Podgorica, (MINA) – Centar za ženska prava (CŽP) primio je u aprilu 103 poziva za pomoć žrtava nasilja u porodici, kazala je direktorica tog nevladinog udruženja Maja Raičević, navodeći da su pozivi uglavnom bili iz Podgorice.
Ona je rekla da se dio poziva odnosio na prijavu nasilja u porodici, dok su ostalo bile ponovljene intervencije i traženje pomoći u pravnim procedurama.
“CŽP primio je 62 poziva u martu i čak 103 u aprilu, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine”, kazala je Raičević agenciji MINA.
Ona je rekla da je u više slučajeva tražena intervencija dežurne službe policije i da su se oni odazivali pozivu.
“Međutim, i dalje imamo nedovoljnu primjenu policijske naredbe o udaljenju nasilnika iz stana, koju policija može samostalno izreći na period do tri dana, dok sudovi za prekršaje ne izreknu hitne zaštitne mjere”, navela je Raičević.
Ta mjera, kako je objasnila, ključna je za zaštitu žrtava i prevenciju daljeg nasilja.
“Sudeći po nedavnim izjavama ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića koji je poručio žrtvama da nijesu same i da će policija efikasno odgovoriti na prijave, Uprava policije i nadležno Ministarstvo sve više razumiju važnost primjene tih policijskih ovlašćenja”, kazala je Raičević.
Ona je poručila da će CŽP pratiti da li će zaista biti tako i da će, kao i do sada, reagovati na sve eventualne propuste ili zloupotrebe.
“Upravo su nam primjeri revnosnih reakcija policije i tužilaštva u slučajevima kršenja mjera protiv koronavirusa, pokazali da se jednako efikasno mogu primijeniti i zaštitne mjere u slučajevima nasilja, samo ako postoji volja i jasna direktiva sa ključnih pozicija u državi”, rekla je Raičević.
Ona je kazala da je od početka pandemije koronavirusa u Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama, zabilježen porast broja prijava za nasilje u porodici.
“Nasilje se, ipak, ne dešava zbog mjera samoizolacije, one samo povećavaju rizik od nasilja u porodicama u kojima takvi obrasci ponašanja inače postoje”, navela je ona.
Kako je objasnila, u uslovima izolacije žrtve su pod kontrolom nasilnog člana porodice, otežano je prijavljivanje nasilja i smanjena mogućnost socijalne podrške za žrtve, pa je i to jedan od razloga što teže podnose novonastalu situaciju.
To se, kako je kazala Raičević, posebno odnosi na djecu, bez obzira da li su direktne žrtve, ili svjedoci nasilja.
“S obzirom na rasprostranjenost nasilja u porodici i nad ženama i podatak da je 42 odsto žena u Crnoj Gori tokom života doživjelo neki oblik nasilja, kao i da je ono najčešći uzrok smrtnosti žena, možemo reći da je i nasilje nad ženama svojevrsna pandemija, pa stoga zahtijeva jednako efikasan i hitan odgovor država”, zaključila je Raičević.
