Podgorica, (MINA) – Država i strukovne medijske organizacije treba da ulože više napora kako bi unaprijedili položaj i slobodu novinara, ocijenili su iz nevladine organizacije Juventas i dodali da je zabrinjavajuće što većina građana smatra da crnogorski mediji nijesu slobodni.
U Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) smatraju da bi se, tek kada bi se omogućilo redakcijama da normalno i bez pritiska funkcionišu, moglo očekivati poboljšanje percepcije javnosti o medijma.
Predstavnik Juventasa, Mićan Andrijašević kazao je agenciji MINA da je potrebno da se poveća transparentnost kada je u pitanju finansiranja medija, a kao jedan od prioriteta vidi distanciranje od političkih i ekonomskih krugova.
Prema riječima Andrijaševića, stanje na medijskom tržištu i ukupni odnos društva u Crnoj Gori ne podstiču medije i novinare da se bore za slobodu.
Prema istraživanju koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), 21,4 odsto ispitanika ocijenilo je da crnogorski mediji informišu slobodno i da ne podliježu bilo kakvim političkim ili ekonomskim uticajima, dok 39,3 odsto smatra suprotno.
Andrijašević je rekao da je veoma zabrinjavajuće što većina građana smatra da crnogorski mediji nijesu slobodni i da bi takav podatak trebalo da natjera vlasnike medija, urednike i novinare da se zapitaju na koji način mogu povratiti povjerenje građana.
»Svi mi moramo da se zapitamo u kakvom su položaju mediji i medijski radnici ako ne mogu da se odupru političkim i ekonomskim uticajima. U prvom redu, potrebno je da država i strukovne medijske organizacije ulože više koordinisanih napora u cilju unaprjeđenja položaja i sloboda novinara«, naveo je on.
Predsjednica SMCG, Marijana Camović, smatra da je neophodno da se pravi razlika između medija (onoga što se zove uređivačka politika koja u Crnoj Gori zavisi isključivo od volje vlasnika medija) i novinara koji su zaposleni u toj redakciji.
Kako je navela, sva istraživanja koja je SMCG sprovodio prethodnih godina pokazuju da su novinari pod velikim pritiskom koji dovodi do autocenzure.
»Jasno je da su novinari pod velikim pritiskom i da nisu u prilici da rade slobodno, poštujući pravila profesije i vodeći se javnim interesom. Mi na taj problem uporno ukazujemo i eksperti evropske komisije i Savjeta Evrope su došli do istih zaključaka i u svojoj analizi naveli da je uticaj vlasnika medija na redakcije i novinare zabrinjavajući i da to treba da se mijenja«, istakla je Camović agenciji MINA.
Andrijašević je dodao da je ipak pozitivno što građani razmišljaju i kritički prosuđuju o nezavisnosti i stepenu slobode crnogorskih medija, kao i o uticaju centara moći na njihove uređivačke politike.
On smatra da je medijima u Crnoj Gori teško da budu slobodni, i da zbog toga često moraju da prave kompromise ili pribjegavaju autocenzuri.
Andrijašević je rekao da je ograničavanje slobode medija velika opasnost za građane i njihovu medijsku pismenost.
»Da bi bili medijski pismeni, moramo imati slobodne medije koji će emitovati kvalitetan sadržaj, gdje ćemo moći da vidimo primjere dobre prakse, kojim ćemo moći da se okrenemo kada želimo tačne, uravnotežene i potpune informacije«, naveo je on.
Prema riječima Andrijaševića, ograničavanje razvoja medijske pismenosti ima još teže posljedice po slobodu medija, jer jedino medijski pismeni građani razumiju značaj slobodnih i nezavisnih medija, zahtijevaju od medija poštovanje standarda i cijene one koji svoj posao obavljaju profesionalno i etično.
Na pitanje da li crnogorski građani mogu da prepoznaju eventualni politički ili ekonomski uticaj koji stoji iza određenog medijskog sadržaja, on je odgovorio da su rezultati istraživanja pokazali da oni kritički razmišljaju o eventualnom postojanju tih uticaja.
»Praksa je pokazala da je značajan broj građana sposoban da procijeni da li je određeni medij nezavisan«, naveo je Andrijašević.
Kako je kazao, politički uticaj lakše je prepoznati jer je vidljiviji, dok je ekonomske za nijansu teže otkriti, ali ipak, pažljivim posmatranjem marketinga ili prikrivenog oglašavanja moguće je izvući određene zaključke.
Andrijašević smatra da je neophodno ekonomske uticaje posmatrati u relaciji sa političkim, jer su veoma često paralelno i udruženo prisutni.
Camović je kazala da SMCG, pošto vlasnici svojevoljno sami sebe neće lišiti neograničenih ovlašćenja koja sada imaju, insistira da se ta samovolja ograniči u Zakonu o medijima čije su izmjene trenutno aktuelne.
»Ako bi smo, makar na teroretskom nivou, uspjeli da omogućimo redakcijama da normalno i bez pritiska funkcionišu, da ne bude kao sada pravilo da javni interes prestaje kada se dođe do ekonomskih ili nekih drugih interesa vlasnika medija, tek tada bi smo mogli da očekujemo da se poboljša percepcija javnosti kada su mediji u pitanju«, ocijenila je Camović.
Tek tada bi bilo normalno očekivati neku promjenu jer, kako dodaje, ukoliko se sistemski problem ne riješi stanje može biti samo gore.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
