Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori je hitno potrebna vlada koja može sprovesti reforme neophodne za pridruživanje evropskoj zajednici i koja stavlja institucije iznad ličnih ambicija i stranačke politike, poručila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke.
Ona je, na otvaranju 2BS Foruma u Budvi, kazala da se se osim NATO-a, koji se ističe kao suštinski čuvar euroatlantske sigurnosti, a posebno međusobne sigurnosti svake članice Alijanse, Evropska unija (EU) još jednom pojavila kao bedem stabilnosti u suočavaju sa najvećim prijetnjom po bezbjednost od vremena Drugog svjetskog rata.
“EU nije osnovana samo za promovisanje slobodne trgovine i ekonomskog rasta, već je to bila alatka koja će pomoći da se okonča ratna pošast koja je dvaput zahvatila Evropu u prvoj polovini 20.og veka. To je bio pravi cilj EU, koji je besramna agresija Rusije na Ukrajinu ponovo izbacila u prvi plan, podsjećajući nas na važnost evropskog jedinstva“, navela je Rajzign Rajnke.
Ona je kazala da se sada Crna Gora nalazi na pragu EU.
„Jasno je – ovo je nacija tek na pragu transformacije, ali pretvaranje tog potencijala zavisi od djelovanja nekoliko ključnih donosilaca političkih odluka. Jer znamo šta želi narod Crne Gore. Oni su velikom većinom glasali za evropsku budućnost, koja je neopravdano odgađana, a koju s pravom zaslužuju“, rekla je Rajzing Rajnke.
Prema njenim riječima, prosperitetna budućnost Crne Gore i svake suverene nacije Zapadnog Balkana može biti osigurana samo ako se lideri posvete stvaranju stabilnosti i bezbjednsoti koja je izgrađena na jakim demokratskim institucijama.
Zato, istakla je Rajzign Rajnke, postoji hitna potreba za formiranjem vlade u Crnoj Gori i da oni koju u nju uđu zaista dijele evroatlantske vrijednosti.
„Da to bude Vlada koja može odlučno djelovati kako bi sprovela reforme potrebne za pridruživanje evropskoj zajednici čiji je prirodni dio, koja razumije tehničke aspekte pristupanja EU i koja je spremna je naporno da radi i ostane fokusirana na to. Ukratko, postoji nasušna potreba za vladom koja stavlja institucije iznad ličnih ambicija i stranačke politike“, poručila je Rajzing Rajne.
Kako je navela, skretanje s tog puta predstavlja više od samo izgubljene prilike.
„Naudilo bi to snovima i težnjama ljudi ove zemlje i regiona i dovelo do povlačenja u zastarjelu politiku i to bi ostavilo Crnu Goru, kao i svaku drugu zemlju u regionu koja traži sličnu budućnost, još krhkijom i nesposobnom da odgovori na rizike“, rekla je Rajzign Rajnke.
Ona je kazala da smo više od 18 mjeseci svjedoci brutalnog napada Rusije na suverenu Ukrajinu i destrukciju te zemlje, navodeći da ta invazija eklatantan izazov vrijednostima i jedinstvu NATO-a i Ujedinjenih nacija i principima na kojima počiva globalni mir.
„Ovaj užas u fokus stavlja značaj naše Alijanse i naše zajedničke odlučnosti da zaštitimo ideale demokratije. I svi se moramo ponovo opredijeliti da čvrsto stojimo uz Ukrajinu kako bi pobijedila u ovom ratu“, poručila je Rajzing Rajnke.
Ona je ukazala na postojanje nekih političkih snaga koje vide budućnost u partnerstvu sa Rusijom, koji sugerišu da griješe oni koji se bore protiv Rusije, minimiziraju rat, šire dezinformacije i propagandu Kremlja.
Kako je navela Rajzing Rajnke, slikajući romantizovanu predstavu o Rusiji kao zaštitnici slovenskog naroda, neke frakcije produkuju opasne i lažne priče koje mogu odvesti nacije na stranputicu, odvraćajući ih od principa koji štite slobodu i prosperitet njihovog naroda.
„Ne možemo, ne smijemo dopustiti da nas pogrešna nostalgija ili priče o prošlim ratovima u regionu zaslijepe. Moramo ostati čvrsti i glasni i djelovati kao instrumeni pomjena kada vidimo da zlonamjerni postupci i uticaj Rusije ugrožavaju stabilnost Evrope u cjelini, a posebno Zapadnog Balkana“, dodala je Rajzing Rajnke.
Ona je kazala da NATO jedinstveniji nego ikada u suočavanju s agresijom Rusije na ovaj kontinent, dodajući da je odgovor saveznika bio čvrst i snažan i nepokolebljiv.
Rajzing Rajnke je naglasila da je pripremljenost za kolektivne sigurnosne obaveze ključ bezbjednosti svake nacije, kao i međusobne i zajedničke bezbjednsoti
Ona smatra da ključni element u odgovoru na rusku agresiju mora biti održavanje otpornosti demokratija i institucija na kojima su one izgrađene.
Predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza, Milica Pejanović Đurišić kazala je da se od održavanja prethodnog Foruma, prije godinu, pokazalo da su upravo demokratske vrijednosti i mir danas najugroženiji kako globalno, tako i u regionu Zapadnog Balkana.
„Brutalna agresija Rusije na Ukrajinu ne samo da predstavlja ničim opravdan napad na jednu suverenu državu, već se na taj način ciljano atakuje na slobodu, demokratiju i prosperitet u cijelom svijetu“, rekla je Pejanović Đurišić.
Ona je kazala da se, uz neodrživi narativ o navodnoj ugroženosti Rusije od NATO-a, jasno prepoznaje strategija da se pronađu slabe tačke i da se ugrozi jedinstvo EU i Alijanse.
“Ipak, agresor je potcijenio spremnost ukrajinskog naroda da brani svoju domovinu, ali i solidarnost na globalnom nivou kada je u pitanju odbrana slobode i demokratskih vrijednosti“, kazala je Pejanović Đurišić.
Ona je istakla da upravo jačanje trans-atlantskog savezništva predstavlja jednu od najznačajnijih međunarodnih reakcija na ukrajinsku krizu.
Pejanović Đurišić je kazala da je ovogodišnji Samit održan u Viljnusu pokazao da je NATO snažniji i jedinstveniji nego ikad.
„Pri čemu je više nego jasno saopštena odlučnost i nepokolobljivost u pružanju podrške Ukrajini u odbrani svoje suverenosti i teritorije“, dodala je Pejanović Đurišić.
Ona je ocijenila da je ruska agresija na Ukrajinu dodatno ohrabrila brojne anti-demokratske subjekte i na Zapadnom Balkanu, čije djelovanje je usmjereno ka podrivanju procesa demokratizacije, mira i stabilnosti.
„U pozadini globalnih političkih, društvenih i ekonomskih poremećaja, kao i sve vidljivije ofanzive autoritarnih režima suprotstavljenih konceptu demokratije, ljudskih i ekonomskih prava i sloboda, dešavaju se ozbiljna etnička, vjerska, politička i društvena previranja u regionu“, rekla je Pejanović Đuriđić.
Region se, dodala je ona, očekivano, pokazao kao vrlo pogodan poligon za pozicioniranje Kremlja u geopolitičkom takmičenju sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i EU.
Pejanović Đurišić je rekla da je Rusija, kreiranjem napetosti na regionalnoj ravni i destabilizacijom prilika, što neposredno što posredstvom svojih brojnih proksija, pokazala kako u turbulentnim okolnostima raznim propagandno-obavještajnim metodama, zna iskoristiti sve kontroverze Zapadnog Balkana, prostora s prebogatom istorijom nesuglasica i konflikata.
„Nedostatak demokratskih kapaciteta i slabe institucije, kao i manjak fokusa zapadnih partnera, olakšali su pristup takvim akterima koji faktički žele da ostvare potpuni prekid evro-atlantskih integracija regiona, ali i da ugroze naše EU integracije“, ocijenila je Pejanović Đurišić.
Rezultat toga je, prema njenim riječima, izražena politička nestabilnost u praktično svim državama Zapadnog Balkana, uz jačanje međusobnih antagonizama s potencijalom ugrožavanja ionako krhkog mira i stabilnosti, što direktno potvrdjuju i aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Pejanović Đurišić je kazala da su podsticanjem etničkih podjela, jačanjem desničarskih nacionalističkih struktura i političara, te antizapadnim narativima značajno usporeni reformski procesi država u regionu.
Tako je, dodala je Pejanović Đurišić, Crna Gora od lidera u integracijama i ključnog partnera evroatlantske zajednice u regionu postala problem.
„Trogodišnja nefunkcionalnost i nestabilnost ključnih državnih institucija, visok stepen polarizacije, neodgovorno plasiranje neutemeljenih populističkih inicijativa, dovođenje u pitanje sekularizma i građanskog koncepta društva na kojima počiva savremena crnogorska država praktično su doveli do blokade EU integracija, ali i ugrozili povjerenje naših euro-atlantskih partnera“, navela je Pejanović Đurišić.
Ona je dodala da nema ni ozbiljnog odgovora na pojave koje već od ranije opterećuju crnogorsko društvo – organizovani kriminal, korupcija, duboko ukorijenjen partitokratski pristup u državnoj administraciji.
„To je svakako doprinijelo kreiranju ambijenta u kome je kriza ovakvih razmjera uopšte i bila moguća“, rekla je Pejanović Đurišić.
Ona je kazala da Vlada Crne Gore nije pokrovitelj i da nije pružila bilo kakvu vrstu podrške ovogodišnjem Forumu, ocjenjujući da je riječ o još jednoj demonstraciji odnosa koji ima prije svega karakter ličnog, a ne institucionalnog.
Pejanović Đurišić je poručila da će Atlanstki savez, sa Vladom i bez nje, nastaviti sa svojom misijom jačanja euro-atlantske ideje u Crnoj Gori i regionu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
