Podgorica, (MINA) – Javnom zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori, uslovno rečeno, prijeti opasnost od privatnog sektora koji privlači afirmisane ljekare i ulaže u sofisticirane i veoma isplative procedure, upozorio je predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore Vladimir Pavićević.
Pavićević smatra da vremena za čekanje nema i da će javni zdravstveni sistem biti u mnogo većem problemu povodom odlaskom kadra, onoga trenutka kada Crna Gora pristupi Evropskoj uniji (EU).
„To su rizici i opasnosti. Bojim se da, ako odmah ne krenemo u revitalizaciju javnog sektora, on neće imati dobru perspektivu. On može da postane praktično formalan, umjesto suštinski“, rekao je Pavićević u intervjuu agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, Njemačka je prije nekoliko mjeseci liberalizovala uslove za dolazak radnika iz zemalja koje nijesu članice EU, pa je tako odlazak na rad u ovu državu olakšan i zdravstvenim radnicima.
„Protok zaposlenih biće mnogo lakši kad stupimo u EU, što je prilično velika opasnost za naš sistem“, upozorio je Pavićević i dodao da drugi problem predstavlja privatni sektor koji mudro raspolaže finansijama i ulaže u razvoj.
„Oni biraju afirmisane ljekare, ulažu u sofisticirane procedure koje su jako isplative. Između ostalog, dovode i eminentne stručnjake sa strane, ulažu u marketing, svakog dana na svim radio stanicama možete čuti privatne zdravstvene ustanove kako se reklamiraju i kako se otvaraju nove“, naveo je Pavićević.
Na pitanje primjećuje li da u Crnu Goru posljednjih godina dolaze ljekari iz drugih država, Pavićević je odgovorio da dolazi veliki broj doktora i da sve vidljivije ulazi strani kapital.
„Oni prave moderne zdravstvene ustanove, fokusiraju se na određene djelatnosti i dovode eminentne stručnjake iz regiona i svijeta. To pravi ozbiljnu konkurenciju javnom sektoru“, kazao je Pavićević.
On je rekao da se privatnim ustanovama ne može zabraniti da rade, ali da se može i mora učiniti da javni sektor bude okosnica pružanja zdravstvenih usluga građanima i da bude bolji od privatnog.
„Da bude dostupan i kvalitetan. Sa takvim odnosom, privatni sektor može da kohabitira, ali ne i da dominira i raste na štetu javnog sektora“, istakao je Pavićević.
On je kazao da privatni sektor nikada ne uzima doktore na početku karijere, već one koji su afirmisani.
“One doktore u koje je javni sektor ulagao i kojima su opšte bolnice i Klinički centar Crne Gore (KCCG) stvorili uslove za rad i razvoj“, naveo je Pavićević.
Komentarišući najave da pet eminentnih ljekara napusta KCCG, Pavićević je rekao da se za dvojicu ljekara zna da su predali zahtjeve za raskid radnog odnosa, a da će i ostali vjerovatno napustiti tu najveću zdravstvenu instituciju.
„To je objektivan problem zato što afirmisani ljekari odlaze. Ne odlaze ljekari na početku karijere, nego oni koji su svoje iskustvo i praksu i znanje stekli u KCCG i sad kad dobiju bolju ponudu za posao, oni odlaze“, ocijenio je Pavićević.
On smatra da ta pojava u ovom trenutku još ne ugrožava rad KCCG, ali da, ukoliko postane trend, onda se može razviti problem.
Pavićević je rekao da je za poslednjih dvije, tri godine oko 20 ljekara napustilo KCCG, dodajući da, iako su finansijski razlozi važni, oni nijesu presudni za odlazak iz javnog zdravstvenog sektora.
„Naš zdravstveni sistem nije stvorio i ne stvara dobar radni ambijent – da imate dobre interpersonalne odnose, mogućnost za napredovanje. Sve iz razloga što dugi niz godina, pa i decenija, strategija razvoja zdravstvenog sistema nije dobra“, ocijenio je Pavićević.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je na nivou visokog prosjeka zemalja EU kada je u pitanju broj ljekara na broj stanovnika.
Pavićević je naveo da, prema najnovijim podacima Ljekarske komore, u Crnoj Gori ima 2,3 hiljade ljekara na 670 hiljada stanovnika, odnosno, u prosjeku 3,71 ljekar na hiljadu stanovnika.
On je rekao da se prosjek u zemljama EU kreće pd 3,3 do 4,1 ljekara na hiljadu stavnovnika.
„Glavni problem je distribucija (raspoređenost) ljekara po specijalnostima i teritorijalno (po gradovima). U nekim specijalnostima imamo veliki deficit, a u drugima možda ima i viška“, rekao je Pavićević.
On je rekao da to znači da razvoj sistema i kadrovska politika nisu planirani na odgovarajući način.
Prema riječima Pavićevića, Crna Gora je u deficitu sa značajnim brojem internističkih grana kao što su reumatologija, endokrinologija, ali i drugih i to naročito u nekim gradovima.
„Što se tiče hiruških grana u ovom trenutku možda i nema deficita. Međutim, vrlo brzo će se pojaviti ako ljekari počnu da odlaze u privatni sektor, da odlaze iz opštih bolnica i KCCG-a“, rekao je Pavićević.
On je kazao da nije lako napraviti strategiju zdravstvenog sistema i da ona mora da obuhvati sve grane i optimizuje broj zaposlenih po specijalnostima i regijama.
Ukazujući da doktori svih specijalnosti imaju svoja udruženja, (Internisti, Hirurzi, Pedijatri, Ginekolozi, Ortopedi i svi ostali) Pavićević je naveo da do sada u Crnoj Gori Ministarstvo zdravlja nikada nije konsultovalo ova udruženja i struku na pravi način.
„Nikad od Ministarstva nije stigao dopis udruženjima, da oni kao posebna struka naprave plan razvoja svoje struke i teritorijalno i kadrovski, koliko doktora te specijalnosti je potrebno u određenoj regiji i određenom gradu i koje procedure iz te oblasti ti doktori treba da obavljaju u svojim ustanovama a gdje se mogu obavljati najsloženije procedure“, naveo je Pavićević.
On je istakao da bi na taj način struka, odnosno ljekari preuzeli i odgovornost za funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Pavićević je rekao da se doktori moraju motivisati za rad na sjeveru, budući da je to trenutno manje popularna regija za rad.
To se, kako je pojasnio, može uraditi tako što bi se ljekarima obezbijedilo i riješilo stambeno pitanje ili ako bi im jedan dio plate subvencionisala i lokalna samouprava.
„Za sve postoji rešenje, samo ako postoji interes struke i građana da ti ljekari budu u tim ustanovama“, naveo je Pavićević.
On je ocijenio da je izgradnja novog, savremenog Kliničkog centra u Podgorici jedino suštinsko rješenje za zravstveni sistem.
„Oko KCCG-a se u ovom trenutku pravi značajan broj objekata. Radi se kožna, infektivna klinika, psihijatrija. Planira se i izgradnja Urgentnog centara. Mene bi jako interesovalo koliko sve te investicije koštaju.“ , kazao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, iako će biti uloženo mnogo novca, to su sve paušalna rješenja koja neće riješiti problem.
„Kad napravimo kožnu i infektivnu kliniku, psihijatriju i urgentni centar, mi i dalje ostajemo na šest operacionih sala u Operacionom bloku. Ostajemo na 16 bolničkih kreveta u Centralnoj intenzivnoj jedinici KCCG-a“, naveo je Pavićević dodajući da ostaje veliki broj klinika koje imaju minimalne uslove za rad.
„Postoje klinike koje raspolažu sa samo dvije sobe za smještaj pacijenata. Sve što je počelo da se gradi neće riješiti problem. U KCCG-u imate oko sto doktora koji se bave hirurgijom, a šest glavnih operacionih sala“, kazao je Pavićević.
On je istakao da značajan broj klinika dijeli jednu salu, pa nedeljno imaju dva ili tri operativna dana.
„Ovi ljekari jednostavno nemaju mogućnost da rade i kod takve situacije je jasno da moraju biti i duge liste čekanja na operativne zahvate“, dodao je Pavićević.
On je rekao da za razliku od javnog, privatni sektor u Podgorici ima najmanje duplo više operacionih sala nego KCCG . „I onda se nije čuditi što veliki broj ljekara radi u tim operacionim salama jer je u Kliničkom centru prostor za rad ograničen“.
Pavićević smatra da bi novi Klinički centar morao biti na pristupačnom mjestu, sa širokim drumskim pristupom, sa heliodromom, sa modernim Urgentnim centrom koji bi imao svoje operacione sale i svoja posteljna mjesta za prijem i obradu pacijenata.
On je objasnio da bi sve klinike tercijarnog nivoa bi bile smještene u ovom Kliničkom centru i direktno povezane sa Urgentnim centrom.
Prema njegovim riječima, u toj ustanovi bi se obavljale najsloženije procedure dijagnostike i liječenja najzahtjevnijih pacijenata iz Crne Gore.
„Novi Klinički centar bi morao da ima 18 operacionih sala, centralnu intenzivnu jedinicu sa najmanje 30 posteljnih mjesta, uz sve ostale intenzivne jedinice i poluintenzivne jedinice po klinikama. Bio bi opremljen po savremenim standardima i kada je u pitanju dijagnostika i liječenje pacijenata“, kazao je Pavićević.
On je dodao da bi postojeći Klinički centar u Podgorici na taj način mogao relaksirano da funkcioniše kao centar za glavni grad i regionalne opštine.“Svi drugi pokušaji su paušalni i nemaju izgleda na uspjeh.
Pavićević je kazao da bi značajan broj zdravstvenih objekata koji se nalaze u Crnoj Gori mogao da se prenamjeni za gerijatrijsku medicinu.
„Mi danas za stariju populaciju nemamo rješenje. Ti ljudi, koji su na zalasku života, možda bi kad bi im se u određenom trenutku, iako nemaju neko akutno internističko ili hirurško oboljenje, pružila potrebna pažnja i njega produžili život još nekoliko godina. Međutim, u ovom trenutku najčešći odgovor koji dobijaju i oni i njihova rodbina je da “nema mjesta“, kazao je Pavićević.
On je dodao da, ako se planira humanije društvo, onda se moraju planirati i ustanove za liječenje i njegu starih osoba.
Na pitanje šta misli o izgradnjama kliničko-bolničkih centara u Beranama i Kotoru, Pavićević je odgovorio da u tome vidi dobru namjeru Ministarstva zdravlja da se omogući nekim opštim bolnicama da razvijaju i subspecijalističke grane.
„Ne vidim ništa sporno u tome da opšte bolnice (OB) Kotor i Berane imaju subspecijaliste iz određenih oblasti. Međutim, ne može se praviti Kliničko-bolnički centar sa 60 ljekara“, istakao je Pavićević.
On je naveo da KCCG ima blizu 600 doktora, a OB Berane oko 70, slično kao i kotorska bolnica.
„Kad to uporedite, onda je jasno koliko može usluga da se pruži u tim bolnicama. Treba im dozvoliti razvoj, a u trenutku kada dosegnu nivo kliničko – bolničkog centra po kadru i kapacitetima, onda ih tako i nazvati. Oni sad taj kadar i kapacitet nemaju“, rekao je Pavićević.
On je rekao i da je situacija sa bolnicom u Meljinama dugotrajni problem.
„Ispada da niko ne može da napravi plan kako da ta bolnica bude održiva i da funkcioniše na zadovoljstvo svih građana Boke. To je bolnica, koja se nalazi fantastičnoj lokaciji, na obali mora, sa mogućnošću i pružanja usluga zdravstvenog turizma, i morala bi da funkcioniše“, ocijenio je Pavićević.
On je rekao da je veliki broj zaposlenih u toj bolnici, oko njih 60, ostao bez posla, bez ikakvog socijalnog programa i otpremnine.
„Čak im nije isplaćena ni jedna i po mjesečna zarada. To samo pokazuje nesposobnost naših i državnih i zdravstvenih vlasti da upravlaju našim zdravstvenim resursima“, naveo je Pavićević.
Govoreći o ekonomskom položaju zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, Pavićević je rekao da je projekat Evropa sad značajno povećao plate kao i da je povećanje koeficijenata ljekarima dovelo do značajnog povećanja zarada.
„Ali srednji medicinski kadar je doživio prilično veliku nepravdu. Pokušavamo to da ispravimo. Zarade u zdravstvu su povećane 12,5 odsto, a svim ostalim u javnom sektoru od 20 do 30 odsto“, naveo je Pavićević.
On je rekao da medicinska sestra koja radi na digestivnoj hirurgiji ili urologiji KCCG-a ima koeficijent 6,56, a medicinska sestra u vrtiću 7,16, a srednja stručna sprema u javnoj upravi 7,30, što je neprihvatljivo.
„Slali smo zahtjeve za hitnu korekciju koeficijenata, da to bude makar jednako kao sa drugima sa istim nivoom kvalifikacije. Međutim, naravno, na to niko ne odgovara“, kazao je Pavićević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
