Podgorica, (MINA) – Parlamenti na Zapadnom Balkanu trebalo bi da imaju aktivniju ulogu u praćenju, kontroli i podršci administracijama, kako bi se postigao napredak u Ciljevima održivog razvoja (SDG) Ujedinjenih nacija.
To je poručeno sa konferencije “Unapređenje klimatske otpornosti: povezivanje Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz UN ciljeve održivog razvoja i njihove indikatore”, u organizaciji Crnogorske panevropske unije.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović je, na panelu posvećenom UN agendi 2030, kazala da SDG predstavlja balans između sadašnjih i budućih generacija u pogledu svih “potpornih stubova” – okoline, ekonomije i socijalnih aspekata razvoja.
“Cijevi održivog razvoja su pomogli u borbi protiv klimatskih promjena”, ocijenila je Đurović.
Ona je rekla da je u prošlom vijeku, prosječna temperatura planete, mjerena na kopnu i u okeanima, bila ispod 14 stepeni Celzijusa, dok je prošle godine bila 0,86 odsto više u odnosu na taj prosjek.
Đurović je pojasnila da će opseg globalnog zagrijavanja zavisiti od emisije ugljendioksida i ostalih štetnih gasova.
“Ono što imamo danas, uzevši u obzir geo-politički kontekst rata u Ukrajini i energetske krize, definitivno nije dovoljno. Moraćemo da uradimo mnogo više”, kazala je Đurović.
Ona je ukazala da UN 2030 i EU agenda dijele iste vrijednosti, ali i fokus na ljude, planetu i partnerstvo, pa se, u tom kontekstu, može govoriti o zajedničkoj agendi evropskih zemalja.
Đurović je rekla da region Zapadnog Balkana pokušava da prati ono što se događa na evropskom nivou, kao i da u energetskom paketu trenutno postoji šest projekata.
“Po dva su iz Srbije, sa Kosova i iz Sjeverne Makedonije. To znači da Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora nijesu bile spremne i izgubile su tu šansu. Dakle, moramo da čekamo naredni energetski paket”, dodala je Đurović.
Ona je rekla da je Zelena agenda za Zapadni Balkan proširena, budući da, osim značajnog finansijskog paketa do devet milijardi EUR iz fondova EU-a, postoji potencijal mobilizacije do 20 milijardi EUR.
“Postoje različiti modeli finansiranja u okviru Zelene agende za Zapadni Balkan a nekako mi se čini da nijesmo iskoristili sve prilike do sada”, navela je Đurović.
Govoreći o preporukama za region Zapadnog Balkana, ona je kazala da je potrebno poboljšati koordinaciju SDG-a i institucionalnih struktura u regionu, budući da sve administracije razvijaju institucionalne strukture koje sprovode, prate i koordinišu rad na postizanju tih ciljeva.
“Uloga parlamenata trebalo bi da bude aktivnija u smislu praćenja, kontrole i podrške administracijama u postizanju napretka za SGD. Uloga ministarstava vanjskih poslova takođe raste budući da su mir, diplomatija i međunarodna saradnja temeljni uslovi za napredak prema ciljevima održivog razvoja”, kazala je Đurović.
Ona je rekla da se u preporukama ukazuje i na potrebu usklađivanja SDG-a s nacionalnim prioritetima, ali i na periodičnu procjenu usklađenosti nacionalnih planskih dokumenata s SDG-om.
Potrebno je, kako se navodi u preporukama, razviti i ocijeniti Nacionalne strategije iz perspektive SDG-a i procesa integracije u EU, ali i integrisati SDG u nacionalne strategije za pristupanje EU.
Regionalna projektna menadžerka u GIZ-ovom Otvorenom Regionalnom fondu Dubravka Bošnjak rekla je da postoji značajna potreba za lokalizacijom jer “smo čuli koliko je strategija, planova, obećanja napravljeno ali se u jednom trenutku moralo razmisliti kako sve to treba implementirati”.
“Postoji mnogo različitih nivoa zainteresovanih strana u svakoj državi koje moramo uzeti u obzir kada implementiramo projekte. Zato bih se i fokusirala na jedan od naših autputa – Upravljanje na više nivoa / Multi-level governance/”, navela je Bošnjak.
Ona je kazala da tako projekat “Multi Donor Action” ima za cilj da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama ali i da ostvari energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.
“Poruka EU je bila da je sve što se implementira ili bi trebalo da se implementira na Zapadnom Balkanu treba se jednako implementirati u Turskoj. To nam je dalo malo više obaveza ali smo istovremeno imali sjajnu šansu da učimo od Turske, kao zemlje koja je ogromna ali koja se suočava sa istim problemima kao i mi”, smatra Bošnjak.
U okviru tog projekta , kako je navela, podržan je Sporazum gradonačelnika / Covenant of Mayors/ Zapadnog Balkana i Turske u ostvarivanju svojih obaveza iz energetskih i klimatskih ciljeva.
Prema njenim riječima, Sporazum gradonačelnika najveći je svjetski pokret za lokalne klimatske i energetske akcije.
“Iz našeg regiona, trenutno radimo sa oko 20 gradova, koji razvijaju Akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena (SECAP) a osim njih imamo i mnogo gradova “posmatrača””, navela je Bošnjak.
Ona je rekla da, osim razvoja planova, ohrabruju svoje partnere da implementiraju mjere jer će se samo implementacijom moći da imaju neposredne efekte.
“Tu je značajna i regionalna saradnja jer je bitno dijeljenje iskustva među partnerima”, kazala je Bošnjak.
Natalia Guranda iz moldavskog Arhus centra za informacije i konsultacije, rekla je da se u svijetu dešava mnogo izazova i kriza.
“Ali bi klimatske promjene trebalo da nas okupe sve zajedno kako bismo se borili da buduće generacije imaju iste resurse koje mi imamo sada”, istakla je Guranda.
Konferencija “Unapređenje klimatske otpornosti: povezivanje Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz UN ciljeve održivog razvoja i njihove indikatore”, organizuje se uz podršku Centralnoevropske inicijative (CEI), a podržana je i od Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i Ambasade Francuske u Crnoj Gori.
Video materijal sa prvog panela konferencije je dostupan na linku: https://we.tl/t-vFVZxRWdmq
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
