Podgorica, (MINA) – Zahtjevi sudija za povećanje plata i poboljšanje ukupnih uslova rada su opravdani i urgentno treba da budu ispunjeni, ali Vrhovni sud ne podržava obustavu rada u sudskim postupcima, poručila je predsjednica tog suda Valentina Pavličić.
Ona je to navela u pismu koje je uputila premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Sudskog savjeta Radoju Koraću, ministru pravde Bojanu Božoviću i predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori.
Pavličić je naglasila da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za povećanje plata i poboljšanje ukupnih uslova rada, koji se tiču nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stručnih savjetnika i administrativnog osoblja, istinski smatra opravdanim i urgentnim za rješavanje.
“Međutim, put i način ostvarivanja tih zahtjeva (sa predlogom mjera upozorenja na privremene i stalne obustave rada), koji su putem određenog informativnog materijala saopšteni pravosudnoj zajednici, smatram nekonstruktivnim i nedjelotvornim po sistem funkcionisanja države, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativnim po ugled crnogorskog pravosuđa”, navela je Pavličić u pismu.
Crna Gora je, kako je kazala, obavezna da donese zakon kojim će konačno biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakonodavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.
“Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti – očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija”, rekla je Pavličić.
Prema njenim riječima, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima.
Kako je kazala Pavličić, donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, kao i priznavanje težine, ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore.
“U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj”, istakla je Pavličić.
Ona je podsjetila da je u pismu upućenom predstavnicima izvršne vlasti od 11. februara ukazala da Vlada još nije usvojila Predlog izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Pavličić je navela da je u tom pismu pozvala na neophodnost usvajanja tih izmjena u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje njihovih zarada funkcija što prije prelaznim rješenjem okončalo.
Na to pismo, kako je rekla, još nemaju formalni pisani odgovor.
Pavličić je navela da je, nakon najave pravosuđa o obustavi rada, Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu počev od 1. januara ove godine.
„Nakon toga, formirana je radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona, kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije, a što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije (VK) iz prethodne godine i međunarodnim standardima“, navodi se u pismu.
Pavličić je kazala da je sudija Vrhovnog suda – članice te radne grupe, obavijestila da sjednice nijesu održavane u kontinuitetu, ali da će naredna biti održana u srijedu.
„Kod činjenice da radna grupa još nije okončala rad na izradi posebnog propisa – Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, procijenila sam da postoji snažna potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija“, navela je Pavličić.
Ona je rekla da je konstruktivno predložila da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju za 30 odsto.
„U tom smislu, još jednom urgiram na donošenje odluke izvršne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija“, navela je Pavličić.
Ona je kazala da su u toku pregovori između sudske i izvršne vlasti, u koje će se uskoro uključiti i zakonodavna vlast.
“Sudije Vrhovnog suda su na danas održanoj Sjednici sudija prepoznale konsenzus određenog broja sudija na nivou svih sudova, koji su saglasni da materijalni položaj sudija nije adekvatan i da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse”, piše u pismu.
Pavličić je poručila da sudije Vrhovnog suda pružaju jednoglasnu podršku ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja izrade Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije, kao i konačnog utvrđivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga zakona na Vladi.
Međutim, kako je kazala, Vrhovni sud ne može izraziti podršku realizaciji cilja koji uključuje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Pavličić je rekla da to predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave.
„Posebno ukazujemo da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i VK ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, niti postoji potreba za izmjenama tog propisa kod činjenice da radna grupa treba da okonča rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija“, navela je Pavličić.
Prema njenim riječima, prelazno rješenje potrebno je obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su već definisani koeficijenti zarada.
Pavličić je kazala da se zbog toga dodatno ne može na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan način mijenjati propis kojim se uređuju, inter alia, organizacija i način rada Sudskog savjeta, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i druga pitanja o kojima Savjet odlučuje.
“Dodatno, predsjednica i sve sudije Vrhovnog suda izražavaju jasan stav da ne podržavaju sprovođenje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno povećanja zarada sudija, jer bi takve radnje bile protivne vladavini prava i svrsi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz sljedećih razloga”, navodi se u pismu.
Pavličić je kazala da u Crnoj Gori, shodno Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja – obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju štrajk.
Sudije su, kako je rekla, položile zakletvu i u obavezi su da obavljaju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.
Pavličić je navela da Ustav i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, pa bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
“Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji, ili se angažovati u inicijativama koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije”, poručila je Pavličić.
Sudije su, kako je kazala, nosioci sudske vlasti, a njihov posao je od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države.
“Pa bi svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti”, rekla je Pavličić.
Ona je podsjetila i na međunarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vrše obustavu rada – štrajkuju, jer se njihov položaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru.
Pavličić je u pismu navela da sudije nijesu u klasičnom radnom odnosu, već da imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje dužnosti.
“Umjesto mjera upozorenja koje se tiču obustave rada, sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska, poput saopštenja, protesta ili zahtjeva za poboljšanje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti”, rekla je Pavličić.
Ona je kazala da smatraju da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima u svojoj suštini znače “štrajk”.
“Dakle, obustava rada, kao “odlaganje radnji u sudskim postupcima”, kojom se konkretno zbog zahtjeva povećanja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno građanima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak štete, predstavlja jednostranu izjavu volje određenog broja sudija o uvođenju obustave”, navela je Pavličić.
Ona je rekla da to nema uporište u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u međunarodnim standardima.
“Naime, međunarodni pravni okviri ne garantuju izričito pravo sudija na obustavu rada – štrajk, a mnoge međunarodne norme i preporuke čak podržavaju ograničenja tog prava kako bi se očuvala nezavisnost i kontinuitet pravosuđa, kao i nacionalna bezbjednost”, piše u pismu.
Navodi se da iako međunarodni pravni okviri ne predviđaju izričitu zabranu, oni dozvoljavaju državama da ograniče pravo sudija na obustavu rada – štrajk radi zaštite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti.
Pavličić je rekla da se, umjesto obustave rada, preporučuju druge metode izražavanja nezadovoljstva i borbe za prava putem javnih izjava zvaničnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovođenja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji položaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti.
“Pozivam sve aktere od čijih radnji zavisi kvalitetno i na dobrobit građana Crne Gore rješavanje ovih pitanja da, primjenom gore navedenih normi i standarda, ostanemo u institucionalnom okviru i da u već uspostavljenom dijalogu sudske grane vlasti sa izvršnom i zakonodavnom vlašću nastavimo aktivno da preduzimamo inicijative za profesionalnu i nezavisnu borbu za širi obim prava sudija u Crnoj Gori”, navela je Pavličić.
Ona je istakla da isključivo zajedno i jedinstveno kao sudska grana vlasti, mogu doći do boljih uslova koji garantuju vladavinu prava u Crnoj Gori.
“U tom pravcu podsjećam da su dijalog i sadržajna komunikacija sa nadležnim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da će na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvišeg nivoa – Vrhovnog suda Crne Gore”, piše u pismu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
