Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je sedam od deset političarki iskusilo neki vid nasilja tokom svog političkog rada, pokazalo je istraživanje Ženske političke mreže (ŽPM).
Predstavnica ŽPM Nataša Vuković je, na konferenciji povodom predstvaljanja istraživanja u okviru kojeg su razgovarali sa više od 100 političarki u Crnoj Gori, navela da se nasilje nad ženama dešava odavno, samo što je u posljednje vrijeme znatno vidljivije.
Ona je kazala da, nažalost, nijedan od institucionalnih mehanizama niti dokumenata ne tretira pitanje nasilja nad ženama u politici.
Vuković je istakla da bavljenje politikom zahtijeva posebnu hrabrost, snagu i istajnost.
Kako je navela, istraživanje je pokazalo da je devet od deset političarki bilo diskriminisano samo zato što su žene.
„Sedam od deset političarki u Crnoj Gori iskusilo je neki vid nasilja tokom svog političkog rada, praktično skoro svaka treća žena koja zakorači u politiku iskusi neki vid nasilja“, kazala je Vuković.
Istrazivanje je, kako je navela, pokazalo da je u Crnoj Gori jedna od deset političarki iskusila seksualno nasilje, a jedna od 20 fizičko.
„Političarke preživljavaju poniženja, ucjene, omalovažavanje, degradiranje, preispitivanje njihove moralnosti“, kazala je Vuković.
Prema njenim riječima, političarke su navele da se nasilje najčešće dešava na društvenim mrežama, u političkim kampanjama, medijima, parlamentu i političkim partijama.
Prema istraživanju, onlajn nasilje iskusile su tri od deset političarki.
Na konferenciji povodom predstavljanja istraživanja „Nasilje nad ženama u politici“ saopšteno je da su društvene mreže postale mjesto broj jedan na kome se vrši najintenzivnije nasilje nad političarkama, posebno kada su u pitanju seksističke i mizogene primjedbe, zastrašujuće slike i prijetnje.
„Rezultati naše ankete pokazali su da skoro polovina anketiranih prepoznaje muškarce iz iste ili koalicione partije kao počinioce nasilja, takođe, skoro polovina ispitanica prepoznaje društvene mreže kao aktere nasilja i skoro 40 odsto medije“, navela je Vuković.
Ona je istakla da nasilje nad političarkama, pored negativnih individualnih posljedica po ženu, ostavlja i društvene posljedice, kao što su manji broj politički aktivnih žena i ugrožavanje principa rodne ravnopravnosti i demokratizacije društva.
Kako je kazala Vuković, u najvećem broju slučajeva razlozi nasilja nad političarkama nalaze se vjerovatno u namjeri da se žene obeshrabre da se bave politikom.
„Koliko se žena više penje na ljestvici moći, toliko je više izložena nasilju. Posebno su izložene žene koje govore o rodnoj ravnopravnosti i koje su sa jasnim feminističkim stavovima“, dodala je Vuković.
Ona je kazala da svaka druga političarka ima jasan stav da njihove partije ne vode dovoljno računa o ženama u politici i temama koje se tiču rodne ravnopravnosti.
„Jasno je da da možemo govoriti o opštoj kulturi otpora prema ženama u politici, a taj otpor se često opravdava sveukupnim opštim lošim imidžom politike“, navela je Vuković.
Prema njenim riječima, česta interpretacija politike kao nužnog zla generiše stereotipe i predrasude, koji dugoročno i hronično blokiraju žene da ravnopravno učestvuju u političkom životu.
„Od političarki se očekuje ne samo da ispune više standarde u odnosu na one koji se očekuju od političara, već su značajno intenzivnije izložene kritikama i osudama na ličnom nivou i više bivaju izložene nasilju“, rekla je Vuković.
Nasilje nad ženama u politici, kako je kazala, ne poznaje godine, partiju i obrazovni nivo.
Predstavnica ŽPM Ivana Raščanin kazala je da je ekonomsko nasilje nad političarkama skrivena kategorija rodno zasnovanog nasilja.
To je, kako je objasnila, vrlo specifičan oblik nasilja kojim se političarke dovode u nepovoljnu finansijsku poziciju.
Kako je navela Raščanin, istraživanje je pokazalo da su tri od deset političarki iskusile ekonomsko nasilje.
„Političarkama u Crnoj Gori često se uskraćuje pristup finansijskim i drugim resursima koji su im neophodni za njihov profesionalni razvoj, rutinske političke aktivnosti koje sprovode svakodnevno. Cilj te vrste nasilja je dominacija, obeshrabrivanje i odustajanje od zahtjeva, stavova“, dodala je Raščanin.
Ona je kazala da su brojne sistemske i strukturalne prepreke koje predstavljaju problem za žene koje participiraju u politici.
„Kroz samo istraživanje političarke su nam rekle da su za njih najveće prepreke za bavljenje politikom patrijarhalni stavovi, predrasude i negdje izostanak podrške njihovih partija“, navela je Raščanin.
Prema njenim riječima, patrijarhalni stavovi oblikuju crnogorsko društvo i nameće se mišljenje da je ženama mjesto u kući, a ne u javnom i političkom životu.
Kako je navela Raščanin, devet od deset političarki smatra da nijesu dovoljno prisutne u medijima, te da se značajno više prati rad njihovih kolega.
Istraživanje je pokazalo da je sedam od deset političarki iskusilo nasilje u medijskoj sferi.
Političarke, njih oko 72 odsto, tvrde da se mediji više bave njihovim izgledom i ličnim životom nego njihovih kolega.
„Na žalost nije rijetka pojava da vidimo vrlo skandalozne, neprimjerene medijske sadržaje u kojima se političarke vrijeđaju i omalovažavaju na najbrutalniji način“, navela je Raščanin.
Istraživanje je pokazalo i da su dvije od deset političarki prijavile pretrpljeno nasilje, a osam od deset žena u politici odlučilo je da ćuti.
Na konferenciji je istaknuto da nasilje nad političarkama nije privatni, već veliki društveni problem.
„Stoga kada čujete da žene neće u politiku, da su same krive, nemajke i zanemaruju porodicu, da su dovedene tu, da su nečije ljubavnice, makar vi budite otvoreni i kažite – Otpor seksizmu. Ovo je problem svih nas“, poručeno je sa konferencije.
