Podgorica, (MINA) – Perspektiva Zapadnog Balkana (ZB) mora biti usmjerena na maksimalnu saradnju i partnerstvo svih država regiona, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.
Kako je saopšteno iz Vujanovićeve kancelarije, on je učestvovao na Global Baku Forumu, u organizaciji Nizami Gandžavi internacionalnog centra iz Azerbejdžana i govorio na panelu posvećenom ZB.
Navodi se da je panel moderirao raniji predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, a učestvovali su i raniji predsjednici Bugarske Petar Stojanov, Srbije Boris Tadić, Hrvatske Ivo Josipović, bivši predsjednik Vlade Česke Jan Fišer i predsjednica Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku Suzan Eliot.
„Vujanović je, govoreći o perspektivi Zapadnog Balkana, istakao da ona mora biti usmjerena na maksimalnu saradnju i partnerstvo svih zemalja regiona“, kaže se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, dva ključna uslova uslova za to su prihvatanje različitog doživljaja prošlosti uz suživot različitosti kao preduslova za pomirenje i prihvatanje već ustanovljenih granica između država Zapadnog Balkana.
Vujanović je naveo da svaka država različito doživljava prošlost i tumači je u svoju korist.
Kako je kazao, treba živjeti u suživotu tih razlika koje ne smiju da sprečavaju saradnju.
On je istakao da postojeće državne granice ne treba mjenjati i da su namjere promjene granica bile uzrok svih ratova na Balkanu u prošlom vijeku.
„Primjer rješavanja osjetljivog pitanja granica su sporazumi o granici koje je Crna Gora potpisala sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom“, rekao je Vujanović.
Vujanović je, kao najveći izazov na regionalnom planu, istakao pitanje odnosa Srbije i Kosova, koje može biti riješeno jedino posredstvom dijaloga i uključivanjem međunarodne zajednice.
Rješavanje tog pitanja, prema njegovim riječima, mora biti potreba i interes građana i ekonomija Srbije i Kosova, koji moraju uspostaviti saradnju bez obzira na komplikovano pitanje obostranog priznanja.
Vujanović je naveo da je najbolji model za uspostavljanje saradnje na Zapadnom Balkanu poštovanje prethodno postignutih dogovora Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU).
On je istakao značaj deklaracija i strategija iz 2018. i prošle godine, koje su usvojene u Sofiji na samitima EU-Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa.
Vujanović je ocijenio da je značajna inicijativa Otvorenog Balkana o saradnji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da bi ona morala uključiti i Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu i svoje aktivnosti sprovoditi kroz već uspostavljene mehanizme saradnje.
„Ideja stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana optimalna je za saradnju u oblasti ekonomije, ali ne može biti koordinirana od pojedinih država kroz organe koje bi one formirale, već mora biti koordinisana iz Savjeta za regionalnu saradnju Procesa saradnje Jugoistočne Evrope i CEFTA inicijativu“, kaže se u saopštenju.
Ističe se da se samo koordinacijom kroz te regionalne inicijative eliminiše rizik dominacije odlučivanja pojedinih država.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
