Podgorica, (MINA) – Građanski pokret URA podržaće Predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je podnijela Demokratska partija socijalista (DPS), kazao je poslanik URA-e Miloš Konatar.
Konatar je u Skupštini, tokom rasprave o Predlogu zakona, kazao da će klub Crno na bijelo podržati predložene izmjene i time, kako je naveo, vratiti zakon u tekst koji je Vlada u martu usvojila i koji je dobio podršku Evropske komisije (EK).
On je rekao da je Vlada na jutrošnjoj sjednici dala pozitivno mišljenje na predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima.
“Dakle, Vlada je konstatovala da bi se ovim izmjenama umanjio rizik od politizacije policije, sa čim sam saglasan”, naveo je Konatar.
On je podsjetio da je URA, zajedno sa Demokratama, podnijela ustavnu inicijativu zbog članova 15 i 16 Zakona, a koji su predmet predloženih izmjena.
“Evropski partneri su iznijeli stav da dva amandmana, koja su tokom skupštinske rasprave postale dio Zakona, nijesu u skladu sa evropskom praksom i ne predstvaljaju korak naprijed u procesu evropskih inetrgarcija Crne Gore”, dodao je Konatar.
Prema njegovim riječima, nesporno je da Skupština mora da ima jaku kontrolnu fuknkciju nad izvršnom vlašću.
“Međutim, mi, kao dio vladajuće većine, analizom
tih članova utvrdili smo da se u konkretnom slučaju pretjeralo i da zaista može doći do neprijmjerenog uticaja zakonodavne na ustavnu poziciju izvršne vlasti, kod procedure izbora direktora policije”, rekao je Konatar.
Poslanik DPS-a Predrag Bošković, koji je, pored Nikole Rakočevića i Danijela Živkovića, jedan od predlagača, ocijenio je da je važeći Zakon o unutrašnjim poslovima u suprotnosti sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore.
On je rekao da će opozicija, uz pojedine konstituente vladajuće većine, važeći zakon opet upodobiti sa smjernicama iz izvještaja EK.
Bošković je naveo da postoje tri razloga koja su ih opredijelila da podnesu Predlog zakona, koji će, kako je ocijenio, dobiti većinu u Skupštini.
On je kazao da je prvi zaštita ustavno-pravnog sistema, drugi zaštita Uprave policije i njenih najviših funkcionera od političkog pritiska i uticaja, a treći zaštita evropskog puta Crne Gore.
„Članovi 15 i 16 ne da nijesu u skladu sa političkom prakosm Evropske unije (EU), već su nezabilježeni u političkoj praksi modernih demokratskih država, bile one članice Unije ili ne“, rekao je Bošković.
On je objasnio da se u aktuelnom Zakonu o unutrašnjim poslovima navodi obaveza Vlade da, ukoliko Skupština ne prihvati izvještaj o rezultatima Uprave policije protiv organizovanog kriminala, u roku od 30 dana razriješi dužnosti direktora policije.
Na taj način, kako je ocijenio Bošković, direktno se zašlo u samostalnost u odlučivanju kako predsjednika, tako i ministara u Vladi.
„Jer se postavlja pitanje na koji način može odlučivati ministar, u konkretnom slučaju unutrašnjih poslova, ukoliko mu je propisana zakonska obaveza na koji način će se opredijeliti i izjasniti u konkretnom slučaju“, naveo je Bošković.
Prema njegovim riječima, to dalje otvara brojna pitanja.
„Poput onog na koji način Vlada može voditi unutrašnju i spoljnu politiku, ukoliko je dovedena u situaciju da ima od Skupštine praktično svezane ruke kada je u pitanju izbor direktorske funkcije u Upravi policije“, dodao je Bošković.
On je kazao da se ustavni sistem Crne Gore zasniva na međusobnoj kontroli tri grane vlasti, i da vjeruje da je aktuelnim zakonskim tekstom zakonodavnoj data neprimjerena uloga, koja zadire u nadležnost izvršne.
„Što se tiče drugog argumenta, koji se odnosi na depolitizaciju Uprave policije, na koji način direktor policije može biti nezavisan u odnosu na politički uticaj, ukoliko je politička odluka presudna kada je u pitanju njegovo postavljanje i razriješenje sa te funkcije“, naveo je Bošković.
On je ocijenio da aktuelni zakon predstavalja nezabilježen primjer politizacije, koji mora biti eliminisan iz sistema kako bi sektor bezbjednosti bio sačuvan od neprimjerenih političkih uticaja, koji bi mogli poslužiti ostvarivanju privatnih, pojedinačnih i partijskih interesa.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović kazao je da URA sa DPS-om mijenja Zakon i ispravlja “ono što joj odgovara”.
“Ovo je već ne znam koji slučaj da se dešava da je parlamentarna većina zajedno donijela neku odluku, usaglasila političke stavove, a da onda URA ispravlja to što smo uradili koristeći glasačku mašineriju DPS-a”, naveo je Radunović.
Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da su u tom političkom savezu razmišljali da li da raspravljaju o Predlogu izmjena zakona sa DPS-om, i da imaju drugi prioritet – da se unutar parlamentarne većine stabilizuju odnosi i da bude izabrana nova vlada.
DF, kako je rekao, neće podržati predloženo zakonsko rješenje.
“Ako je pitanje da se Zakon upodobi ustavno-pravnom poretku, onda je potpuno logično da se sačeka mišljenje Ustavnog suda, makar od onih koji su mu predali inicijativu”, naveo je Bulatović.
On je rekao da je aktuelni Zakon o unutrašnjim poslovima “zakon evropskog puta”.
Bulatović je kazao da parlament mora da ima mnogo jaču i značajniju kontrolnu ulogu.
DF, kako je naveo, želi da parlamentarna većina od 41 poslanika bude kompaktna, da se dobije nova političko-ekspertska vlada, i da u nju uđu manjine.
Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da inicijativa koju su Ustavnom sudu uputila dva konstituenta vladajuće većine, Demokarte i URA, pokazuje da je pojačan pritisak zakonodavne vlasti na izvršnu, u ovom slučaju na Upravu policije.
„Da je nakaradno rješenje, pokazuje i stanje u bezbjednosnom sektoru“, naveo je Živković.
On je dodao da je EK kazala šta misli o zakonskom rješenju koje su predložili.
Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković kazala je da predloženi tekst zakona ustvari znači vraćanje na prvobitni tekst prije podnošenja amndamana DF-a, a koji je bio usaglašen sa EK.
Ona je upitala zašto se ne traži pokretanje postupka za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
“Zato smo mi ti koji ćemo tražiti da se izglasa nepovjerenja Vladi. Vlada je završila svoju političku karijeru, to je svima jasno. Samo je pitanje dana kada će da padne”, navela je Vuksanović Stanković.
Ona je kazala da je dosta bilo urušavanje i blokiranja sistema, gdje najveće posljedice trpe građani.
“Tome ćemo stati na put i sačuvaćemo temelje građanske i evropske Crne Gore”, poručila je Vuksanović Stanković.
Poslanik Demokrata Vladimir Martninović rekao je da je suština dileme u tome kom principu treba dati prioritet.
„Da li depolitizaciji funkcije direktora polcije, gdje mišljenje Skupštine ne bi bilo obavezujuće u postupku postavljanja direktora policije, ili pak principu obezbjeđenja punog legitimiteta u postupku izbora direktora policije, gdje je usvojeno pozitivno mišljenje Skupštine uslov za postavljanje“, naveo je Martinović.
On je dodao da se nada da će skupštinska rasprava dati odgovor na sve te dileme koje postoje.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da je osnovni tekst zakona o unutrašnjim poslovima, koji je Vlada predložila Skupštini, zaista bio iskorak u toj oblasti.
“Tokom rasprave na matičnom odboru poslanici većine podnijeli su dva amandamana koji suštinski mijenjaju tekst zakona. Tada je ministar unutrašnjih poslova (Sergej Sekulović) trebalo da kaže da ne prihvata te amandmane, po cijenu da neće proći zakon”, naveo je Mugoša.
Prema njegovim riječima, Sekulović je tada podlegao pritisku i klasičnim ucjenama poslanika parlamentarne većine.
On je podsjetio da je glasao za zakon u načelu, odnosno za osnovni tekst koji je podnijela Vlada, jer je kvalitetan.
“Ali, nijesam htio da glasam za zakon u cjelini, koji podrazumijeva i ove amandmane, jer sam znao da urušavaju kvalitet teksta. Da sam bio u pravu, potvrdio je i izvještaj EK”, rekao je Mugoša.
On je apelovao na sve proevropske političke subjekte unutar parlamentarne većine da podrže predložene izmjene zakona, jer su one, kako je ocijenio, na fonu evropskih integracija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
