Podgorica, (MINA) – Roditeljsko ponašanje i porodični kontekst imaju značajan uticaj na delinkventno ponašanje mladih, posebno kod dječaka, pokazalo je istraživanje koje potpisuje profesorica sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Tatjana Vujović.
Istraživanje je, kako su saopštili iz UCG, realizovano na uzorku od 178 mladih, od kojih su 136 bili dječaci, a 42 djevojčice, u dobi od 14 do 18 godina.
Podaci su prikupljeni iz Centra za socijalni rad i Centra za djecu i mlade „Ljubović“ u Podgorici.
Rezultati istraživanja pokazali su da je nedostatak roditeljskog nadzora bio značajan prediktor delinkventnog ponašanja kod dječaka, dok kod djevojčica nije imao isti uticaj.
“Dječaci su prijavljivali veći stepen nedovoljnog nadzora, što ukazuje na značaj roditeljske uključenosti u život djece. Osim toga, roditelji dječaka su češće pokazivali obrasce odbacivanja, ali i prezaštićivanja, što stvara složen odnos između zaštite i kontrole”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se zloupotreba alkohola i droga kod roditelja pokazala kao snažan faktor rizika za delinkventno ponašanje, posebno kod dječaka.
“Nasuprot tome, kod djevojčica ovi faktori nijesu imali značajan uticaj, što ukazuje na potencijalne rodne razlike u načinu na koji porodica oblikuje ponašanje mladih”, kaže se u istraživanju.
Istraživanje je ukazalo da nivo obrazovanja roditelja i porodični prihodi nijesu imali značajan uticaj na delinkvenciju, što je u suprotnosti s nekim ranijim istraživanjima.
“Toplina roditelja, iako važna za emocionalni razvoj, nije se pokazala kao ključni faktor u sprječavanju delinkventnog ponašanja, dok su odbacivanje i prezaštićivanje imali umjeren efekat”, navodi se u istraživanju.
Rodne razlike u nalazima istraživanja dodatno naglašavaju kompleksnost roditeljskog uticaja.
“Dječaci su češće doživljavali roditeljsko odbacivanje, koje se manifestovalo kroz kritiku, emocionalno distanciranje ili nedostatak podrške, što može povećati osjećaj nesigurnosti i frustracije, što vodi ka delinkventnim ponašanjima”, piše u istraživanju.
Navodi se da su roditelji, paradoksalno, istovremeno pokazivali viši nivo prezaštićivanja prema dječacima.
“Ovo uključuje pretjeranu brigu i kontrolu, što može smanjiti osjećaj autonomije kod djece i podstaći buntovna ponašanja kao vid reakcije na takvu kontrolu. Dječaci su češće prijavljivali odsustvo jasnog nadzora roditelja, poput nepoznavanja njihovih aktivnosti, prijatelja ili školskih obaveza”, kaže se u istraživanju.
Ističe se da kod djevojčica, roditeljsko odbacivanje, prezaštićivanje i nedostatak nadzora nijesu imali isti značajan efekat, što može ukazivati na to da su njihovi obrasci delinkventnog ponašanja više pod uticajem šireg društvenog i emocionalnog konteksta, nego direktnog roditeljskog ponašanja.
“Ove razlike ukazuju na potrebu za rodno specifičnim intervencijama koje će uzeti u obzir kako različiti obrasci roditeljskog ponašanja utiču na dječake i djevojčice”, piše u istraživanju.
Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu za ciljanim programima podrške porodicama, posebno onima koje se suočavaju sa problemima zloupotrebe supstanci.
Intervencije bi, kako je saopšteno, trebalo da se fokusiraju na jačanje roditeljskih kompetencija kroz edukaciju o važnosti nadzora i emocionalne podrške, prevenciju delinkventnog ponašanja kod mladih kroz programe koji promovišu zdrav porodični kontekst i ranu identifikaciju porodica u riziku, s posebnim naglaskom na zloupotrebu alkohola i droga kod roditelja.
Istraživanje je objavljeno u prestižnom časopisu Family in Society, u izdanju izdavača Sage Journals (SSCI), a bavilo se analizom uticaja nedostatka roditeljskog nadzora, roditeljskog ponašanja, zloupotrebe alkohola i droga kod roditelja, kao i socio-demografskog statusa porodice na maloljetničku delinkvenciju.
Iz UCG su kazali da je povod za ovu temu zabrinjavajući recidivizam ili ponavljanje kriminalnog ponašanja među mladim delinkventima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, na šta ukazuju statistički podaci, gdje se posebno ističe uticaj ratova u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Crnu Goru, kao faktori koji doprinose delinkvenciji.
Kako su kazali, za Crnu Goru je naveden podatak da su u 2021. godini, od 265 prijavljenih maloljetnih počinilaca, 103 optužena, a 101 pravosnažno osuđen.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
