Podgorica, (MINA) – Zakon o porijeklu imovine trebalo bi da bude usvojen do kraja proljećnog zasijedanja Skupštine, najavio je potpredsejdnik Vlade Dritan Abazović.
Abazović, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović odgovaraju danas u parlamentu na pitanja poslanika.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Branko Radulović pitao je Abazovića na koji način Vlada misli da ostavri uspjehe u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Abazović je rekao da se napad na bezbjednosni sektor dešava jer su najsloženije operacije počele da se “češljaju i to vrlo ozbiljno”
“Ako bezbjednosni sistem ostane u cjelosti spreman da odgovori zahtjevima države, poražena strana neće imati šta da traži na političkoj sceni”, kazao je Abazović.
On je rekao da su četiri ubistva spriječena u Crnoj Gori.
“U Crnoj Gori je krenula borba protiv ljudi koji švercuju narkotike i koji su zloupotrijebili službeni položaj”, naveo je Abazović.
Abazović kazao je da misli da će biti u prilici da zakon o porijeklu imovine usvoje do kraja proljećnog zasijedanja Skupštine.
On je rekao da je zakon o lustraciji komplikovan, ali da bi, kako je naveo, trebalo otvoriti dijalog oko toga da li bi taj zakon mogli učiniti primjenjivim u Crnoj Gori.
“Kada dođe do usvajanja zakona o porijeklu imovine, ja ću sam sebe da prijavim, a ako ta opcija ne bude postojala zamoliću nekog od kolega da me prijavi”, poručio je Abazović.
Poslanik Demokrastke partije socijalista (DPS) Danijel Živković pitao je Abazovića o propustima o obavještajno – bezbjednosnom sektoru.
“Da li se smatrate odgovornim za ove propuste i kako ćete opravdati činjenicu da se iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) na nezakonit način tjeraju najiskusniji operativci, a da su odluke o tome kompromitovane od početka do kraja takozvanog disciplinskog postupka”, naveo je Živković.
On je upitao da li postoje uticaji trećih zemalja, posebno u kontekstu onoga što se desilo u ANB.
Odgovarajući Živkoviću, Abazović je kazao da je sektor bezbjednosti najosjetljivija stvar u svakoj zemlji.
“Strani uticaj je prisutan godinama i biće prisutan i u narednim godinama jer je to logika djelovanja supersila u svijetu. Negdje manje, negdje više”, kazao je Abazović.
On je rekao da će u zavisnosti od jačine institucija neke zemlje zavisiti koliko će taj uticaj biti pozitivan, negativan ili koliko će biti značajan za ostvarivanje političkih ili ekonomskih ciljeva.
“Ruski uticaj značajno ostvaren od sticanja nezavisnoti kada ste dozvolili ljudima sa sumnjivim kapitalom da ostvare značajne investicije u Crnoj Gori”, rekao je Abazović.
On je kazao da bezbjednosni sistem nije narušen.
Abazović je kazao da unutar Uprave policije i ANB postoje ljudi koji časno rade svoj posao, “ali kad se napravi neki propust nemojte odmah da targetirate direktora, nego razmislite o kadrovima koji su vama bliski i koji su unutar sistema”.
Poslanik DPS Andrija Nikolić pitao je Abazovića zašto je tokom izlaganja u Briselu “svjesno obmanuo evropske poslanike i na pitanja saopštavao proizvoljne i netačne informacije i da li je to učinio da bi sa Vlade skinuli odgovornost zbog poteza koji dovode u pitanje evropski put Crne Gore”.
Abazović je rekao da to što je Nikolić rekao ne stoji i da on ne iznosi obmane.
“Ova vlada nije ni proruska, ni prosrpska. U Vladi sjede i Crnogorci. Mene je stid što u 2021. Godini prebrojavano krvna zrnca u Vladi. Je li vama Sergej Sekulović Srbin? Je li Tamara Srzentić Spskinja? Je li Dritan Abazović Srbin? Nije. Ne može – Crna Gora može biti samo građanska, i biće jednaka prema svima”, rekao je Abazović.
On je rekao da je on predložio Krivokapića za premijera.
“Krivokapića sam ja predložio, nijesu njegove kolege a i druge kolege nijesu imale stav protiv, ali nisu bile eksplicitne. Ja sam ga predložio”, kazao je Abazović.
Govoreći o tužilačkim zakonima, Abazović je rekao da ih podržava u smislu korekcija koje su potrebne da bi sačuvali evropski put.
“Ali to ne znači da podržavam ovakav rad specijalnog državnog tužioca ili drugih koji ne mogu da isporuče rezultate”, poručio je Abazović.
Poslanik DPS, Luiđ Škrelja pitao je Abazovića da li smatra uspjehom eliminisanje pripadnika manjinskih naroda iz svih segmenata vlasti.
Škrelja je kao primjer naveo Morsko dobro “iz kojeg su eleminisani predsjednik i član Upravnog odbora, i to oboje iz Ulcinja”.
Abazović je odgovorio da je sa brojem imenovanih ljudi iz redova manjiskih naroda nezadovoljan.
“S tim što je proces imenovanja u našoj Vladi tek počeo i ja vjerujem da će se oni inkorporirati na osnovu zasluga, a ne političke pripadnosti. Vi nijeste upošljavali ljude manjinskih naroda, nego ko je servilan vama”, rekao je Abazović.
Kada je riječ o Morskom dobru, Abazović je rekao da je tačno da još nije izabran predsjednik.
On je dodao da je od parlamentarnih izbora jedina meta bio on, a onda i Građanski pokret URA.
Poslanik DPS Branko Čavor pitao je Abazovića da li istinski i suštinski podržavaju jačanje NATO i pozicije Crne Gore u njemu i da li članstvo može biti osporeno sadašnjom koalicijom na vlasti čiji, kako je naveo, politički subjekti nisu podržali učlanjenje Crne Gore u Alijansu.
Čavor je pitao i da li Abazović podržava akciono, a ne deklarativno članstvo Crne Gore u EU i koje aktivnosti su resori u nadležnosti potpredsjednika Vlade preduzeli po pitanju preporuka iz Izvještaja Evropske komisije (EK) kad su u pitanju poglavlja 23 i 24.
Abazović je kazao da imaju veliku podršku NATO partnera.
“Ja mogu da kažem da nijesam video nikakvu restrikciju od NATO partnera koja bi bila zabrinjavajuća, a koju bi danas saopštio”, naveo je Abazović.
On je poručio da misija pri NATO savezu funkcioniše dobro i kvalitetno.
Abazović je, kometarišući to što je Čavor rekao da postoje ljudi unutar parlamentarne većine koji imaju drugačiji stav prema NATO savezu, rekao da i to poštuje.
On je odgovarajući na drugo pitanje Čavora kazao da kada je u pitanju EU Vlada ostaje maksimalno posvećena.
“Da ste vi završili posao sada bi bi bili u EU i sada bi mogli da koristimo mnogo veće fondove u trenutku pandemije, jer se vidi kolika je podrška članicama Unije, a kolika onima koje imaju one koje imaju status kandidata”, naveo je Abazović.
Govoreći o poglavlju 23 i 24 on je rekao da su mnoge stvari urađene u tom pravcu.
Abazović je rekao da su shvatili poruku Venecijanske komisije o tužilačkim zakonima.
“Nije tako kao što ste vi rekli da ne možemo da izvedemo reforme. Možemo da izvedemo reforme, možda ne kako smo predvidjeli prvi put, ali mi bez toga ne možemo da isporučumo rezultate”, rekao je Abazović.
