Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori potrebno je pokrenuti široki dijalog o kreiranju još efektnijih mjera za zapošljavanje mladih i uložiti dodatne napore da budžetska sredstva za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja budu veća, poručeno je na Forumu koji je organizovao ADP Zid.
Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za Sektor za mjere aktivne politike zapošljavanja, Dragan Marović, na Forumu „Osposobljavanje i podsticanje zapošljavanja mladih na lokalnom nivou“, kazao je da je pandemija koronavirusa uslovila značajan porast broja nezaposlenih na evidenciji ZZZ i još veće učešće mladih u ukupnoj nezaposlenosti.
„Trenutno se na našoj evideniciji nalazi 47.166 nezaposlenih. Registrovana stopa nezaposlnosti je 20,33 odsto. Učešće mladih u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 25,17 odsto“, naveo je Marović.
Kako je kazao, takvo stanje je zaustavilo kontinuirani pad stope nezaposlenosti koji je bio prisutan od 2017. godine.
„Budžetska sredstva opredijeljena za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja značajno su ograničena i treba uložiti dodatne napore da u narednom periodu bude opredijeljeno veće izdvajanje za te namjene“, rekao je Marović.
On je naveo da analize pokazuju da su programi čiji je cilj zapošljavanje mladih izuzetno učinkoviti i da je zapošljavanje nakon njih u rasponu od 30 do 40 odsto.
Marović je naveo da 2020. godina ne može biti parametar.
„Ona je pokazala nešto na čemu svi moramo da radimo. U periodu epidemije bili smo uslovljeni na nov način rada. ZZZ i svi relevantni činioci u Crnoj Gori treba da kreiraju programe usmjerene na povećenje vještina digitalnog obrazovanja“, kazao je Marović.
On je rekao da ZZZ u cilju smanjenja nezaposlenosti sprovodi mjere aktivne politike zapošljavanja, a među prioritetima su dugoročno nezaposlene osobe, žene i mladi.
„Sve naše usluge i programi aktivne politike zapošljavanja su besplatni za sve nezaposlene i svi mladi imaju u biroima rada u svakoj opštini u Crnoj Gori savjetnika koji ih usmjerava i prati do njihovog ukljulivanja u svijet rada“, dodao je Marović.
Prema njegovim riječima, u zavisnosti od prepreke u zapošljavanju, nezaposleni se pripremaju i uključuju u određene programe aktivne politike zapošljavanja, sa ciljem da se uklone te prepreke i riješi problem nezaposlenosti.
Kako je naveo Marović, mladi, kojima je nedostatak stručnih kvalifikacija i ključnih vještina identifikovan kao prepreka u zapošljavanju, uključuju se u programe obrazovanja i osposobljavanja radi sticanja novih stručnih kvalifikacija, odnosno vještina na tržištu rada.
„Za osobe trećeg i četvrtog stepena nivoa obrazovanja, prevashodno mlade, kojima je nedostatak radnog iskustva u području rada stečene kvalifikacije nivoa obrazovanja prepreka u zapošljavanju, ZZZ organizuje programe osposobljavanja za samostalan rad“, kazao je Marović.
Kako je objasnio, kada je nezaposlenom prepreka u zapošljavanju nedostatak upotrebnih vještina, tada se uključuje u programe osposobljavanja za rad kod poslodavca. Taj program sprovodi se u saradnji sa poslodavcima u trajanju od tri mjeseca.
Marović je podsjetio da ZZZ organizuje i programe podsticaja za preduzetništvo, koji podrazumjevaju finansijsku i stručnu pomoć nezaposlenima.
„Pored tih programa, ZZZ za mlade visokoobrazovane osobe organizuje program Stop sivoj ekonomiji. Program podržava suzbijanje neformalnog rada na tržištu. ZZZ učestvuje i u sprovođenju Programa stručnog osposobljavanja“, naveo je Marović.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) Ivana Mihajlović kazala je da u fokusu treba da bude sigurnost mladih i pristup dostojanstvenim poslovima i zaradama, kao i stvaranje dostojanstvenih uslova za rad.
„U USSCG smatramo da je potrebno otvaranje širokog dijaloga o kreiranju aktivnih mjera za zapošljavanje i omogućavanje predstavnicima civilnog sektora da učestvuju u kreiranju tih mjera. To je preduslov stvaranja još efektnijih mjera čiji bi rezultati bili značajniji u praksi“, rekla je Mihajlović.
Ona smatra da bi ekspertize, istraživanja i svi drugi alati koji koriste nevladine organizacije donosiocima odluka omogućili da bolje sagledaju potrebe mladih i kreiraju jednokratne mjere.
Kako je dodala, USSCG zagovarala je da je potrebno sačiniti jedan okvirni zakonski akt kojim će se reformisati stručno osposobljavanje visokoškolaca.
Mihajlović je poručila da je posebno pažnju potrebno posvetiti srednjoškolcima, jer, kako je navela, skoro 13 hiljada osoba sa četvrtim stepenom se nalazi na ZZZ.
Ona smatra da tržišta rada u Crnoj Gori karakterišu negativne pojave, a posebno su zabrinjavajući dugoročna nezaposlenost kod mladih, strukturna nezaposlenost, neusklađenost obrazovanja sa potrebama tržišta rada.
„Suočavamo se sa novim prijetnjama. Možemo da stvorimo armiju obeshrabrenih mladih u Crnoj Gori, a sa druge strane je opasnost da mladi napuštaju Crnu Goru i traže posao izvan nje“, navela je Mihajlović.
Prema njenim riječima, posebno treba da zabrine to što je spora tranzicija mladih od sistema obrazovanja do prvog zaposlenja, odnosno tržišta rada.
Kako je navela Mihajlović, prema istraživanju koje je 2016. godine rađeno uz podršku Međunarodne organizacije rada, najoptimalniji period u kojem ta tranzicija traje, a kada su u pitanju mladi u Crnoj Gori, je 2,5 godina.
Ona je kazala da obeshrabruje podatak iz istog istraživanja da u Crnoj Gori ima 28 odsto mladih koji nijesu u sistemu obrazovanja, niti u sistemu praktične obuke.
„Posebno je zabrinjavajući podatak da neformalna nezaposlenost među mladima u Crnoj Gori na izuzetno viskom nivou – 59,5 odsto. Svi ti podaci ukazuju kakav je položaj mladih u Crnoj Gori“, rekla je Mihajlović.
Prema njenim riječima, tranzicija od škole do posla popločana je neizvjesnošću i brojnim izazovima.
„Za Crnu Goru je karakteristično da najveći teret te tranzicije nosi ZZZ. USSCG je isticala da je neprimjereno bilo kakvo smanjenje budžeta ZZZ, jer su očekivanja od Zavoda velika“, navela je Mihajlović.
Igor Milošević iz ADP Zida kazao je da bi bilo značajno da nove strukture vlasti razmisle o donošenju novog zakona o radnoj praksi.
On je rekao da aktivne mjere zapošljavanja treba uraditi zajedno sa lokalnim upravama i u skladu sa lokalnim akcionim planovima, koji će biti donijeti u narednih par mjeseci.
Potrebno je, kako je kazao Milošević, decentralizovati sistem kako bi lokalni akcioni planovi mogli da odgovore na specifičnosti potreba lokalnih zajednica.
On je naveo da projekat „Inicijatva organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana za podršku zapošljavanju“ realzuju već treću godinu zaredom i da je mnogo toga urađeno.
Naročit značaj, kako je dodao Milošević, ADP Zid dao je u segmentu koji se odnosi na aktivne politike zapošljavanja.
„ADP Zid bavi se konkretnim temama kojima pokušavamo da doprinesemo u onim segmentima koji u ovom trenjutku najviše zanimaju građane Crne Gore – kako do posla, na koji način institucije na lokalnom i državnom nivou mogu pomoći da se dođe do veće stope zapošljivosti“,, naveo je Milošević.
Govoreći o programu stručnog osposobljavanja visokoškolaca, on je kazao da je više od 60 miliona EUR iz budžeta Crne Gore izdvojeno za osposobljavanje.
Milošević je rekao da su radili analizu tog kompletnog zakonodavstva, koja pokazuje da svega 15 odsto mladih ostane na tržištu rada nakon te mjere.
„Nekih sedam do osam odsto njih ostane tri mjeseca da premosti poslodavcima od jedne do druge generacije. Taj Zakon je, u prevodu, budžet Crne Gore koštao po svakom radnom mjestu preko 16,5 hiljada EUR“, kazao je Milošević.
On smatra da u narednom periodu taj paket mjera treba da doživi reviziju, jer je znatno crpio budžet.
Direktor Centra za stručno obrazovanje (CSO) Duško Rajković smatra da je srž svega kvalitetna upisna politika.
„Imamo načine za zadržavanje mladih u Crnoj Gori, samo treba zajedno i timski da radimo“, poručio je Rajković.
On je kazao je da je CSO opravdao svoje osnivanje i promijenio cjelokupni sistem.
On je istakao da se mora raditi na podizanju ekonomskih standarda i zadržavanju svih dobrih kadrova u Crnoj Gori.
Rajković je program dualnog obrazovanja ocijenio uspješnim i kvalitetnim.
„I poslodavci i djeca su zainteresovani. Naše je samo da nadograđujemo taj sistem“, dodao je Rajković.
On je kazao da se mora voditi računa i o srednjoškolcima i onima koji završe više stručne škole.
Savjetnik premijera za unutrašnju politiku Željko Savović kazao je da je veoma važno da mladi ostaju u Crnoj Gori i da podsticajnim mjerama treba omogućiti njihovo zaposlenje.
On smatra da se posljedice krize iz 2008. godine još osjećaju i da je pandemija koronavirusa „samo ulje na vatru“.
„Mi moramo biti pametni na unutrašnjem planu, znati šta radimo. Podaci su ono od čega se uvijek kreće. To je proces koji se ne rješava za godinu. Ne postoje idealna rješenja, samo najbolja“, naveo je Savović.
