Podgorica, (MINA) – Crna Gora je, u odnosu na druge države regiona koje nijesu članice NATO-a, daleko zaštićenija od mogućih posljedica agresije Rusije na Ukrajinu, smatra politkolog i novinar, Boris Varga.
On je kazao da je bezbjednost Balkana direktno povezana sa ratom u Ukrajini, rezultatima agresije ruskog predsjednika Vladimira Putina i kohezivnošću Zapada da na sve te bezbjednosne izazove adekvatno odgovori.
Varga je poručio da bi Brisel trebalo da ubrza prijem država regiona u Evropsku uniju (EU).
“Kao članica NATO-a, Crna Gora je daleko zaštićenija u odnosu na druge države u regionu koje nijesu članice Alijanse”, rekao je Varga u intervjuu agenciji MINA.
Kako je naveo, posebno u uslovima političke krize u kojoj se posljednje dvije godine nalazi Crna Gora, takva bezbjednosna parasola je možda presudna i za njenu buduću političku stabilnost.
Međutim, kako je ocijenio Varga, NATO je u iskušenju ne samo u istočnoj Evropi, već i u Crnoj Gori.
“Vidjeli smo istraživanja javnog mnjenja u Rusiji, koja govore da veliki procenat ispitanika podržava da Putin vojno krene protiv bivših saveznika po Varšavskom paktu, odnosno na nove članice NATO-a”, kazao je Varga.
Prema njegovim riječima, najviše se u Rusiji podržava napad na Poljsku, baltičke države, Rumuniju, Bugarsku.
Varga je rekao da je Crna Gora i prije toga, od 2016. godine bila meta ruskih obavještajaca i pokušaja izazivanja nereda i da je čak postojala presuda za pokušaj državnog udara.
“Nakon političkih promjena “revolucije litijama”, gdje je bio neizostavni ruski faktor preko pravoslavne crkve, Crna Gora je još ranjiva na političkom i bezbjednosnom planu”, naveo je Varga.
Kako je kazao, riječi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa da bi zbog Crne Gore NATO mogao ući u Treći svjetski rat, sad uopšte ne zvuče smiješno.
“A da su provokacije moguće, to se na političkom planu nazire posljednje dvije godine”, rekao je Varga.
On je kazao “da Srbija više vojno ne može da ugrozi Crnu Goru”.
“Moramo da priznamo da je to velikim dijelom posljedica NATO intervencije 1999, koja je, na žalost, odnijela mnoge nevine živote, ali vojno slomila jednu agresorsku silu koja bi tada nakon Kosova najvjerovatnije krenula i u nasilnu promjenu vlasti u Podgorici”, dodao je Varga.
Međutim, kako je kazao, Putin je kod srpskih nacionalista probudio revanšistička raspoloženja i ona bi mogla ponovo da uzburkaju strasti na Zapadnom Balkanu.
“Daleko je ranjivija Bosna i Hercegovina (BiH), gdje preko (Milorada) Dodika Putin ima direktan uticaj da destabilizuje tu državu. Dejtonski sporazum je simbol američkog prisustva i moći na Balkanu, a time je Moskvi tu i interesantniji”, naveo je Varga.
On je, odgovarajući na pitanje mogu li dešavanja u Ukrajini uticati na proces pristupanja država Zapadnog Balkana EU, kazao da bi rat u Ukrajini mogao uticati na dva procesa.
S jedne strane, kako je rekao Varga, to je očekivana inicijativa Zapada da se sa Zapadnog Balkana potisne ne samo ruski, već i kineski ekonomski i politički uticaj.
Prema njegovim riječima, posebno je ruski faktor destabilizirajući u Crnoj Gori, BiH i Srbiji, jer te države okreće od evroatlantskih integracija.
“Po uzoru na šovinističke evroazijske ideje “Ruskog sveta”, stvara se zamjena za devedesetih poraženu velikosrpsku ideju, mnogo prijemčivijeg naziva – “srpski svet””, naveo je Varga.
Kako je rekao, ma koliko to zvuči paradoksalno, ta ideja se jako dobro uklopila u dvije inicijative – Otvoreni Balkan i Berlinski proces, kao supstituciju članstva Zapadnog Balkana u EU.
“Upravo je ovaj trougaonik osnova stabilokratije koju najviše eksploatiše predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”, kazao je Varga.
Prema njegovim riječima, Zapad je na “srpski svet” zatvarao oči i tolerisao ga.
“Ali sada više ne može, jer je slika u medijima skupova u Beogradu sa Putinovim fotografijama, ruskim zastavama i okupatorskim ruskim simbolom “Z” jedinstvena takva u Evropi”, naveo je Varga.
On je poručio da bi, poslije potiskivanja ruskog i kineskog uticaja, Brisel trebalo da ubrza prijem država Zapadnog Balkana u EU.
To znači, kako je dodao Varga, odustajanje od stabilokratije i veća politička volja Brisela da se ne odugovlači pregovarački proces kod država kandidata.
On je kazao da bi, po principu regate, u EU trebalo što prije da uđu Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, BiH, Kosovo.
“I odlučno insistiranje na vrijednostima – sloboda medija, sloboda udruživanja, pošteni izbori”, naveo je Varga.
On je istakao da se Zapadni Balkan neće sam pomiriti i da neće samo od sebe doći suočavanje sa prošlošću.
“Zato zakon o negiranju presuda Tribunala u Hagu za bivšu Jugoslaviju mora da usvoji svaka država i treba insistirati na njegovoj primjeni u cijelom regionu”, dodao je Varga.
Govoreći o položaju Srbije, on je kazao da politika Srbije “sjedjenja na dvije stolice”, i Brisel i Moskva, nije samo odgovornost Beograda.
Varga je dodao da je to nešto što je cijelu deceniju tolerisano, faktički od Briselskog sporazuma 2013. godine, kojim su bivši radikali i socijalisti rehabilitovani od postpetooktobarske revolucije i uz pomoć Zapada podržani da preuzmu vlast u Srbiji.
Varga je kazao da je naglo približavanje Srbije Rusiji počelo ranije, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine, kada je na vlasti bila koalicija oko Demokratske stranke.
Prema njegovim riječima, dolaskom naprednjaka 2012. godine, rusofilska politika postaje i zvanična državna.
Varga je ocijenio da zbog saradnje sa Rusijom, Srbija neće moći da zatvori barem četiri od 35 poglavlja. “Poglavlje 31, ukoliko ne uskladi svoju spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku sa Briselom”, naveo je Varga.
To se, kako je rekao, odnosi na sankcije Rusiji i poglavlje 30 gdje Srbija neće moći da zadrži režim slobodne trgovine istovremeno sa EU i Evroazijskom ekonomskom unijom, odnosno Rusijom.
Takođe, kako je naveo, to je kraj vojnih vežbi i ruskih vojnih misija u Srbiji.
“U Poglavlju 21 Srbija je preko Energetskog sporazuma sa Rusijom isključivo vezana za ruski energetski lobi na Balkanu, što će se u sljedećim sedmicama pokazati kao krajnje rizično za Beograd”, rekao je Varga.
Kako je kazao, posljednje, Poglavlje 35 je potpuna normalizacija odnosa sa Kosovom, “gdje je Moskva najveći advokat Beogradu na blokiranju ulaska Kosova u međunarodne institucije i priznavanja nezavisnosti, kao i povlačenje ranijih priznanja”.
Međutim, kako je rekao Varga, kraj srpskog „sjedjenja na dvije stolice“, ne znači da je time okončana rusofilska politika.
“Vjerovatno će poslije aprilskih izbora Vučić deklarativno voditi umjerenu politiku, dok će tabloidi, drugi njegovi mediji i organizacije pokazivati da im je Putin u srcu. Pritisak Zapada na Beograd biće sigurno jači”, naveo je Varga.
Na pitanje kako ocjenjuje odgovor EU na agresiju Rusije i može li se reći da je Unija odgovorila ujedinjeno, on je odgovorio da je za sada EU prilično jedinstvena u spoljnoj politici.
“Čuju se tu i tamo pojedinačna odstupanja, što lukrativna, što stara populistička. EU je i neodlučna i spora, na sve to Putin računa da će mu ići na ruku”, ocijenio je Varga.
Prema njegovim riječima, problem bi mogao da nastane ukoliko se ne zaustavi ruska agresija, a rat pretvori u dugoročni sukob u Ukrajini.
Rusija je, kako je kazao, sve vrijeme igrala na kartu zavisnosti država članica EU od ruskih energenata – gasa, nafte, uglja.
Prema riječima Varge, to je i stvorilo jedan neototalitarni režim u Kremlju, a Putin je postao ohrabren da krene Staljinovim stopama.
On je naveo da to može da se zaustavi jedino odustajanjem EU od ruskih energenata, ali i distanciranjem od ruskog tržišta dok postoji u Rusiji podrška za agresiju.
“Ako se produži trend koji je prisutan sada, hladnoratovska zavjesa između država EU i Rusije biće još jača, gvozdenija nego što je bila nakon Drugog svjetskog rata”, rekao je Varga.
On je kazao da tako i treba da bude dok se ne smijeni Putin i njegov režim i Rusija ne odustane od agresorske politike koju vodi već drugu deceniju.
Varga je istakao da transatlantski saveznici Vašington-London-Brisel moraju na tome da budu do kraja istrajni.
Upitan na koji način je ruska agresija uticala na svjetsku političku scenu i kako vidi globalnu politiku nakon ovoga, on je kazao da je jutro 24. februara promijenilo Evropu, ali i svijet.
Kako je naveo, kada stalna članica Savjeta bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN) izvrši direktnu vojnu agresiju na susjednu zemlju i prijeti nuklearnim ratom drugim članicama SB UN-a, to je ozbiljna bezbjednosna kriza između globalnih aktera, sa prijetnjom ugrožavanja cijelog svjetskog poretka.
“Vidimo da je na stani Ukrajine relativno konsolidovani Zapad, a na strani Rusije – Kina. Za sada akteri nijesu direktno uvučeni u sukobe, mada se povremeno približavaju crvenim linijama”, kazao je Varga.
On je rekao da ruska agresija na Ukrajinu nije samo evropski rat, to je mogući uvod u novu svjetsku ekonomsku i političku krizu.
Varga je kazao da se već sada govori o prijetnji od gladi a, kako je naveo, sve je očiglednije da će UN još jednom da se pokažu kao neefikasne u rješavanju velikih humanitarnih kriza.
On je dodao da ne samo rat u Ukrajini, već i prethodne krize pokazuju da svijet nije više ni stabilno, ni bezbjedno mjesto za život.
Prema riječima Varge, ako se u ovom ratu stekne utisak da ga je Rusija izgubila, to će podjednako odgovarati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Kini, jer će se bez jake Moskve uspostaviti veći kontrast novog bipolarnog svijeta.
“Ukoliko pak utisak bude da je Rusija ostvarila svoje ciljeve u Ukrajini, to bi ohrabrilo ne samo Kinu, već i druge autoritarne države da u sličnim krizama primijene iste metode kao Moskva”, rekao je Varga.
U tom slučaju, kako je kazao, najviše su ugroženi Evropa i Zapad.
“Toga su svjesni u SAD-u i EU, iako još stoje sa strane i čekaju da im svojom krvlju Ukrajinci izbore slobodu”, rekao je Varga.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
