fbpx
9.9 C
Podgorica
December 6, 2022.
NaslovnicaCrna GoraPatrijarhat i nedovoljna emancipacija društva razlozi za malo žena u politici

Patrijarhat i nedovoljna emancipacija društva razlozi za malo žena u politici

Podgorica, (MINA) – Patrijarhalno društvo je u Crnoj Gori i dalje na snazi, a bitka za njegovu emancipaciju i demokratizaciju partija još traje, što su ključni razlozi za nedovoljan broj žena u političkom životu, smatra programska menadžerka za rodnu ravnopravnost UNDP-a, Kaća Đuričković.

Đuričković je, u podkastu agencije MINA, istakla da je osam decenija nakon što su žene dobile pravo glasa, patrijarhalno društvo i dalje na snazi – sa suptilnijom manifestacijom, ali jačim uticajem.

Patrijarhat je, kako je kazala, višeslojna i kompleksna tema.

Đuričković je navela da podaci iz njihovih istraživanja pokazuju da će građani Crne Gore rado vidjeti ženu u politici, na mjestima odlučivanja, ali će imati brojne zahtjeve da bi tu ženu podržali.

„Pa će, na primjer, tražiti da je ostvarena kao majka, da ima troje ili više djece, da je pripadnica većinske populacije u Crnoj Gori, ostvarena profesionalno, mimo politike, istovremeno posvećena porodici i djeci, ali i da u konačnom ima ljepotu i šarm”, kazala je Đuričković.

Kako je ocijenila, sa druge strane, političke partije same ne predstavljaju primjer demokratija, ne funkcionišu na principima participativnosti, inkluzivnosti i ne podržavaju suštinski proces političkog osnaživanja žena.

Đuričković je rekla da je jačanje desnice velika politička tema za žene širom svijeta.

Kako je navela, globalno se bilježi trend jačanje desnih snaga koje koriste narativ feminizma, ali ga stavljaju u službu patrijarhata, postajući tako opasni apsurd i sredstvo urušavanja postignutog na polju rodne ravnopravnosti.

“Snaženje prisustva žena unutar struktura desnih snaga širom Evrope počinje intenzivno unazad desetak godina, kada se bude političke snage koje najprije koriste opasan patrijarhalni obrazac ekvivalenta između žene, majke i zemlje stvarajući jedan začarani krug u kojem se žena koristi kao promoterka upravo patrijarhata“, pojasnila je Đuričković.

Kako je dodala, desnica u svom narativu “prodaje” ženska ljudska prava i ženama se ostavlja prostor za takozvane „meke teme“ koje su tradicionalno pitanja žene u porodici, porast nataliteta.

Đuričković je navela da je tema rodne ravnopravnosti zarotirana prema ženi u porodici, ženi i djetetu, istovremeno ne ostavljajući prostor za upliv u “klasične muške teme”, poput bezbjednosne politike.

To je, kako je rekla, upravo patrijarhalni, konzervativni koncept.

Đuričković smatra da istovremeno, u javnom diskursu, imamo demonstraciju nemoći političarki.

Prema njenim riječima, one koje nose zakonodavnu vlast u javnosti se ne ponašaju kao odlučne nositeljke moći, već kao zamolnice koje se, recimo, bore protiv nasilja molbama i svojevoljno služe drugim centrima moći unutar svojih partija.

„Tako se u javnom diskursu može čuti neskriveni stav političarki da su realizatorke tuđih naloga i mišljenja, zatim se moglo čuti u kampanjama da se recimo poslušnost liderke slavi kao vrijedna karakteristika“, navela je Đuričković.

To su, kako je kazala, sasvim jasni pokazatelji retradicionalizacije koja dolazi na talasu snaženja desnice.

„Istovremeno, sa druge strane, vidimo jednu dezorjentisanu ljevicu koja nema odgovor na sve ove trendove dešavanja“, dodala je Đuričković.

Ona je istakla je cjelokupni svjetski kontekst izazovan i da živimo kontinuitet nekoliko kriza, što kod građanstva stvara potrebu za nekom sigurnošću i vraćanje u sferu poznatog.

Kako je navela Đuričković, u ovom trenutku, sa snažnim uticajem religijskih organizacija, to vraćanje u sferu poznatog za žene je porodica, majčinstvo, supružništvo.

„Upravo suprotno stvarnim potrebama društva u ovom trenutku, a to je aktivno uključivanje na tržištu rada, snaženje žena u smislu ekonomske moći, jednakih plata, uključivanje u odlučivanje“, kazala je Đuričković.

Ona je poručila da približavanje religijskih zajednica vlasti nigdje u svijetu nije donijelo dobro politikama rodne ravnopravnosti, već je vrlo snažno, sa pozicije konzervativnih politika, počelo da zagovara retradicionalizaciju.

Prema riječima Đuričković, uticaj religijskih zajednica na vlasti i bliskost sa njima dovodi do snažnih retrogardnih procesa.

Ti procesi, kako je navela, u Evropi mogu da se vide kroz brojne primjere, poput borbe protiv abortusa, ili usmjeravanje žena koje su prisutne u javnom životu da se predstavljaju zaštitnicama tradicionalnih matrica – majki, kćerki, sljedbenica.

„Što je sve suprotno ideji rodne ravnopravnosti, koja insistira na pravima i slobodama žena i u privatnoj i u javnoj sferi u kojima jednako nosi poluge moći kao muškarci“, kazala je Đuričković.

Na pitanje koliko je ženama teško da se u dominantno muškom svijetu i zahtjevnom kontekstu izbore za mjesto na političkoj sceni, jer se čini da se sve svodi na procente, ona je odgovorila da je ženama zaista zahtjevno učestvovati u političkom životu, jer zbog tradicionalnih shvatanja i mišljenja one nemaju uvijek podršku onih koji treba da ih glasaju.

„Neophodna podrška mora doći i od porodice i društva, koje još karakteriše patrijarhat, i konačno izostaje ozbiljni unutar-partijski sistem podrške“, rekla je Đuričković.

Ona je kazala da su zato kvote za žene uvijek bile najbolja strateija, uz sve prednosti i mane.

„To je uvijek bila „noga u vratima“ koja je osiguravala da određeni kritični broj žena uđe u politiku”, navela je Đuričković.

Ona je naglasila da se kvote moraju posmatrati kroz sveobuhvatan i kompleksan paket mjera, koji se ne odnose samo na kvote za ulazak u parlament, već i one za ulazak u glavne odbore, predsjedništvo stranaka, kako bi osigurali unutarpartijsku mobilizaciju resursa, a onda se iz tog političkog kapitala birale najbolje.

Đuričković smatra da crnogorske partije nijesu dovoljno demokratski porasle.

„Ne vidimo da partije postaju suštinski demokratski mehanizam, koji omogućava ženama da se lakše i masovnije uključe u politički život na svim nivoima“, rekla je Đuričković.

Ona je kazala da izostaje ozbiljan rad na pitanjima prava žena, takođe i rad iskusnijih političarki, recimo poslanica sa ženama unutar partija.

Na pitanje kako se dozvolilo da na lokalnim izborima dio partija nema propisan broj žena na partijskim listama, Đuričković je rekla da je to suštinski “odličan test” za sve snage na javnoj sceni koje se bave politikama ravnopravnosti za podnošenje krivične prijave za odgovorna lica za kršenje zakona.

Kako je kazala, ako sasvim jasni zakonski uslovi nijesu bili ispunjeni, onda liste nijesu bile validne.

Đuričković je rekla da je to ujedno i pitanje validnosti rezultata tih izbora, jer određene liste zbog neispunjavanja tog uslova po Zakonu nije trebalo da učestvuju.

„Trendovi kojima svjedočimo su izuzetno zabrinjavajući jer kada po polu napravimo presjek događanja, vidimo da je žena u politici iskorišćena da bude blokirajuća karika u izboru sudija Ustavnog suda, žene su čak postale glasnogovornice o neophodnosti urušavanju Ustava“, navela je ona.

Prema riječima Đuričković, cijeli niz spornih odluka se donosi baš u vrijeme kada je žena na čelu zakonodavne institucije.

Kako je kazala, apsurd je u tome što su se žene vjekovima za svoja prava izborile upravo na principima vladavine prava, borbe za bolje zakone, izgradnju snažnog pravnog sistema i na međunarodnom i domaćem planu, jake institucije, a danas se svjedoči suprotnom.

„Danas čujemo žene na najodgovornijim političkim pozicijama kako se na jednoj strani zalažu za rodnu ravnopravnost, a na drugoj se otvoreno odriču svoje moći i otvoreno govore da se drugi pitaju, a da one samo slijede“, rekla je Đuričković.

Prema njenim riječima, upravo na taj način političarke svojevoljno repliciraju partrijarhalni obrazac u javni diskurs, direktno štete ideji rodne ravnopravnosti i doprinose snažnoj repatrijarhalizaciji društva.

Stoga, kako je poručila Đuričković, od ključnog je značaja da se žene umreže, kreiraju saveze i ukažu na srž ovakvog odnosa prema ženama, čuvajući i braneći kako princip vladavine prava, tako i zaštite i ljudskih i ženskih prava.

Đuričković je rekla da je Crna Gora spremna za liderku, ali jačanje tradicionalizma i patrijarhata ukazuje da je društvu trenutno prihvatljiviji profil žene koja promoviše tradicionalnu podjelu rodnih uloga, nego recimo profil žene koja posjeduje snažan emancipatorski potencijal.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije