Podgorica, (MINA) – Doktrina lažnih vijesti i post istine postala je u suštini vojna, a politički interes za njihovo širenje je veliki, ocijenio je profesor sa Univerziteta u Ljubljani Ilija Tomanić-Trivundža, navodeći da je na djelu informacioni rat.
On je početkom februara održala predavanja studentima na Fakultetu političkih nauka o medijskoj pismenosti.
Tomanić-Trivundža rekao je da medijska pismenost predstavlja sposobnost da se vidi razlika između kredibilnog i ne kredibilnog komuniciranje da se može kritički razumjeti sadržaj i provjer odakle informacije dolaze koji je izvor.
„Sada je na djelu informacioni rat, a dokrtina lažnih vijesti i post istine postala je u suštini vojna dokrtina čija je primjena u mirodobnom vremenu veoma važna, pogotovo sada kad mlade generacije veliku količinu informacija dobijaju van tradicionalnih medija“, kazao je Tomanić-Trivundža u intervjuu agenciji MINA.
Na pitanje kako prepoznati lažnu vijest, on je objasnio da prvo treba razmisliti da li ta informacija ima neki smisao, iz koga izvora dolazi, ko garantuje i u sutšini kako se uklapa u šire društvene priče.
Tomanić-Trivundža, ističe da treba razmisliti da li ta informacije podstiče teoriju zavjere, da li se poklapa sa širom političkom idelogijom pogotovo ako je jednostrana.
„U tom slučaju možemo da postanemo skeptični. Ako nema prikaza različitih strana, ako polazi od nekih neprovjerinih izvora, ako su to lična iskustva, onda treba da budemo oprezniji. Ako dobijamo takve informacija od netradicionlanih medija treba da provjeravano odakle su došle“, upozorio je Tomanić-Trivundža.
Upitan kako provjeriti ko je izvor informacije, on je rekao da je to je u poslednje vrijeme teško.
„Jer je sa jedne strane medijska industrija novih medija napravljena netranspartetno sa druge strane politički interes za širenje lažnih vijesti je toliki da se ulažu ogromne količine novca i ljudi da se one naprave teško otkrivaju“, kazao je Tomanić- Trivundža.
Govoreći o slučajevima lažnih vijesti Tomanić – Trivundža rekao je da je njemu najzanimljiviji primjer predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) jer govori koliko je to organizovan proces.
„SAD tokom hladnog rata i kasnije dosta ulagale u smjene politilčkih sistema država i vlada koje im nijesu odgovarale pa sad kad se ta tehnika u nekom novom obliku primijeni na njihvom izbora sad su svi zaprešćeni“, kazao je Tomanić – Trivundža.
On je naveo da je manje poznata i velika aktivnost Rusije na debatu u javnoj sferi u Finskoj.
„Finci su prvi koji su pokrenuli tu analizu rata informacijama čiji je cilj bio u vidu da se Rusija ponovo uspostavi ako dominanta svjeska sila“, rekao je on.
Tomanić – Trivundža je dodao da ipak nije to aktivnost koju samo radi Rusija, već je prisutna u svim državma svijeta.
Prema njegovim riječima, uticaj lažnih vijesti nije indikator problema onih kojih ih šire nego društva u kojima se širi.
Tomanić – Trivundža je rekap da je jedan od
značajnih faktora koji utiču na širenje lažnih vijesti, nepovjerenje u državne institucije.
„Prema procjeni medijske pismenosti koju je uradio Institut za otvoreni društvo prošle godine, u kojoj je rangirao evropske zemlje po sposobnosti podržavanja lažnih vijesti, balkanske zemlje se nalaze na dnu“, istakao je Tomanić – Trivundža.
