Podgorica, (MINA) – Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Vladu da kao prvu, kratkoročnu mjeru za proklamovano povećanje transparentnosti rada otvori sjednice za javnost i uvede praksu objavljivanja tačnih i potpunih dnevnih redova sa svim pratećim materijalima.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su, u susret Međunarodnom danu borbe protiv korupcije, a kao dugoročnu mjeru najavljenih promjena u toj borbi, pozvali Vladu da razmotri uvođenje ponovnog strateškog planiranja „kako bi se povećala efikasnost te borbe i napustile loše prakse prethodne vlasti“.
Zamjenica izvršnog direktorka CDT-a Biljana Papović kazala je da su više puta u toku prethodnog rada na izradi Indeksa otvorenosti državnih institucija, upozoravali javnost ali i prethodnu Vladu da postoji problem potpune transparentnosti njenih sjednica i da ona mora biti dodatno unaprijeđena.
„Vlada je objavljivala cenzurisane dnevne redove sjednica, iz kojih su uklonjene one tačke koje se odnose na dokumenta zaštićena oznakom tajnosti. Iako državni organi u skladu sa zakonom i u odgovarajućoj proceduri mogu akte koje predlažu Vladi zaštiti odgovarajućim stepenom tajnosti, nema nikakvog opravdanja da sami nazivi tih akata budu tajni i uklonjeni iz dnevnog reda“, navela je Papović.
Ona je kazala da je takva praksa izazivala sumnju u zloupotrebu diskrecionih ovlašćenja.
„Jer javnost nije imala priliku da dovede u pitanje mogućnost neopravdanog klasifikovanja dokumenata, niti je mogla pratiti rokove za prestanak tajnosti podataka, kako bi se upoznala sa sadržajem dokumenta kada to bude moguće“, rekla je Papović.
Ona smatra da bi, na samom početku svog rada, Vlada trebalo da demonstrira odbacivanje tih loših praksi i u kratkom roku pokaže da su brze promjene moguće.
„Zato je potrebno da Vlada objavljuje kompletne dnevne redove, zapisnike, omogući medijima prisustvo sjednicama ili, zbog komplikovane epidemiološke situacije, uspostavi live stream za prenos djelova sjednica, kako bi javnost imala uvid u tok ili makar ključne momente rasprave“, navela je Papović.
Prema njenim riječima, dio zapisnika i sjednica bi i dalje ostali zatvoreni za javnost, što, kako je navela, jeste praksa i demokratskih zemalja onda kada se to tiče osjetljivih pitanja i tema za koje postoji jasan javni interes da u tom trenutku ne budu javne.
Ona je kazala da nova Vlada ima značajnu reformsku priliku da se efikasnije suprotstavi korupciji i time doprinese ostvarivanju principa vladavine prava.
„Ozbiljan strateški pristup preduslov je konkretnih rezultata u ovoj oblasti, zato jedan od prioriteta izvršne vlasti treba da bude bolje planiranje aktivnosti za borbu protiv korupcije”, smatra Papović.
Vlada bi, kako je kazala, u najskorijem roku trebalo da krene sa pripremom nove strategije.
“Ili prelaznog akcionog plana, uz obezbjeđivanje kvalitetne koordinacije i institucionalne saradnje svih nadležnih organa“, rekla je Papović.
Ona je navela da je dosadašnji način planiranja i izvještavanja u toj oblasti bio zasnovan na mjerama i aktivnostima koje nijesu dovele do željenih rezultata.
„Crna Gora je napustila strateško planiranje i okvir za borbu protiv korupcije još 2014. godine. Dalje aktivnosti na ovom polju praćene su kroz akcione planove za poglavlja 23 i 24, kojima je rok istekao 2018. godine. Ovaj pristup se, naravno, pokazao veoma neefikasnim“, kazala je Papović.
Ona je rekla da Evropska unija (EU) iz godine u godinu nedvosmisleno ukazuje da korupcija preovladava u mnogim oblastima i da Crna Gora ne ostvaruje vidljive učinke na ovom polju, navodeći da je ostvarivanje mjerljivih rezultata od presudnog značaja za dalji napredak države u procesu evropskih integracija.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja jačanje integriteta i odgovornosti institucija i javnih funkcionera.
“Uz to, u prethodnom periodu, pitanje kriminalizacije nezakonitog bogaćenja uporno se zaobilazilo, uprkos preporukama GRECO i EU, i predlozima NVO sektora i tadašnje opozicije, pa ovom dijelu u okviru strategije, treba posvetiti značajnu pažnju“, navela je Papović.
Ona smatra da bi dva predložena koraka, prvi prije svega u simboličkom, a drugi u suštinskom smislu, bili dobar signal orijentacije nove Vlade i njene potrebe za diskontinuitetom na tom polju.
„Kroz dijalog i interakciju svih djelova društva moguće je pripremiti kvalitetan strateški dokument koji će omogućiti koordinisane i energične akcije, ali i jasno i precizno mjerenje ostvarenih rezultata“, zaključila je Papović.
