Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori govor mržnje nije sve češći, već su u pitanju izolovani i loši primjeri, ocijenila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović i istakla da je ključno pitanje kako sistemski suzbiti takve pojave.
Vujović je to kazala u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Jasmina Ćorovića šta će preduzeti po pitanju sve češćeg govora mržnje i širenja šovinizma u pojedinim medijima.
Ćorović je podsjetio da je nedavno sekretar Udruženja novinara Crne Gore Ivan Milošević, na Gradskoj televiziji, kazao da je „nepristojno da spoljnu politiku Crne Gore vodi predstavnik nacionalne manjine“.
Vujović je rekla da je pitanje borbe protiv govora mržnje izuzetno značajno i da mora ostati u fokus.
„Ne bih se složila sa konstatacijom da je govor mržnje sve češći, već su više u pitanju izolovani i loši primjeri“, kazala je Vujović.
Kako je rekla, ključno pitanje je kako sistemski suzbiti govor mržnje.
„Rješenje nije jednoznačno i nema čarobnog štapića. Svi moramo zajedno da se potrudimo da stvorimo zdraviji medijski prostor“, navela je Vujović.
Ona je istakla da se u Crnoj Gori govor mržnje najčešće širi putem tabloida iz okruženja, a slijede portali koji se, kako je navela, često osnivaju samo zbog diskreditacije političkih protivnika, dok su značajan izvor govora mržnje i lažnih vijesti i lažni profili na društvenim mrežama.
„Vrlo je malo primjera gdje tradicionalni mediji, koji su etablirani u Crnoj Gori, šire govor mržnje“, rekla je Vujović.
Ona je pozdravila to što je BS pisala Udruženju novinara.
„Ali mnogo bi jača vaša reakcija bila da ste se obratili privatnom tužbom, jer nalazite da ste uvrijeđeni govorom mržnje“, istakla je Vujović.
Ona je rekla da je, po pitanju govora mržnje, Ministarstvo kulture i medija (MKM) u Akcionom planu za sprovođenje medijske strategije od 2023. do 2027. godine predvidjelo niz mjera.
„A to je formiranje mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, definisanje govora mržnje kao posebnog krivičnog djela i uspostavljanje saradnje sa globalnim internetskim kompanijama sa ciljem definisanja odgovornosti za plasiranje informacija“, precizirala je Vujović.
Kako je navela, novine u Zakonu o medijima definišu da hitan sudski postupak zbog govora mržnje putem medija može inicirati onaj koji smatra da je meta govora mržnje, a ne kao do sada, kada je to morao da uradi isključivo državni tužilac.
Govoreći o pokretanju postupka, Vujović je rekla da Agencija za audiovizuelne medijske usluge ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem programu je iznesena sporna izjava.
Ona je dodala da je druga institucija nadležna za to tužilaštvo, koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje.
„U slučaju da postupak bude pokrenut, dalju nadležnost bi imao sud koji bi donio konačnu odluku“, navela je Vujović.
Poslanik BS-a Amer Smailović pitao je Vujović zbog čega je poništeno rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdarpašine džamije u Radulićima, u Bijelom Polju.
Vujović je rekla da je Uprava, postupajući po zahtjevu Islamske zajednice, donijela rješenje o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdarpašine džamije u Radulićima, 9. novembra 2022. godine.
Ona je navela da je tada data saglasnost za sprovođenje konzervatorskih mjera na ostacima Hajdarpašine džamije, za koje nije bila potrebna prijava građenja i izrada glavnog projekta.
„Budući da je za planirane radove – intervencije, sanacije, rekonstrukcije i restauracije, bila potrebna izrada glavnog projekta po Zakonu o planiranju prostora i izgradnje objekata, mešihat Islamske zajednice nije bio u mogućnosti da radove na ostacima džamije sprovede na osnovu date saglasnosti“, dodala je Vujović.
Ona je objasnila da su namjere i intencije prevazilazile ono što je dato saglasnošću na konzervatorski projekat iz 2022. godine.
„Sam Mešihat, znajući to da se ne može raditi u skladu sa tom saglasnošću, izrađuje glavni projekat rekonstrukcije Hajdarpašine džamije u Radulićima, koji je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljen 5. novembra prošle godine“, rekla je Vujović.
Kako je kazala, Uprava je poništila rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdarpašine džamije, jer njegovo izvršenje nije bilo pravno i stvarno moguće.
Vujović je navela da je Uprava Mešihatu Islamske zajednice ukazala da je neophodno sprovesti arheološka ispitivanja i na osnovu njih ponovo dostaviti projektnu dokumentaciju.
„Kada je projekat vraćen, naloženo je sistematsko arheološko ispitivanje“, dodala je Vujović.
Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović pitala je zašto od 2021. godine nije dodijeljen nijedan status istaknutog kulturnog stvaraoca, iako je po Zakonu o kulturi i Uredbi Vlade o kriterijumima i načinu dodjeljivanja tog statusa, MKM bilo obavezno da to uradi.
Ona je pitala i da li se pristupilo izmjenama te uredbe.
Vujović je kazala da je Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknutog kulturnog stvaraoca iz 2009. godine, propisano razmatranje inicijativa i utvrđivanje predloga za dodjeljivanje tog statusa.
„Analizom te uredbe, zaključili smo da su određena rješenja zastarjela i anahrona i da ne odgovaraju uslovima u kojima se kultura razvija, što je bio glavni razlog da MKM pristupi inoviranju i unapređenja normativnog okvira u toj oblasti“, rekla je Vujović.
Ona je rekla da su na manjkavost te uredbe ukazali i rezultati uporedne prakse u državama regiona.
„Najvažnije izmjene odnose se na to da su, za razliku od Uredbe iz 2009. godine, preopoznate oblasti u kojima se dodjeljuje status istaknutog kulturnog stvaraoca“, rekla je Vujović i dodala da to može biti književno, muzičko, likovno, vizuelno, filmsko, pozorišno-scensko stvaralaštvo i kulturna baština.
Kako je kazala, ojačana je i uloga reprezentativnih udruženja koja mogu samostalno podnijeti Ministarstvu predlog za dodjelu statusa instaknutog kulturnog stvaraoca.
Vujović je navela da je predložen i novi sastav stručne komisije, iz redova udruženja i Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, predstavnik Filmskog i Muzičkog centra, predsjednici udruženja likovnih i dramskih umjetnika, kao i predsjednik Udruženja književnika.
„Mi smo novom uredbom, koju je Vlada usvojila 6. marta kao predlog izmjena i dopuna, dali mnogo više značaja onome što struka kaže“, rekla je Vujović.
Taj predlog je, kako je kazala, trenutno u proceduri objavljivanja u Službenom listu.
Vujović je rekla da je komisija od 2021. godine održala jednu sjednicu, a dužna je da ih održavajednom godišnje.
Prema riječima Vujović, u prethodne tri godine se komisija nije sastajala i nije donosila odluke, pa sada postoji 12 ili 13 kandidata koji su ispunili uslove za dobijanje statusa istaknutog kulturnog umjetnika, na osnovu svojih dostignuća i osvajanje jedne od državnih nagrada.
Vujović je zaključila da su, kako bi prevazišli tu situaciju i ispravili nepravdu, utvrđeni rokovi za formiranje stručne komisije – 30 dana od objavljivanja Uredbe u službenom listu, kao i za okončanje postupaka započetih prije stupanja na snagu tog propisa.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
