Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je, prema podacima baze Safejournalists.net, tokom prošle godine registrovano 28 napada, prijetnji i pritisaka na novinare, kazala je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković.
Ona je, predstavljajući izvještaj “Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednost novinara 2022” rekla da je u istom periodu Uprava policije registrovala 21 napad, što znači da sedam slučajeva, odnosno 25 odsto, nije prijavljeno policiji.
“Iako je broj napada isti kao i prethodne godine. Načini na koji se izvršavaju ti napadi se mijenja, pa smo tako tokom prošle godine imali i prvi slučaj iznude”, kazala je Camović Veličković na konferenciji za novinare.
Ona je navela da je u posljednje tri godine u Crnoj Gori registrovan je 81 slučaj prijetnji, napada ili ugrožavanja novinara i medija.
Kako je kazala Camović Veličković, od ukupnog broja registrovanih slučajeva u policiji, nadležni tužilac je 12 događaja kvalifikovao kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, sedam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok je pet događaja nerasvijetljeno.
“Tokom prošle godine prepolovljen je broj prijetnji smrću novinarima, kojih je bilo dvije, ali imamo ogroman porast u broju registrovanih verbalnih prijetnji odnosno uznemiravanja”, rekla je Camović Veličković.
Ona je kazala da je povećan broj fizičkih napada na novinare i da ih je bilo ih je šest, a da se polovina od ukupnog broja odnosi na dopisnicu dnevnika Vijesti, Jadranku Ćetković, dok se preostala tri slučaja odnose na dopisnike Javnog servisa.
Prema riječima Camović Veličković, tokom prošle godine nije bilo pomaka u slučaju ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Duška Jovanovića koje se desilo prije više od 18 godina.
“Najveći broj prijetnji i napada na medijske institucije i organizacije odnosio se na napade na Gradsku televiziju. U ovoj kategoriji je povećan broj napada i ukupno je bilo pet registrovanih slučajeva prema Gradskoj televiziji, Danu i radiju Antena M”, rekla je Camović Veličković.
Ona je podsjetila da su tokom prethodne godine stupile na snagu izmjene Krivičnog zakonika koje predviđaju strože kazne za napadače na novinare, a da je pet slučajeva napada kvalifikovano po tim izmjenama.
“Već drugu godinu zaredom Ministarstvo unutrašnjih poslova, iako bez nekih novih procedura, pokazuje veću efikasnost u istragama napada na novinare, a veliki broj slučajeva se u kratkom roku pravosnažno okonča”, rekla je Camović Veličković.
Ona je upozorila da nema značajnijeg napretka kada su u pitanju stariji slučajevi, posebno oni najteži.
“Prema dostupnim podacima, dva novinara dobila su policijsku zaštitu. Službenici Uprave policije su tokom prošle godine vršili procjenu bezbjedonosne ugroženosti za devet novinara i dvije medijske kuće”, rekla je Camović Veličković.
Navela je da je polarizacija medijske scene i dalje jako izražena, kao i da su se promjene na političkoj sceni i nestabilnost u samoj državi odrazili i na medije.
Camović Veličković je rekla da je cijela godina prošla u duhu izmjena seta medijskih zakona i izrade Medijske strategije, do kojih na kraju nije ni došlo.
Ona je kazala da je državno oglašavanje u medijima i dalje veliki problem.
“Iako je u Zakonu o medijima predviđena i sankcija za medije i državne organe koji ne dostavljaju podatke o oglašavanju, do toga nije došlo, iako je u Ministarstvu konstatovano zanemarivanje te obaveze”, rekla je Camović Veličković.
Kako je navela, podaci iz izvještaja iz dva izvora se razlikuju, pa da su mediji prijavili skoro četiri miliona EUR prihoda bez PDV-a, od oglašavanja i ugovora sa javnim organima, dok je javni sektor prijavio pola miliona EUR prihoda manje.
Ona je rekla da su tokom 2021. i prošle godine mediji, kroz Fond za podsticanje medijskog pluralizama, dobili oko 897 hiljada EUR, ali da i dalje postoje velike praznine u pogledu raspodjele novca, pa se često dešava da isti mediji po više osnova dobiju novac za projekte.
Ona je kazala da je prije desetak dana održan sastanak sindikata i poslodavaca o Granskom kolektivnom ugovoru “koji ne obaćava mnogo”.
“Pregovori su na taj način počeli. Ostalo je da poslodavci dostave svoju verziju onoga što bi mogli da prihvate, jer im je ono što smo prihvatili u potpunosti ili gotovo neprihvatljivo”, saopštila je Camović Veličković.
Ona je rekla da dijeli optimizam svojih kolega koji su bili na sastanku da se nešto može ispregovarati, što bi popravilo položaj zaposlenih u medijima.
“To je i suština tog dokumenta, kakav god da bude potpisan – on mora donijeti neki boljitak. Pretpostavljam da su toga i poslodavci svjesni. Pravi pregovori bi trebalo tek da počnu”, rekla je Camović Veličković.
Istraživačica Bojana Laković Konatar kazala je da, iako se istraživanja rade od 2016, Sindikat nije zabilježio neki veliki napredak u položaju novinara i drugih medijskih radnika u redakcijama.
Kako je navela, podaci pokazuju da na crnogorskom tržištu postoji nešto više do 200 medija, od čega više od polovine čine portali i elektronske publikacije.
“Broj zaposlenih u medijima je tajna. Naši podaci pokazuju da je početkom prošle godine u medijima radilo 1.946 zaposlenih, ali postoji mogućnost da je taj broj mnogo veći, jer do nekih podataka o medijima ne možemo doći”, rekla je Laković Konatar.
Ona je kazala da je, nakon promjena koje su se desile prošle godine i sa programom Evropa sad, došlo do povećanja prosječnih zarada u medijima.
“To je donekle unaprijedilo položaj zaposlenih u medijima, ali smo svjedoci da su te plate na nivou ili nešto malo iznad prosječnih na nivou države”, rekla je Laković Konatar.
Prema njenim riječima, veliki broj medija duguje poreze i doprinose na zarade zaposlenih.
Laković Konatar je navela da se stanje u redakcijama u Crnoj Gori nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, budući da i dalje veliki broj zaposlenih radi na crno, prekovremeno, i da nijesu plaćeni za taj prekovremeni rad.
“Cenzura i autocenzira i dalje su česte u medijima. Izbor poželjnih i nepoželjnih sagovornika i dalje postoji u velikom broju medija. Veliki problem predstavlja i preopterećenost novinara”, navela je Laković Konatar.
Ona je kazala da žene čine najveći dio zaposlenih u medijama, ali da ih ima malo na vodećim funkcijama i mjestima odlučivanja.
“Ono što smo po prvi put dobili kao podatak u našim fokus grupama je da je bilo direktnih i indirektnih pritisaka na novinarke i da su prilikom zapošljavanja u određenim medijima od njih tražene informacije o tome da li planiraju da zasnuju porodicu u narednom periodu”, rekla je Laković Konatar.
Ona je navela da se u preporukama izvještaja navodi da je potrebno uložiti dodatan pritisak kako bi se usvojile izmjene seta medijskih zakona i prva Medijske strategija.
“Kao i da se zagovara usvajanje rješanja koja ni ovog puta nijesu uspjela da dobiju većinsku podršku, a za koje je vrijeme pokazalo da su bila potrebna i opravdana”, dodala je Laković Konatar.
Kako je kazala, potrebno je što hitnije usvojiti novi zakon o elektronskim medijima, kako bi se poboljšala finansijska stabilnost i omogućila urednička nezavisnost lokalnih javnih emitera.
“Funkcionisanje Javnog servisa i njegova transformacija u suštinski javni servis trebalo bi da bude prioritet u radu, posebno Savjeta tog medija. Osim formalnih promjena koje se dešavaju, potrebno je praviti i suštinske promjene”, istakla je Laković Konatar.
Ona je kazala da je potrebno uložiti dodatne napore da se uspostavi socijalni dijalog na svim nivoima.
“Posebno je prioritet usvajanje novog Granskog kolektivnog ugovora, jer je prethodni prestao da važi”, dodala je Laković Konatar.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
