Podgorica, (MINA) – Crna Gora je primjer države koja može i hoće postati članica Evropske unije (EU), a da bi se to postiglo potrebno je odlučno sprovođenje ključnih reformi i nezavisno pravosuđe, saopšteno je na konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Konferencija „Kroz vizuru donosilaca odluka: naučene lekcije i perspektive na putu Crne Gore ka EU“ organizovana je u okviru projekta “Vox populi- Implementacija boljih izbora”, koji je podržalo Ministarstvo vanjskih poslova I međunarodne saradnje Italije.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, istakla je da, prema posljednjem istraživanju, građani jasno prepoznaju da su reforme koje Evropska komisija zahtijeva od Crne Gore, na putu ka punopravnom članstvu, ključne za unapređenje zemlje.
Kako je navela, politička elita nedovoljno ozbiljno pristupa reformskim procesima koji su ključni za napredak Crne Gore, i građani snose posljedice takvog postupanja.
„U Crnoj Gori i dalje ne postoji odlučnost i zrelost političkih subjekata, koji bi prevazišli međusobne podjele i izbjegli učestale bojkote ključnih reformskih procesa, te došli do postizanja političkog konsenzusa za važna pitanja među kojima su najvažnija vladavina prava i deblokada u pravosudnom sistemu”, rekla je Bešić, prenosi PR centar.
Bešić smatra da pred novom Vladom i Parlamentom stoje brojni izazovi koji zahtjevaju pronalaženje zajedničkih imenitelja kao osnove za dijalog ispred partikularnih političkih interesa.
“Ono što očekuju međunarodni partneri i što očekuju građani naše zemlje je sprovođenje ključnih reformi, sa kojima se nijesu uhvatili u koštac ni višedecenijska vlast oko Demokratske partije socijalista, pa ni doskorašnja vlast oličena u 42. Vladi”, rekla je Bešić.
Ambasador Italije Luka Zelioli , ističe da politička elita Crne Gore mora da učvrsti modernu demokratsku kulturu.
Kako je kazao, politička polarizacija ne samo da uzrokuje nestabilnost, već je i glavna prepreka za odlučne napore ka članstvu u EU.
Zelioli je istakao da je povjerenje među političkim partijama preduslov za prevazilaženje polarizacije.
On je kazao da se posebna pažnja mora posvetiti poglavljima 23 i 24, posebno prelaznim mjerilima, gdje je, kako je naveo, samo određeni napredak učinjen u stvarnosti.
„Moguće je, i nadasve realno, isporučiti i sve ostalo, ubrzati napredak, ako politički akteri pokažu odlučnost, odgovornost prema javnom interesu, kao i spremnost na konstruktivni dijalog”, rekao je Zelioli.
Zamjenik šefice Delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, poručio je da je Crna Gora najnaprednija država kada se radi o pristupnim pregovorima.
On je rekao da je Crna Gora jasan primjer države koja može i hoće postati članica EU, ali je za neophodni napredak potrebna predanost reformama.
„Država mora valjano da se bavi korupcijom i organizovanim kriminalom. Potrebno je da imate nezavisno sudstvo, da se garantuju slobode medija“, istakao je Seru.
To su, kako je kazao, sve bili problemi i u državama koje su se pridruživale ranije.
„I uvijek je to bilo u centru pažnje EU i ključna stvar što se tiče evropskih vrijednosti. Bez toga ne možemo mnogo postići“, poručio je Seri.
Potpredsjednica Vlade, Jovana Marović, istakla je da je najpotrebnije nezavisno pravosuđe i da to Crna Gora posljednjih 30 godina nije imala.
“Ono što je neophodno jeste percepcija da je to pravosuđe nezavisno, da nije pod političkim uticajem bilo koje strane i da konačno imamo nezavisne institucije koje mogu da obezbijede vladavinu prava”, rekla je Marović.
Ona je kazala da je potrebno smanjiti polarizaciju u društu i da na ključnim pozicijama budu osobe od integriteta, koje su prepoznate u svom poslu i koje podržavaju sve političe partije.
“Svi želimo da vidimo aktivniji Parlament i kraj one podjele na 41:40”, rekla je Marović
Potpredsjednica Parlamenta, Branka Bošnjak, smatra da Crna Gora treba da teži evropskim vrijednostima, a nije cilj formalno biti u EU, bez sređenog stanja kod kuće.
“Mislim da je Skupština izuzetno važan faktor u ovom trenutku. Najbitnije je da se dođe do najboljih rješenja, odnosno da ta rješenja ne budu partijski prepoznatljiva i da ne budu opet dio neke partijske trgovine“, rekla je Bošnjak.
Prema njenim riječima, prethodna Vlada nije imala osjećaj šta znači Skupština i nije bila spremna za bilo kakav dijalog.
“Taj odnos Vlade i Skupštine je bio na najgorem nivou. Već se osjeća da će to sada biti drugačije i to je nešto što je dobro. Od Vlade očekujem da imamo više zajedničkih sastanaka i da dolazimo do što većeg konsenzusa po svim pitanjima”, kazala je Bošnjak.
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju, Dragan Koprivica, rekao je da za mjesec Crna Gora obilježava deset godina od početka pregovora, ali da nema razloga za slavlje.
“To je više jubilej koji je razlog za zabrinutost. Mi smo deset godina u jednom procesu, a u tom procesu smo prilično zaglibili“, kazao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme su se počeli pojavljivati neki signali da bi se konačno moglo krenuti van iz toga stanja.
„Parlament u tom procesu ima izuzetno veliki značaj i izuzetno veliku odgovornost i rekao bih izuzetno veliku krivicu što smo došli tu”, kazao je Koprivica.
Kako je naveo, kada se procjenjuje ko je kakav u politici, potrebno je da se učinici mjere na osnovu onoga šta neko radi, a ne šta priča.
“Poštujem politički proces koji je ostvoren izborom manjinske Vlade, ne zbog Vlade, nego jer se pokazalo da su srušeni tabui ko sa kim može da sarađuje”, rekao je Koprivica
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
