Podgorica, (MINA) – Na Zapadnom Balkanu neophodno je da dođe do promjena, kako bi se iskoristila nova dinamika i energija Evropske unije (EU) u pogledu pridruživanja, poručeno je sa Konferencije o ekonomiji u organizaciji Privredne komore (PKCG).
Bivši generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović je, na panelu „Održivost evropskih integracija i perspektive članstva u EU“, kazao da se o pridruživanju razgovara zbog razvoja, a ne zbog uspjeha.
On je poručio da je neophodno da dođe do promjena na Balkanu, kako bi se iskoristila nova dinamika i energija EU u pogledu pridruživanja.
Kako je saopšteno iz PKCG, Svilanović je predložio da za Otvoreni Balkan bude nadležan RCC, baš kao što je za Berlinski proces, kako bi se njihova agenda bolje usklađivala.
Navodi se da je Svilanović predstavio svoj rad u High level grupi, nezavisnoj grupi visokog nivoa, koja pruža metodu strukturiranog dijaloga u ranim fazama kreiranja politika.
On je kazao da usklađuju različite poglede javnog, privatnog, akademskog sektora o određenom sektoru politike ili pitanjima strateškog značaja, u grupi koja je potpuno nezavisna, postavlja sopstveni dnevni red i nije vezana za bilo kakva pravna ograničenja.
„Da li smo mi spremni da u narednih desetak godina budemo društvo različitosti? Jesmo li stvarno odjednom prihvatili da će, na primjer, ljudi koji rade u Crnoj Gori biti oni koji dolaze iz drugih zemalja“, pitao je Svilanović.
On je poručio da se to mora razumijeti i shvatiti da se svijet mijenja, kao i da su to na kraju, ipak, potrebe privrede.
Svilanović je naveo da unutar te grupe pokušavaju da zamisle od čega kritično zavisi EU kad je u pitanju njeno susjedstvo, posebno u „ogledalu“ kovida, rata u Ukrajini i migracija.
„Misli se na istok i jugoistok Evrope, čak i sjever Afrike. Razgovarmo o identitetu Evrope. Migranti dolaze, pa ostanu i postanu dio našeg društva, a EU se danas bavi naučenim lekcijama“, kazao je Svilanović.
Prema njegovim riječima, EU je poslije kovida i rata u Ukrajini shvatila da nije dovoljno ulagala u biotehnologiju i razvoj vakcina i da nije bila spremna za prekide lanaca snabdijevanja, koji su jako važni za privredu.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević poručila je da je tema evropskih integracija od presudnog značaja za cijelo društvo, pa i privredu i njenu održivost.
Ona je kazala da, kada je riječ o održivosti evropskih integracija, vjeruje da je ključno razmatrati kako će se oblikovati društvo, a kako bi imali državu zasnovanu na vladavini prava.
Uljarević je ocijenila da nedostaje kvalitetno sprovođenje neophodnih promjena u tom procesu, i da je to nešto što već dugo traje u regionu.
„No, ono što je još važnije za nas koji živimo ovdje je unutrašnja demokratizacija u cilju evropske integracije“, rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, potrebno je suočiti se ne samo s perspektivom EU i razmišljanjima unutar nje, već treba duboko pogledati u vlastito dvorište.
„Treba dobro razmisliti o tome što nas koči u našim vlastitim državama i kako te prepreke da savaladamo“, poručila je Uljarević.
Ona je istakla da je u Crnoj Gori rekordna podrška EU, u odnosu na druge države, i da to predstavlja izraz sna o boljem životu, jednakim šansama, izvjesnosti i stabilnosti u planiranju ličnih i profesionalnih postignuća.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović ocijenila je da Crna Gora živi „u fenomenu odloženog pristupanja EU“, koje karakteriše otvorenost tržišta, izloženost konkurenciji, a izostanak evropskih strukturnih fondova.
„Uporno imamo utisak da će ekonomski efekat integracija biti veći nego investicije u njih. Mnogo je primjera gdje smo investirali u EU zakone i njihovu primjenu, a oslabili svoje administrativne kapacitete i ne povlačimo dovoljno evropskih sredstava“, rekla je Đurović.
Ona smatra da „nijesmo dobri u pripremi dokumentacije za investicione projekte i evropske novce“.
Đurović je navela „da imamo dosta prostora za podršku iz strukturnih fondova, i da se nadamo evropskoj solidarnosti i preraspodjeli kohezijskih kvota prema onima koji su manje razvijeni“.
Prema njenim riječima, regionalni pristup se vratio na velika vrata.
„A mapa proširenja se promjenila u mapu energetske zajednice, jer smo postali važniji u tom smislu nego kao zemlja za proširenje EU. Treba da se pripremimo“, kazala je Đurović.
Ona je navela da će nakon planiranog proširenja 26 država biti ispod sadašnjeg EU prosjeka, i da je bitan princip kvalitet prije brzine priključenja.
„Moramo sačuvati optimizam za proces priključenja, iako nijesmo spremni za to u 2030. godini. Priznajmo da smo tu gdje smo. Vrlo selektivno prihvatamo teške evropske obaveze, ali smo jako mnogo njih prihvatili, a nijesmo dobili ekonomsku kompenzaciju“, rekla je Đurović.
Ona je kazala da je Zapadni Balkan za EU važan geopolitički region više kao tržište kupaca, a ne ponuđača.
„I na nama je najveći zadatak da to promijenimo“, rekla je Đurović.
Ona je, govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, kazala da glas daje Berlinskom procesu, koji je inkluzivan i povećava stepen povjerenja na ovom prostoru.
Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, Dragana Đurica, rekla je da 2030. godina, koja se pominje kao rok za proširenje EU, donosi sa sobom izazove i mogućnosti, koje su ambiciozne i optimistične, ali za njihovu realizaciju potrebno je uložiti puno truda i donijeti teške odluke.
Prema njenim riječima, ključni faktor u tom procesu su ljudi.
Đurica je navela da je saglasna sa Svilanovićem da je rat u Ukrajini dao novu dinamiku proširenju, jer, pored identiteta, sigurnost se takođe pokazala kao ključna komponenta za dalje proširenje.
Prema njenim riječima, novi vremenski okvir, koliko god izgledao ambiciozno, ostvariv je ukoliko postoji politička volja za promjenama, kao i volja da se radi na konkretnim projektima, fokusiranim na svakodnevne probleme, a ne samo na političke teme.
„Ukoliko postoji posvećenost reformama u oblasti pridruživanja, postoji i mogućnost za promjenama, s obzirom na to da nova metodologija predviđa period od pet do sedam godina za pridruživanje“, istakala je Đurica.
Kako je navela, zemlje Balkana nijesu jedine koje moraju da se mijenjaju, i EU mora da se mijenja.
„Promjene su neophodne unutar same EU, i u narednim danima imamo konferencije na kojima ćemo predstaviti policy paper sa konkretnim predlozima i akcijama koje treba preduzeti u procesu pridruživanja u sektorima gdje imamo kapacitete“, rekla je Đurica.
O svemu tome, kako je dodala, raspravljaće predstavnici civilnog sektora.
„Ako ne postanemo članovi, moramo biti spremni otvoriti i zatvoriti poglavlja kako bismo ostvarili napredak prema našem cilju“, poručila je Đurica.
Ona je istakla da je povećanje tehničkih kapaciteta suštinski značajno, kako bi sačuvali ljude koji će raditi na promjenama ključnim za pridruživanje.
Đurica je dodala da je suštinski značajan i pristup strukturnim fondovima EU.
Leposava Ognjanoska Stavrovska iz Prespa instituta u Sjevernoj Makedoniji
navela je da je prije nekoliko godina tema EU integracija bila prva na programima brojnih konferencija, jer je obezbjeđivala energiju i entuzijazam za diskusije.
„A sada govorimo o perspektivama, pitamo da li je proces održiv i daje li rezultate“, kazala je Ognjanoska Stavrovska.
Ona smatra da sada treba pričati i o kredibilnosti procesa priključenja, odnosno da li on nagrađuje, ako se ispune zahtjevi, jer to je ključno ukoliko se želi iskoristiti njegov puni potencijal.
Ognjanoska Stavrovska je ocijenila da je situacija kompleksna, ali da je sigurno da EU nije ista kao što je bila prije 20 godina.
„Proširenje EU na Zapadni Balkan nije usluga nama, već strateški interes EU, kao način strukturiranja kontinenta oko evropskih standarda i vrijednosti“, ocijenila je Ognjanoska Stavrovska.
Ona smatra da datum pristupanja nije toliko relevantan koliko sam proces, koji treba iskoristiti kao okvir za evropeizaciju.
„Sa strane EU treba da bude jasno da je trošak odustajanja od proširenja veći od njegovog sprovođenja. Moramo da učinimo svoj glas jačim. Mislim da i EU i Zapadni Balkan treba dalje da rade na ovom procesu“, navela je Ognjanoska Stavrovska.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
