Podgorica, (MINA) – Igmanska inicijativa podržavaće i doprinositi većem nivou regionalne saradnje, uz njenu institucionalizaciju po uzoru na druge uspješne modele kao što je Nordijski, navodi se u Deklaraciji koja je danas potpisana u Podgorici.
Članovi Savjeta i koordinatori inicijative za Bosnu i Hercegovinu (BiH), Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, na sastanku povodom 20 godina od njenog osnivanja, usvojili su Deklaraciju o programskim zadacima Inicijative.
Deklaraciju su potpisali predsjednik Savjeta inicijative za Crnu Goru Branko Lukovac, za Srbiju Aleksandar Popov, za Bosnu i Hercegovinu Vehid Šehić, kopredsjednik za Crnu Goru Branislav Radulović, kopredsjednik za Hrvatsku Eugen Jakovčić i kopredsjednik za Srbiju Milan Antonijević.
Navodi se da je Deklaracija usvojena kao izraz poštovanja prema osnivačima Inicijative i sa osjećajem odgovornosti prema generacijama koje dolaze, posvećenosti prevladavanju negativnih iskustava nedavne prošlosti i obnavljanju međusobnog razumijevanja, povjerenja i saradnje.
Oni su kazali da žele da i dalje doprinose i podržavaju napore da cjelokupni prostor Zapadnog Balkana što prije bude integralni dio Evropske unije (EU).
Iz inicijative su naveli da, poslije dvije decenije djelovanja i značajnih rezultata koje je ostvarila, a koje je svojim izvještajima apostrofirala i EU, misija Inicijative nije završena.
“Jer na Zapadnom Balkanu još su aktivne politike i snage koje su suprotstavljene procesima uzajamnog poštovanja, razumijevanja, regionalne saradnje”, kazali su iz inicijative.
Prema njihovim riječima, nije ostvaren neophodan napredak pojedinih država regiona u procesu evropskih integracija i njihove unutrašnje izgradnje na principima građanskih vrijednosti i vladavine prava.
Igmanska inicijativa će, kako su kazali, u narednom periodu svoje aktivnosti usmjeriti prema deset progamski definisanih zadataka.
“Angažovaće se na otklanjanju preostalih sporova u odnosima država Dejtonskog četvorougla, te na daljoj izgradnji i jačanju međusobnog razumijevanja, povjerenja i saradnje u regionu”, kaže se u Deklaraciji.
Navodi se da će Inicijativa podržavati i doprinositi većem nivou regionalne saradnje, uz njenu institucionalizaciju po uzoru na druge uspješne modele regionalne saradnje, kao što je Nordijski.
“A koja će biti u interesu svake države ponaosob, njihovog ubrzanog razvoja kao i bržeg napretka u procesima evropskih integracija”, dodaje se u Deklaraciji.
Navodi se da će Inicijativa djelovati u pravcu prepoznavanja, izolovanja i suzbijanja politika i snaga koje otežavaju napredak i funkcionalnost BiH i koje su prijetnja njenoj cjelovitosti i teritorijalnom integritetu.
“A time miru, stabilnosti, napretku i saradnji čitavog regiona”, dodaje se u Deklaraciji.
Inicijativa će se angažovati da se ostvari veći nivo saradnje sa EU kroz programe, inicijative i mehanizme koji treba da dovedu do jačanja međusobne i regionalne saradnje država regiona.
„U cilju unapređenja demokratije i jednakosti, vladavine prava, suočavanja sa prošlošću i procesuiranja odgovornih za zločine tokom devedesetih, uzajamnog poštovanja, eliminisanja kleronacionalizma, kriminala i korupcije i korišćenja pogodnosti koje postoje usljed srodnosti kultura i jezika”, dodaje se u Deklaraciji.
Inicijativa će se zalagati da se ostvari zadovoljavajući način ostvarenja slobode kretanja ljudi, roba, usluga, kapitala u državama Zapadnog Balkana i uklanjanju preostalih prepreka.
“Posvetiće pažnju položaju mladih, posebno u cilju postizanja sporazuma o uzajamnom priznavanju diploma, unapređujući ekonomski, socijalni i ukupni ambijent za njihovo usavršavanje i zapošljavanje”, kaže se u Deklaraciji.
Inicijativa će razvijati i dalje jačati mrežu organizacija, institucija, građanskih aktivista koji su posvećeni unapređivanju odnosa među državama regiona i razvijanju kvalitetne regionalne saradnje, uz veće učešće i angažman mladih ljudi, akademskih zajednica, strukovnih asocijacija i medija.
„Sprovoditi aktivnosti sa ciljem unaprijeđenja kvaliteta života građana, posebno onih koji su, po prirodi profesije ili porijekla, upućeni na dva ili više državnih entiteta“, kaže se u Deklaraciji.
Navodi se da će Inicijtaiva formirati Igmanski klub koji će operacionalizovati njene aktivnosti i u svakoj od država regiona obezbijediti njihovo sprovođenje.
“I u intervalima od svaka tri mjeseca u nekoj od država igmanske četvorke raspravljati na teme i sprovoditi projekte iz različitih oblasti (diplomatija, obrazovanje, saobraćaj, energetika, zaštita od elementarnih nepogoda), koje su od zajedničkog interesa“, dodaje se u Deklaraciji.
Inicijativa će pomagati da javni i civilni sektor država Zapadnog Balkana nastavi saradnju u okviru Berlinskog procesa, kako bi njegovi potencijali bili iskorišteni za unapređivanje saradnje i ukupne situacije u regiji i u svakoj državi posebno.
Poptisnici Deklaracije su predsjednici Savjeta inicijative za Crnu Goru, Srbiju i BiH – Branko Lukovac, Aleksandar Saša Popov i Vehid Šehić, kao i kopredsjednici za Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju – Branislav Radulović, Eugen Jakovčić i Milan Antonijević.
Igmanska inicijativa osnovana je u novembru 2000. godine, kao jedinstvena mreža više od 100 nevladinih organizacija, javnih ličnosti, profesora, antiratnih aktivista, analitičara, novinara i kulturnih stvaralaca iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore.
Inicijativa je nastala kao znak sjećanja na april 1995. godine, kada je grupa od 38 intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije, preko planine Igman, uspjela da uđe u opkoljeno Sarajevo i tim činom demonstrira građansku solidarnost, prkos i otpor ratu i politici razaranja.
