Podgorica, (MINA) – Crna Gora može iskoristiti proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) kako bi proširila zaštićena područja i unaprijedila upravljanje tim prirodnim dobrima, a u tome joj mogu pomoći iskustva država članica Unije iz regiona.
To su Agenciji MINA kazali rukovodioci zaštićenih područja u Hrvatskoj, na marginama konferencije „Zaštićena područja Crne Gore u kontekstu pridruživanja EU“, koju je organizovala nevladina organizacija Parkovi Dinarida.
Oni su istakli da je Hrvatska članstvom u EU napravila veliki iskorak i, između ostalog, pristupom evropskim fondovima riješila problem infrastrukture u zaštićenim područjima.
Direktorica hrvatskog Nacionalnog parka Krka, Nela Slavica, rekla je da Hrvatska, nakon protoka godina, vidi velike rezultate u zaštićenim područjima.
„Svaki proces kada se započinje izazovan je i zahtjevan, ali sad, nakon proteka godina, vidimo vrhunske rezultate kojima se ponosimo, a koje ne bi mogli ostvariti da Hrvatska nije pristupila EU i dobila pristup evropskim fondovima“, kazala je Slavica.
Prema njenim riječima, zaštićena područja u Hrvatskoj su, pristupanjem EU, profitirala, jer su povukli oko 100 miliona EUR za zaštićena područja, odnosno za 19 nacionalnih parkova i parkova prirode u toj državi.
„Mislim da Crna Gora ima blagoslov što može učiti od svojih susjeda, a Hrvatska je voljna pomoći u procesu pristupanja EU“, istakla je Slavica.
Kako je dodala, Crna Gora ne treba da „izmišlja toplu vodu“, nego da se nosi iskustvima i znanjima Hrvatske.
„Većina zaštićenih područja u Hrvatskoj riješili su problem infrastrukture, odnosno urađena su velika infrastrukturna ulaganja, tako da se sad i velika većina zaštićenih područja može pohvaliti sa edukativnim i posjetiteljskim centrima“, rekla je Slavica.
Ona je dodala da je mnogo urađeno na edukaciji, kako bi lokalno stanovništvo razumjelo šta zaštićena područja znače za ljudsku vrstu.
Na pitanje da li je u procesu usklađivanja sa standardima EU u oblasti zaštite prirode bilo izazova, Slavica je kazala da je svaki početak težak i istakla značaj edukacije i savjetovanja sa stručnjacima.
Kako je dodala, Crna Gora može da se savjetuje i sa stručnjacima iz Slovenije i Hrvatske.
Upitana da li smatra da postoji dovoljno svijesti o značaju teme zaštite životne sredine u Crnoj Gori i ostalim državama Zapadnog Balkana, Slavica je kazala da je problem svih država bivše Jugoslavije to što politika često sluša „glasnu manjinu“.
„Treba biti hrabar i slušati struku“, poručila je Slavica.
Direktor Parka prirode Velebit, Mario Šaban, istakao je da je Hrvatska kao članica EU napravila veliki iskorak u oblasti zaštićenih područja.
Navodeći primjer Velebita, Šaban je rekao da su realizovali projekat od osam miliona EUR i izgradili posjetiteljski i centar izvrsnosti, ali i uredili kompleks špilja i sproveli niz radionica na temu zaštite prirode.
Šaban je istakao značaj saradnje sa lokalnom zajednicom, ukazujući na primjer prodaje lokalnih proizvoda u okviru tog zaštićenog područja.
On je poručio da turizam i zaštita prirode moraju ići zajedno i naglasio da je prioritet u upravljanju zaštićenim područjima – zaštita prirode.
„Ne smijemo dopustiti da nam turizam postane prioritetan i da se okrenemo u tom smjeru, to mora biti grana koja nas finansijski podržava da lakše sprovodio dio koji se odnosi na zaštitu prirode“, upozorio je Šaban.
On je kazao da EU nameće standarde u oblasti zaštite prirode, ali je naglasio da ti standardi postoje sa ciljem zaštite i očuvanja određenih područja.
Na pitanje koliko je proširenje i unapređenje upravljanja zaštićenim područjima važno u kontekstu klimatskih promjena, Šaban je istakao značaj očuvanja velikih šuma u Crnoj Gori, kao i u Hrvatskoj.
„Očuvanjem šuma i prirode usporavamo klimatske promjene koje nastaju“, naveo je Šaban.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
