Podgorica, (MINA) – Građani Evropske unije (EU) su, usljed agresije Rusije na Ukrajinu, opredjeljeniji ka proširenju Unije, ocijenila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović navodeći da je to posljednja šansa za Crnu Goru.
Đurović je to kazala na konferenciji „Prvih deset godina pregovora: Jubilej za proslavu ili zabrintost?“, koju Centar za demokratsku tranziciju (CDT) organizuje uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD) i ambasade Norveške.
„Zbog geopolitičkih dešavanja i agresije Rusije građani EU su se takođe od evroskeptika okrenuli u pravcu proširenja EU. To je negdje dobar signal za nas i za zemlje Zapadnog Balkana”, rekla je Đurović.
Ona je istakla da je Crna Gora i dalje predvodnik u pregovaračkom postupku, dodajući da je vidljiva snažna podrška EU partnera.
“Ali je jasno da je ovo posljednja šansa za Crnu Goru. Ako ne iskoristimo ovu šansu ne možemo govoriti ni o principu regate, niti možemo imati očiglednu evropsku perspektivu već ćemo doći u mnogo nezavidniji položaj“, kazala je Đurović.
Kako se navodi u saopštenju CDT-a, ona je kazala da od 2019. u okviru plenuma nikada nije razmatran nijedan polugodišnji izvještaj o pristupanju Crne Gore EU.
“Očekujem da u narednom periodu osnažimo pregovaračku strukturu i posvetimo se više konkretnim aktvnostima. Naš Odbor za evropske integracije ima kapaciteta da pomogne ali i za kontrolnu ulogu u pregovorima“, dodala je Đurović.
Ambasador Francuske u Crnoj Gori, Kristijan Timonije je kazao da je vladavina prava više u fokusu nove metodologije.
„Veoma je važno da imate makar mminimalno funkcionlan sistem sistem na sudskom i ustavnom nivou, mi možemo integrisati samo funkcionalne države“, rekao je Timonije.
On je napomenuo da je teško davati instrukcije kada se zna da su dva bitna člana sudske vlasti u zatvoru.
„Postoje potrebe za velikim promjenama u crnogorskom društvu, diskusija je dobra i mi uporno pozivamo na diskusiju, ali to ne znači da se dijeli plijen i da se dogovara o nekažnjivosti. Ali ovo je vaš unutrašnji problem, svaka zemlja ima svoju istoriju i mi se ne možemo previše miješati u stvari“, poručio je Timonije.
On je kazao da nova metodologija pregovora nudi puno mogućnosti, dodajući da Crna Gora nije iskoristila puno njih za organizaciju pregovora.
Timonije je kazao da procese integracija nije lako mijenjati, ali da se nada da bi narednim mjesecima i godinama trebalo doći do efikasnijeg pristupa Brisela.
„Na dobrom ste putu, ako se stvari budu odvijale povoljno u narednim mjesecima, uz dobre pripreme u Ministarstvu za evropske poslove, kvalitetna imenovanja, kao i napredak u nekim simoličkim pitanjima kao što je slobodna zona u Baru što se može shvatiti kao zbir mnogo problema, to bi bilo psihološko mjerilo, nama je potrebna uspješna priča“, naglasio je Timonije.
Zamjenik šefice Delegacije EU u Podgorici, Rikardo Seri, je poručio da je kod Crne Gore dobra stvar što postoji konsenzus o članstvu u EU.
„Snažna je podrška društva proširenju EU, što je krucijalno. Istina je da postoji optimizma za članstvo u ovom momentu i to je vrlo dobro. Nekada nije potreban optimizam jer postoje činjenice koje se mogu vidjeti i koje ukazuju da zemlja ide ili može ići u pravom smjeru“, rekao je Seri.
On je podsjetio da je Crnu Goru nedavno podsjetio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je, kako je Seri rekao, najjasnije poručio da postoji uspješan primjer i priča u regionu.
„Crna Gora je u najboljoj poziciji da ostvari taj cilj“, kazao je on.
Izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu, Tonino Picula, rekao je da se u proteklih nekoliko godina dogodilo usporavanje napretka na putu ka članstvu.
Kako je dodao, Crna Gora je uprkos tome, i dalje predvodnik proširenja u praksi.
“Ipak je najdalje odmakla od svih kandidata uprkos čunjenici da četiri i po godine nije zatvoreno nijedno novo pregovaračko poglavlje”, rekao je Picula.
Kako je dodao, Crna Gora u EU parlamentu i dalje ima iskrenu podršku svih proevropskih političkih grupa kao i konsenzus oko reformi koje su nužne kako bi se otklonili nedostaci crnogorskih institucija koji usporavaju proces.
“Danas, sa novom manjinskom vladom, sa nekim novim, od ranije dokazanim ljudima na pozicijama važnim za zatvaranje poglavlja ta perspektiva svakako izgleda bolje”, rekao je Picula.
On je naveo da nedostatak napretka u reformi pravosuđa i raširenost korupcije ostaju dvije ključne teme za koje treba efikasna zakonodavna podrška.
„Nikako se ne smije zaboraviti ograničen napredak na polju slobode medija, borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristrasnog izvještavanja, te stranog uticaja u crnogorskim medijima“, rekao je Picula.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, rekao je da su za deset godina dugih i zamornih pregovora o članstvu Crne Gore u EU pokrenuti brojni reformski procesi i, ali da je, kako god gledali na te rezultate, činjenica da država nema demokratske i kredibilne institucije i prakse koje su primjerene pravednom, građanskom i evropskom društvu.
„Rat u Ukrajini, iako mu se niko razuman ne može radovati, značajno je promjenio okolnosti i otvorio je novu priliku za Crnu Goru. Ipak, pored ohrabrujućih izjava ima i onih, i to sa veoma relevantnih adresa, koje mogu značiti da je ispred nas još uvijek dug i neizvjestan put“, dodao je Koprivica.
S druge strane, kako je naveo, možda je za Crnu Goru otvorena nova šansa i odlaskom jedne neuspješne, 42. vlade.
„Možda dolazak 43, koja je za sebe kao ključni epitet uzela onaj evropski, zaista jeste prekretnica ili makar njen početak ili nagovještaj. Možda, jer u Crnoj Gori je sve i uvijek – možda. A ništa nije sigurno“, istakao je Koprivica.
On smatra da, ako nova parlamentarna većina zaista želi ovaj preokret, mora u najkraćem roku pokrenuti dijalog o svim pitanjima koja su zaustavila evropski put države.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
