Podgorica, (MINA) – Opšta sjednica Vrhovnog suda, na kojoj će biti utvrđen predlog kandidata za predsjednika tog suda, biće održana u prvoj polovini maja, najavila je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković.
“Sudski savjet utvrdio je listu kandidata koji uspunjavaju uslov za predsjednika Vrhovnog suda, a lista je zvanično sudu dostavljena juče”, rekla je Vučković.
Ona je na konferenciji za novinare podsjetila da je izbor predsjednika Vrhovnog suda regulisan Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama i da kandidat mora da dobije dvotrećinsku većinu na opštoj sjednici.
Vučković je istakla da je za utvrđivanje predloga za predsjednika potrebno 13 glasova, a da Vrhovni sud trenutno ima 17 sudija.
“Očekujem da konačno utvrdimo predlog koji bi išao prema Sudskom savjetu”, rekla je Vučković.
Upitana šta je razlog za to što više puta nije mogao biti utvrđen predlog za predsjednika Vrhovnog suda, ona je kazala da ne može da odgovori, jer je glasanje tajno i ne zna se ko je kako glasao.
“Ako ovog puta ne utvrdimo predlog, morali bi da čekamo izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji daje mogućnost tri i više kandidata koji imaju prostu većinu”, navela je Vučković.
Ona je podsjetila da je opšta sjednica Vrhovnog suda do sada izabrala dva kandidata, ali da ti predlozi nijesu izglasani u Sudskom savjetu.
Vučković je navela da je prošle godine opšta sjednica predložila nju, a 2021. godine sudiju Miraša Radovića.
“Nije sve do opšte sjednice Vrhovnog suda i sudija ovog suda”, poručila je Vučković.
Upitana da prokomentariše poruku Evropske komisije da bi izbor predsjednika Vrhovnog suda bio značajan za evropski put i da li očekuje da će konačno biti izabran, Vučković je kazala da ne može da kaže da li će predsjednik tog suda biti izabran.
“Nama bi bilo milo da mi ne budemo prepreka za pristupne pregovore i dobijanje mjerila”, dodala je Vučković.
Na pitanje koliko sudija fali Vrhovnom sudu da bi bio potupuno funkcionalan, Vučković je kazala da imaju 17 karijernih sudija i da fali jedan izuzetni sudija – koji ima 20 godina radnog staža kao notar, javni izvršitelj, professor na fakultetu, kao i predsjednik suda.
“Bila su do sada dva oglasa za izbor izuzetnog sudije, ali se niko nije prijavio”, rekla je Vučković.
Na pitanje koliko sudija fali Vrhovnom sudu da bi bio potupuno funkcionalan, Vučković je kazala da imaju 17 karijernih sudija i da fali jedan izuzetni sudija koji ima 20 godina radnog staža kao notar, javni izvršitelj, professor na fakultetu, kao i predsjednik suda.
Vučković je, predstavljajući izvještaj o radu Vrhovnog suda za prošlu godinu, kazala da je stopa efikasnosnsti bila na niovu stope rada u 2022. godine.
“Stopa efikasnosti u odnosu na priliv predmeta je 92 odsto”, kazala je Vučković.
Kako je navela, u prethodnoj sudijskoj godini, Vrhovni sud je imao ukupno u radu 4.994 predmeta, od čega je riješio 3.123 predmeta, dok je ostao neriješen 1.871 predmet.
Vučković je istakla da je popunjenost sudijskih mjesta 73,6 odsto što, kako je rekla, ukazuje na nemogućnost postizanja veće stope efikasnosti rada.
Ona je rekla da su sudije prosječno bile opterećene sa po 312,13 predmeta, od čega je 195,19 prosječno završenih predmeta po sudiji.
“Kao i ranijih godina, uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće predstavnika u radnim grupama za pregovaračka poglavlja 23 i 24”, rekla je Vučković.
Kako je kazala, tokom prošle godine bilo je 25 pritužbi na rad sudija i sudova, što je nastavak trenda smanjenja broja pritužbi u odnosu na 2022. godinu.
“Od pritužbi, nijedna nije ocijenjena osnovano. U 25 predmeta je urgirano postupanje u predmetima, od kojih je jedna bila osnovana”, navela je Vučković.
Ona je podsjetila da su, u decembru prošle godine, u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, izradio smjernice za sporazumno priznanje krivice, što je bila preporuka i EK.
Vučković je kazala da je na zgradi u kojoj su sjedišta Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda, sredinom jula prošle godine započeta rekonstrukcija krova i fasade, a radovi su vrijedni oko 3,5 miliona EUR.
Ona je istakla da su nastavljene redovne aktivnosti koje su usmjerene na rješavanje starih predmeta.
“Vrhovni sud u prethodnoj godini nastavio je da sporovodi reforme transparentnosti sudstva, pa je održana trodnevna radionica na kojoj je urađen Nacrt komunikacione strategije”, navela je Vučković i dodala da je internet stranica suda uredno ažurirana i da su redovno objavljivane sve informacije.
U izvještaju se navodi da je u prošloj godini prosječno trajanje postupka bilo 104,56 dana, što je manje nego 2022. godine.
Vučković je kazala da je prošle godine je bilo 860 neriješenih predmeta starijih od tri godine, što je za 41 manje nego 2022.
“Kontinuirano će se pratiti predmeti stariji od tri godine, u okviru sjednica Građansog odjeljenja”, rekla je Vučković.
Ona je navela da će Odjeljenje za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava EU izraditi publikaciju o odlukama tog suda u odnosu na Crnu Goru.
U izvještaju se, prema riječima Vučkovića, preporučuje da Vrhovni sud ponovo inicira dijalog sa Ustavnim sudom.
Ona je poručila da će Vrhovni sud, u domenu svojih mogućnosti, pratiti poštovanje usvojenih Smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice.
“U cilju zaštite ljudskih prava oštećenih i žrtava u krivičnim postupcima zbog krivičnih djela trgovina ljudima, usvojiće se Smjernice za sudije i državne tužioce u postupcima povodom ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva za žrtve krivičnog djela trgovina ljudima”, navela je Vučković.
Kako je kazala, Vrhovni sud nastaviće sa redovnim ispunjavanjem obaveza u radnim grupama za pregovaračka poglavlja 23 i 24, kao i u komisijama za izvještavanje o primjeni konvencija Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija.
“Nastaviće se popunjavanje radnih mjesta u Vrhovnom sudu”, dodala je Vučković.
Ona je istakla da je prošle godine nastavljena praksa učešća predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim konferencijama, a inicirali su i brojne sastanke sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedila bezbjednost u sudovima.
Vučković je rekla da je u martu prošle godine Vrhovni sud delegirao predstavnike za učešće u radnoj grupi za primjenu zakonskih rješenja u oblasti bezbjednosti u sudovima, koja je formirana nakon aktiviranja ekslpozivne naprave u Osnovnom sudu u Podgorici.
“Vrhovni sud godinama ukazuje na potrebu formiranja službe za obezbjeđivanje sudova”, istakla je Vučković.
Ona je kazala da je potrebno nastaviti dijalog koji treba da doprinese poboljšanju bezbjednosti u sudovima.
“Cilj dijaloga je da se konačno uspostavi djelotvorna služba, koja bi se bavila bezbjednošću svih sudova. I zakoni o Sudskom savjetu i sudijama, sudovima i VDT-u sadrži odredbu da se može formirati služba od strane Vrhovnog suda ili VDT-a koja bi se bavila bezbjednošću zgrada”, rekla je Vučković.
Ona je dodala da je u prethodnih mjesec dogovoreno da se formira takozvana sudska policija, koja bi bila pod okriljem Ministarstva pravde.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
