Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori, uprkos formalnom napredovanju na putu ka Evropskoj uniji (EU), nema impresivnog napretka, ocijenjeno je u publikaciji u kojoj Centar za demokratsku tranziciju (CDT) analizira političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine u prethodnih pola godine.
CDT u publikaciji – “Stabilnost” ili reforme: Status quo kao “evropska politika”, analizira političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra prošle do kraja aprila ove godine, na isteku godinu i po mandata 44. Vlade.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica u saopštenju je naveo da su neki od zaključaka publikacije da izborna reforma nakon više od godinu ne daje ozbiljnije rezultate i da se transparentnost donošenja odluka Vlade smanjuje.
Kako je rekao, u publikaciji se navodi da je sve više pojava namjernog podrivanja demokratskih procesa i da je Crna Gora daleko od dobro organizovane i optimizovane javne uprave, a da u pravosuđu nakon 25 godina reforme i dalje ima više problema nego dobrih praksi.
On je kazao da je prije i nakon rekonstrukcije, Vlada i većina u parlamentu funkcionisala stabilno, iako su s vremena na vrijeme njeni konstituenti razmjenjivali teške riječi, neslaganja, pa čak i prijetnje napuštanjem vlasti.
„Premijer (Milojko Spajić) i prvi čovjek najjače partije vlasti izabrao je neuobičajenu taktiku za funkcionisanje većine: potpisivao je različite vrste koalicionih i političkih sporazuma sa gotovo svim ključnim akterima na političkoj sceni i na taj način pokušavao upravljati sa heterogenom vlašću i, često, komplikovanim odnosima sa opozicijom“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Spajić nekad u tome imao uspjeha, dok ga je nekad taj pristup odvodio u ozbiljne probleme.
„Ali je činjenica da su akteri vladajuće većine zadovoljni ovim pristupom i da među njima postoji veliki stepen saglasnosti da i dalje ostanu na vlasti“, dodaje se u saopštenju.
Koprivica je kazao da je, iako je 44. Vlada poseban akcenat stavljala na napredak ka EU i u tome formalno ostvarila konkretnije rezultate od prethodnih izvršnih vlasti i, iako su se od visokih predstavnika EU mogle čuti izjave o “impresivnom” napretku, sve više indikatora da će proklamovani cilj – članstvo u 2028. godini – teško biti ostvaren.
„Za ovo, razloge treba prije svega tražiti u Crnoj Gori, ali i u globalnim političkim kretanjima i odnosima unutar EU“, dodao je Koprivica.
Kako je naveo, IBAR, kojeg je politička propaganda vlasti označila simbolom uspjeha i prosperiteta, nije dao konkretne rezultate.
„Umjesto promjena na bolje, imamo usvojene IBAR zakone, koji su se pokazali površnim, a u praksi neprimjenljivim i često besmislenim“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su unutar vladajuće većine, u periodu na koji se odnosi publikacija CDT-a, bile primjetne antidemokratske tendencije.
To se odnosi, kako se dodaje, na satanizaciju drugačijeg mišljenja i pritiske na kritičare vlasti koji se simbolično mogu sažeti kroz najavu predlaganja zakona o stranim agentima, kao i na rigidan odnos vlasti prema protestima koje je pokrenula neformalna grupa studenata Kamo sjutra i drugih kritičara.
„Period koji obrađujemo u publikaciji obilježile su iznenadne aktivnosti projekta od 35 milijardi EUR u Ulcinju, čiji su prvi koraci bili veoma loše urađeni i predstavljeni od strane vlade u maniru netransparentnosti, nepoštovanja zakona i upućuju na mogućnost korupcije“, kazao je Koprivica.
On je podsjetio da iz Evropskog parlamenta, povodom potpisanog sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratim i najavljenih investicija, dolazi upozorenje da su pojedine tačke sporazuma u suprotnosti sa pravnim poretkom EU.
Koprivica je istakao da je Skupština, prije isteka propisanog roka i mimo ustaljene prakse stavila na raspravu peticiju o uvođenju vjeronauke u škole i umjesto reformi pokušala novi krug desekularizacije Crne Gore koji, za sada, nije uspio
„Partijska dominacija nad sektorom bezbjednosti je nastavljena, a ni nakon četiri i po godine nemamo ni direktora Uprave policije, a ni njegove pomoćnike u punom mandatu. Ili preciznije, u UP i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) imamo četvrtog direktora za malo duže od četiri godine“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da nema volje ni za donošenjem ključnih zakona koji će povećati transparentnost i način funkcionisanja sistema.
Ističe se da zakoni o vladi, skupštini i slobodnom pristupu informacijama i dalje čekaju neki bolji trenutak i neku zaista reformsku vlast, a optimizaciju javne uprave rijetko ko i spominje.
Koprivica je rekao da se, umjesto togam bilježi konstantno zapošljavanje partijskih miljenika, bez poštovanja pravila da posao dobije onaj koji ima najbolje reference
„Na kraju, ostavljamo na procjenu – da li činjenice koje navodimo, upućuju na to da će, kako je proklamovano, Crna Gora do kraja 2026. godine završiti pregovore sa EU, a do 2028, postati 28. članica EU“, zaključio je Koprivica.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
