Podgorica, (MINA) – Crnogorska vlada smatra da bi trebalo razmotriti mogućnost da u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (ZoSPI), bude uveden institut zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, kao što je uređeno i u Sloveniji, Hrvatskoj Srbiji.
Vlada je na poslednjoj sjednici usvojila Analizu normativnog okvira u oblasti slobodnog pristupa informacijama, u kojoj su date smjernice za regulativna i implementacijska poboljšanja ZoSPI kako bi se stvorio adekvatan zakonodavni okvir u oblasti slobodnog pristupa informacijama.
Programom rada Vlade za ovu godinu predviđena je priprema Predloga zakona o izmjenama i dopunama ZoSPI, kako bi se unaprijedio normativni okvir u toj oblasti i stvorili uslovi za efikasnije ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama.
U Analizi, koju je uradilo Ministarstvo javne uprave, na osnovu inputa dobijenih od obveznika primjene Zakona, preporučuje se da se razmotriti uvođenje ovog instituta jer se, kako se navodi, u praksi dešava da pojedinci zahtjeve za SPI ne podnose u cilju dobijanja informacije i kontrole organa vlasti, već ponavljaju iste zahtjeve ili traže veliki broj informacija.
Navodi se da to dovodi do ciljanog usporavanje rada organa vlasti, kojima se upućuju zahtjevi, čime se želi postići njihovo opterećenje i samim tim stvara se mogućnost neblagovremenosti u postupanju po takvim zahtjevima.
„Iz toga proizilazi da cilj zahtjeva za pristup informacijama nije informacija i kontrola rada organa vlasti, već pribavljanje novčane koristi, preko troškova postupka u postupku pred Upravnim sudom Crne Gore, na šta je ukazano u analizi Agencije za SPI“, navodi se u Analizi.
Preporučuje se i da se preispitaju odredbe o nadzoru i rokovi propisani ZoSPI.
U Vladi smatraju da naročito treba obratiti pažnju na dužinu roka po kojem je organ vlasti dužan da postupi po zahtjevu za pristup informaciji (15 dana), rok u kojem je Agencija dužna da odluči (15 dana).
„Kao i odredbe o podijeljenom nadzoru između upravne inspekcije i Agencije i s tim u vezi rok u kojem je inspekcija dužna da dostavi Savjetu Agencije tražene informacije i podatke o tome da li organ vlasti posjeduje traženu informaciju (pet dana)“, kaže se u Analizi.
Ocjenjuje se da u praksi sprovođenje testa štetnosti iziskuje vođenje složenog postupka, a ZoSPI to ne prepoznaje kao mogući razlog za produženje roka odlučivanja.
Ukazuje se da je rok od 15 dana za odlučivanje Agencije u postupku po žalbi, tri puta kraći od roka koji je Zakonom o upravnom postupku propisan za odlučivanje drugostepenog organa.
„Ako se uzme u obzir podatak da je u radu Agencije u 2017. godini bilo 3.880 žalbi, kratkoća roka za odlučivanje jedan je od faktora za nemogućnost blagovremenog odlučivanja po žalbi i pokretanja sporova pred sudom“, ocjenuju u Vladi.
Oni smatraju da treba razmotriti mogućnost izmjene zakona kojim se uređuje upravni spor u dijelu odredbe o obaveznosti sprovođenja usmene rasprave u slučaju „ćutanja uprave“ i s tim u vezi pitanja troškova postupka u upravnom sporu, kako bi se obezbjedila zaštita zakonitosti i vladavine prava i efikasnosti sistema zaštite prava na slobodan pristup informacijama.
Navodi se da treba razmotriti mogućnost preciziranja pojma „informacije u posjedu organa vlasti“.
„Važeća definicija u praksi se pokazala kao preširoko postavljena jer svrha ZoSPI nije dostupnost svim informacijama već onim koje predstavljaju službene dokumente, odnosno informacije koje proizilaze iz nadležnosti organa, na šta ukazuju međunarodni dokumenti“, ističe se u Analizi.
Ukazuje se da se zahtjevima za pristup informacijama, često od organa vlasti traže razna objašnjenja ili se postavljaju pitanja, kao i tumačenje propisa za ostvarivanje nekog prava podnosioca.
Potrebno je, kako se navodi, preispitati postojanje odredbe člana 22 ZoSPI koja se odnosi na pristup javnom registru uvidom u prostorije organa, iz razloga što je u zakonu već propisana obaveza organa vlasti da na svojoj internet stranici objavljuje, pored ostalog i javne registre i javne evidencije.
Ocjenjuje se da treba osnažiti obavezu proaktivnog objavljivanja informacija.
„Redovnim objavljivanjem i ažuriranjem informacija olakšava se pristup informacijama korisnicima, što u krajnjem treba da utiče na smanjenje broja zahtjeva za pristup informacijama i transparentniji rad organa vlasti“, navodi se u Analizi.
Ističe se da treba preispitati odredbu člana 1 ZoSPI u pogledu područja primjene zakona, a naročito u odnosu na član 14, koji se odnosi na ograničenje pristupu informacijama u posjedu organa vlasti.
Navodi se da treba donijeti smjernice za sprovođenje testa štetnosti kako bi organi pravilno sprovodili postupak i donosili zakonita rješenja. „Na ovaj način smanjiće se broj poništenih rješenja od strane Agencije i doprinijeti efikasnosti postupka po zahtjevima za slobodan pristup“, smatraju u Vladi.
