Podgorica, (MINA) – Crnogorski parlament ne tretira jednako sve peticije građana, pa one čija tema odgovara senzibiltetu vladajuće većine ekspresno dođu na dnevni red, dok druge moraju proći kroz sporu proceduru, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da na to ukazuje analiza načina na koji su pojedine peticije uvrštavane u dnevni red, kojom dinamikom i šta je bio epilog rasprava na odboru, ako su do njega došle.
Iz CDT-a su naveli da je peticiju o uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, od 11. do 20. marta potpisalo preko šest hiljada građana, što je bio uslov da peticija bude razmotrena na pripadajućem odboru.
Kako su kazali iz CDT-a, uvidom u spisak potpisnika e-peticije koji je objavljen na sajtu Skupštine, a koji sadrži i jedinstvene matične brojeve (JMBG) građana koji su potpisali peticiju, stiče se utisak o vrlo organizovanom načinu prikupljanja potpisa.
„Zabrinjava činjenica da su ti podaci javno dostupni, s obzirom na to da je JMBG lični podatak koji bi trebalo da uživa poseban režim zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“, upozorili su iz CDT-a.
Oni su naglasili da bi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) trebalo da ispita da li je takvo postupanje u skladu sa odredbama koje regulišu obradu i zaštitu ličnih podataka.
„Preko šest hiljada potpisa za uvođenje vjeronauke u škole, prikupljeno je u periodu od 14. do 18. marta a potpisi podrške „sudaraju“ se u istom minutu, zatim je razmak između potpisa minut ili dva“, navodi se u saopštenju CDT-a.
Prema njihovim riječima, potpisi su prikupljani i tokom cijele noći.
„Pa tako u noći između 14. i 15. marta, pa i 15. na 16. mart „akcija“ traje od devet sati uveče, pa još i tri naredna dana i noći, bez pauze duže od deset minuta“, kaže se u saopštenju.
Iz CDT-a su podsjetili da je rok za kraj prikupljanja potpisa 11. maj, ali da su potpisi prikupljeni za manje od deset dana i da je Skupština već za 16. april zakazala sjednicu na kojoj se raspravljalo o inicijativi.
„Čime je vjerovatno oborila rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama i napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još prikupljaju potpisi prije isteka roka“, istakli su iz CDT-a.
Oni su podsjetili da, sudeći prema epilogu glasanja na Odboru za prosvjetu, procedura za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole, makar za sada, neće biti nastavljena jer nije dobila podršku za proslijeđivanje Vladi na dalje razmatranje.
Kako su podsjetili iz CDT-a, peticiju je na Odboru za prosvjetu podržao dio vladajuće većine, uz obrazloženje da gotovo sve evropske države imaju „neku vrstu vjeronauke u školama“, kao i da uvođenje tog predmeta nije suprotstavljeno principu sekularizma propisanom u Ustavu Crne Gore.
Iz CDT-a su ukazali i na to da poslanici Pokreta Evropa sad nijesu podržali upućivanje peticije Vladi, ističući da je poslanik te stranke Dane Marković rekao da nauka i vjeronauka ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom.
Kako su naveli iz te NVO, u opoziciji tvrde da nauka i vjera ne mogu ići ruku pod ruku i da nema nijednog društvenog opravdanja za tu odluku, već da se radi o isključivo političkoj potrebi.
„Mogućnosti uvođenja vjeronauke u škole, usprotivio se i dio cilvilnog sektora, navodeći da je takva inicijativa suprotna Ustavu, principima sekularizma i interesima djece i mladih“, podsjetili su iz CDT-a.
Iz te NVO su ukazali i na iskustva sa prethodnim peticijama, kao što je peticija “Za spas Instituta „Dr Simo Milošević” Igalo”, koja je prva sakupila preko potrebnih šest hiljafa potpisa (8.187), a koja je kasnije podnešena Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Potpisi su, kako su kazali iz CDT-a, sakupljani od 30. januara do 31. marta 2023. godine, a šest hiljada potpisa prikupljeno je za 24 sata.
„Ipak, rasprava o toj temi, stavljena je na dnevni red odbora 14. marta 2023. godine, dakle skoro dva mjeseca kasnije“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je u maju iste godine Zakonodavnom odboru podnešena peticija za zabranu Tik Toka u Crnoj Gori, koja je sakupila preko šest hiljada potpisa.
„Ali Skupština ovu inicijativu nikad nije stavila na dnevni red, niti je o njoj ikada raspravljano“, kazali su iz CDT-a, navodeći da je u međuvremenu podnijeta nova inicijativa za zabranu TikToka, a sakupljanje potpisa je u toku.
Kako su rekli iz CDT-a, peticiju za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda podnio je septembra 2023. NVO Građanski pokret “Mi možemo” i ona je sakupila 6.617 potpisa, ali na sajtu Skupštine nema podataka o tome da je nadležni Odbor ikad obavio saslušanje o toj temi.
Iz CDT-a su ukazali i na peticiju za poboljšanje uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama, za koju su potpisi sakupljani od 26. oktobra do kraja decembra 2023. godine.
„Nakon sakupljenih potpisa, Odbor za zdravstvo je 27. februara iduće godine održao konsultativno saslušanje povodom peticije, kojoj je prisustvao njen podnosilac, kao i dva potpisnika peticije“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su za peticiju za usvajanje Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini u Skupštini, koju je 15. januara prošle godine u ime Društva crnogorsko-palestinskog prijateljstva podnio Denis Mekić, potpisi prikupljeni za 24 sata.
„Ipak, upućivanje u skupštinsku proceduru naišlo je na prepreku – od podnosilaca inicijative je traženo da neko od poslanika preda peticiju, kako bi o njoj moglo da se raspravlja, što je uradio poslanik Nikola Zirojević“, kaže se u saopštenju i dodaje da je rasprava o rezoluciji uslijedila tek 28. juna prošle godine.
Iz CDT-a su naglasili da način na koji se peticije uvrštavaju na dnevni red pokazuje da formalna pravila nijesu dovoljna garancija jednakog tretmana građanskih inicijativa.
„Umjesto da procedura bude vođena isključivo brojem potpisa i javnim interesom, praksa ukazuje na selektivan pristup, gdje politički afinitet prema sadržaju peticije igra ključnu ulogu u brzini njenog razmatranja“, zaključuje se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
