Podgorica, (MINA) – Izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika potrebno je smanjiti cenzus za političke predstavnike Roma i Egipćana u Crnoj Gori na 0,35 odsto, ocijenjeno je na konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Milena Bešić, na konferenciji “Ključna rješenja za održivu inkluziju romske i egipćanske zajednice”, kazala je da je, uprkos brojnosti, romska i egipćanska zajednica jedina manjinska zajednica čiji predstavnici ne učestvuju u radu nacionalnog i lokalnih parlamenata.
Bešić je navela da je njihova isključenost prepoznata i u izvještaju Evopske komisije, svake godine bez izuzetka.
„Cilj našeg projekta je da podstaknemo jednakost i socijalnu inkluziju pripadnika romske i egipćanske populacije na nacionalnom i lokalnom nivou“, rekla je Bešić.
Ona je kazala da su u okviru projekta sprovođene obuke za predstavnike romskih i egipćaniskih organizacija, koje se bave zaštitom zajednice u okviru građanske i političke participacije.
„Izradili smo smjernice za uključivanje romskih i egipćanskih organizacija u proces donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou. Izradili smo i uložili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika u cilju definisanja cenzusa za političke predstavnike na 0,35 odsto“, rekla je Bešić.
Koautorka publikacije “Za veće učešće romske i egipćanske zajednice u procesima donošenja odluka”, Aleksandra Gligorović, kazala je da je sa njom autor tih smjernica bio Adem Ademi iz Sjeverne Makedonije.
Gligorović je rekla da je publikacija bazirana uglavnom na istraživanju javnih politika, ali i konsultacijama sa ljudima koji dugo rade u toj oblasti, kao i da je pisana jezikom koji bi trebalo da bude lako razumljiv svakom.
Ona je, predstavljajući publikaciju, navela da pravni okvir u Crnoj Gori daje lijepe mogućnosti, smjernice za pristupanje na lokalnom nivou, dok je na nacionalnom nivou prostor malčice zatvoreniji za učešće individualaca.
„To znači da, ako smo mi jedna grupa Roma iz ovog grada, ako bismo htjeli da učestvujemo u razgovorima o urbanističkom planu, mi bismo morali da se prijavimo na javni poziv i da smo registrovani i imamo istoriju rada. Ako jesmo organizacija civilnog društva onda možemo, a ako nijesmo onda možemo da zaboravimo na učešće u toj radnoj grupi“, objasnila je Gligorović.
Ona je naglasila da procesi odlučivanja treba da budu otvoreni i za neformalne grupe.
„Trebalo bi da je vodilja da mi te procese sprovodimo kako bi povećali kvalitet života samih ciljnih grupa“, rekla je Gligorović.
Gligorović je rekla da, što se tiče procesa donošenja odluka, postoje razni procesi koji liče na učešće u odlučivanju.
„Imamo manipulacije i dekoracije kada govorimo o uključivanju nekih grupa samo pro forme, ali postoje i momenti gdje pitate predstavnike grupa šta žele i onda te potrebe ignorišete i napravite dokument kako se vama dopada“, kazala je Gligorović.
Ona je kazala da Roma i Egipćana nema u donošenju odluka.
„Ako čak ni u ovom dijelu nijesmo našli za shodno da uključimo Rome i Egipćane, mi ćemo imati situaciju da javna politika neće biti uspješna i da neće odgovoriti njihovim potrebama“, istakla je Gligorović.
Prema riječima Gligorović, pod pretpostavkom da su te javne politike dobro osmišljenje, osobe iz romske i egipćanske zajednice treba da budu uključene.
„Jer ako ja nijesam bila uključena od početka u kreiranje, ne zovete ni da mi objasnite detalje te javne politike, ne možete da očekujete ni da se ja kasnije uključim u sprovođenje te javne politike“, dodala je Gligorović.
U publikaciji se ističe potreba saradnje sa civilnim društvom, kao i da vlade treba da izgrade jake mostove sa nacionalnim romskim platformama.
Gligorović je naglasila da svi mehanizmi koji se osmisle i koji trenutno postoje u Crnoj Gori mogu biti sprovedeni na dobar način, ali i na jedan način koji neće dati rezultat.
Izvršni direktor organizacije Phiren Amenca Elvis Beriša kazao je da se u Crnoj Gori o položaju Roma i Egipćana puno priča, a malo radi.
„Mislim na sve, na nas iz civilnog sektora, ali i one koji bi trebalo da rade na ovu temu“, rekao je Beriša.
Beriša je naveo da su mu prva asocijacija na participaciju Roma neka međunarodna dokumenta.
„Asocijacija na političku participaciju Roma mi je najviše usmjerena na to kako pričamo da Romi treba da imaju svog predstavnika u parlamentu, ali da se to godinama ne dešava. Možemo da tražimo krivca, ali i odgovornost onih koji ovo pitanje učine kao prošlost“, kazao je Beriša.
On je istakao da ne bi mogao da tvrdi da uopšte nema direktnog učešća Roma i Egipćana u političkim dešavanjima, jer je osnovana Romska partija.
„Vidjeli smo da je imala priliku da učestvuje i prešli smo sa političke participacije na korak ka političkoj reprezentaciji Roma“, rekao je Beriša.
Beriša je naglasio da se najčešće romska zajednica koristi kao prilika ili predmet da se pokaže da je društvo otvoreno, a u suštini je zatvoreno.
„Imali smo priliku da vidimo dva predstavnika romske zajednice na listama, ali osoba iz romske zajednice su bile na tim listima na primjer na 64. ili 32. mjestu. Nama je to onda odgovor da mi služimo samo da bi dobili određene političke poene“, kazao je Beriša.
On je ponovio da postoji odgovornost na obje strane, posebno parlamentarnih partija, ali i na neki način i romskog civilnog sektora.
Beriša smatra da se otvoreno instrumentalizuje pitanje aktivnog biračkog prava romske zajednice i da se, nažalost, to moglo vidjeti i na posljednjim lokalnim izborima.
„Javna je tajna u Crnoj Gori, mi pred sve izborne cikluse govorimo da je najveći krivac za političku situaciju romska zajednica jer prodaje svoj glas“, rekao je Beriša.
On je istakao da se niko nije pitao zbog čega se to dešava.
„Romska zajednica je dežurni krivac za neke predizborne manipulacije bez obzira o kome se radi“, smatra Beriša.
Kako je kazao Beriša, romska zajednica nije u potpunosti svjesna šta znači glas na izborima, i to je tako zato što nije mogla da osjeti slobodu biranja ili odgovornost.
“Postoje oni koji su stekli pravo glasa, ali ne znaju da imaju to pravo, ja bih rekao da ti ljudi ne znaju ali vrlo brzo će ih neko identifikovati i doći kod kuće i ubaciti u neki interni birački spisak”, naveo je Beriša.
Pravna savjetnica u Građanskoj alijansi Ivana Đođić kazala je da se priča i razmišljanje o pripadnicima romske i egipćanske populacije koristi populistički.
Ona je kazala da sa problemom Roma i Egipćana treba da se suoči civilni sektor, ali prije svega Vlada Crne Gore.
„Ja bih se složila da treba još bolji rad civilnog sektora i Vlade, ali smatram da je civilni sektor dao mnogo značajnije rezultate i da se glas civilnog sektora mnogo više čuo i da su zahvaljujući tome dostignuti neki rezultati“, navela je Đođić.
Đođić je istakla da Romi imaju problem sa zapošljavanjem.
„Zašto bi rad u komunalnim ustanovama bio određen za njih, zašto ne bismo vidjeli lica iz romske zajednice kao voditelje na televiziji, zašto ne bi pohađale srednju medicinsku školu“, rekla je Đođić i istakla da se od malih problema dolazi do velikih.
Kako je kazala, romska populacija mora da ima regulisani pravni status da bi imala pravo glasa.
„Ne mogu reći tačan broj, jer smatram da nije tačan ovaj kojim raspolažem, ali imamo ogroman broj osoba romske populacije koji nemaju nikakav dokument i nemaju ničije državljanstvo i samim tim nemaju pravo glas“, rekla je Đođić.
Đođić je ocijenila da je problem i procenat aktivnog biračkog prava.
Ona je navela da je treća stvar koja je jako bitna da su negdje i pripadnici te zajednice sami svjesni da broj glasova nije dovoljan za bilo šta.
„Osobe romske populacije ne znaju da imaju pravo da glasaju, pogotovo one koje su u prethodnih par godina stekli pravo na državljanstvo Crne Gore. Oni vrlo često ne znaju da mogu da glasaju, gdje treba da glasaju i slično“, dodala je Đođić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
