Podgorica, (MINA) – Postavljanjem pitanja o nacionalnosti kandidatima za sudije Ustavnog suda šalje se poruka da će ključni kriterijum za njihov izbor biti nacionalnost, a ne stručnost i znanje, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić u utorak je kazala da će svakom kandidatu za sudiju Ustavnog suda, tokom konsultativnog saslušanja, postaviti pitanje kojem narodu pripada, odnosno koje je nacionalnosti.
Saradnik na programima u CGO-u Vasilije Radulović je, komentarišući tu izjavu, naveo da takva praksa budi ozbiljnu zabrinutost da, i ukoliko u šestom pokušaju budu izabrane sudije Ustavnog suda, to neće biti na osnovu stručnosti i kompetencija kandidata, već na osnovu drugih kriterijuma.
“A činjenica je da nam je, kako zbog zaostalih predmeta, tako i kontinuirane složene situacije nikad potrebniji Ustavni sud kojeg čine neupitni profesionalci, nezavisno od njihovih ličnih karakteristika”, rekao je Radulović agenciji MINA.
On je naveo da se Kordić, se prilikom obrazlaganja takvog načina ispitivanja kandidata pozvala na član 10 stav 6 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, u kojem se navodi da su predlagači dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, kao i o rodno balansiranoj zastupljenosti.
Prema riječima Radulovića, Kordić je navela i da kandidati u prijavi mogu da se izjasne o svojoj nacionalnosti, a da će to pitanje biti postavljeno na saslušanju onima koji se nisu izjasnili.
“Međutim, ovdje se radi o zloupotrebi ustavne norme koja je jedna vrsta afirmativne akcije, odnosno pozitivne diskriminacije”, rekao je Radulović.
On je podsjetio da se pozitivna diskriminacija primjenjuje u slučajevima kada su kandidati po stručnosti i kompetencijama jednaki, pa prednost u tom slučaju ima kandidat koji je pripadnik manjinskog naroda.
“Činjenica da se sa ovim pitanjem počinje, ukazuje da se tom normom manipulativno ide u ono što je primarno prebrojavanje nacionalnih krvnih zrnaca kandidata, a ne znanja u pravnoj oblasti”, rekao je Radulović.
Kako je saopštio, postavljanje takvih pitanja kandidatima odraz je i nerazvijene političke kulture, jer se identitetska pitanja, u razvijenim demokratskim društvima, ne postavljaju u ovakvim okolnostima.
„Uostalom, sasvim je dovoljno što kandidati, ako cijene da je to važno, takvu informaciju mogu navesti u prijavi. Ovako se šalje poruka da će za izbor sudija ključan kriterijum biti nacionalnosti, a ne stručnost i znanje“, smatra Radulović.
Na pitanje šta to govori o pravcu u kojem je Crna Gora krenula, on je odgovorio da se podjele i politička previranja odavno prelivaju, iako sada očiglednije nego ikad, i na pravosuđe.
Na taj način, kako je zaključio, ne može se dobiti stvarna nego samo prividna funkcionalnost Ustavnog suda, jer će on suštinski biti pod jakim političkim uticajem.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
