Podgorica, (MINA) – Više od 40 građana zatražilo je pokretanje postupka za izmjene Zakona o ljudskim pravima i slobodama i odlaganje procedura oko izbora novih savjeta manjinskih naroda zbog pandemije i nedovoljne transparetnosti procesa koji sprovode neovlašćeni subjekti.
“Kao pripadnici zajednice manjinskog naroda, Bošnjaka, procjenjujemo da je politika u zaštiti ljudskih i manjinskih prava pored nedvosmislenih rezultata, pokazala slabosti u implementaciji, koje treba popravljati”, piše u otvorenom pismu upućenom ministru pravde Vladimiru Leposaviću i Ombudsmanu Siniši Bjekoviću.
U pismu se podsjeća da su od 2008. godine u Crnoj Gori konstituisani savjeti manjinskih naroda saglasno tada važećem zakonu.
Ocjenjuje se da je funkcionisanje nacionalnih savjeta, od načina izbora do njegovog rada, pokazalo niz manjkavosti koje ne omogućavaju funkcionisanje tog tijela na način koji bi u cjelosti zadovoljio potrebe većeg dijela pripadnika manjinskih zajednica.
Oni su predložili da se ozbiljno razmisli o izmjeni članova zakona koji propisuju način izbora članova Savjeta manjinskih naroda.
Potpisnici pisma kazali su da važeći model izrazito promoviše političku pripadnost članova Savjeta i ne zasniva se na izboru, nego na funkciji koja apriori obavezuje na poštovanje i unapređenje manjinskih prava, i da je osmišljen samo radi uspostavljanja političke kontrole nad radom tog tijela.
Prema njihovim riječima, praksa je pokazala da takvo tijelo nema puni legitimitet da predstavlja manjinsku zajednicu, već samo savjete nacionalnih manjina pretvara u parapartijsku instituciju koja unutar sebe onemogućava pluralizam unutar manjinske zajednice.
Kako su naveli, tako se desilo da u Bošnjački savjet mogu ući samo članovi Bošnjačke stranke, koja na izborima osvaja oko trećinu glasova iz reda konkretne manjinske zajednice.
“Ukoliko nije prihvatljiv model “neposrednih izbora” za članove Savjeta, dužni smo da ukažemo i na još veće zloupotrebe koje su prisutne kod izbora: “Ostali članovi savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice biraju se tajnim glasanjem, na elektorskoj skupštini tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice””, navodi se u pismu.
Potpisnici pisma rekli su da je praksa pokazala da je takav način izbora netransparentan.
“I unaprijed profilisan, činjenicom da u većini slučajeva političke stranke “delegiraju” navodne “elektore”, gdje veliki broj građana ima opravdanu sumnju u zloupotrebu potpisa sa biračkih spiskova i zadovoljavajući formu uspostavljaju potpunu kontrolu nad tim tijelom”, naveli su potpisnici.
Prema njihovim riječima, praktično je nemoguće da član Savjeta postane neko ko nije član stranke koja drži kontrolu nad Savjetom.
Potpisnici otvorenog pisma ukazali su na to da savjeti nijesu zamišljeni kao organi stranke, već kao predstavničko tijelo manjinske nacionalne zajednice.
“Da bi se izbjegla ta kompromitujuća zloupotreba tog instituta, jedan od predloga su izmjene koje bi omogućile zastupljenost članova tako što bi se birali iz svih sredina u kojem u većem broju žive pripadnici konkretne manjinske zajednice”, kaže se u pismu.
To je, kako se navodi, moguće na način što bi se saglasno posljednjim rezultatima popisa, na posebnim skupštinama birali predstavnici Savjeta iz različitih mjesta.
Navodi se da bi njihov broj bio određen procentualnim učešćem pripadnika manjinske zajednice u ukupnom stanovništvu jedne opštine, a onda procentualnim učešćem u ukupnom broju manjinske zajednice.
“Na ovaj način bi dobili sastav Savjeta iz svih sredina u kojima žive pripadnici manjinskog naroda, a ne kao danas gdje su predstavnici u većini slučajeva iz jedne ili dvije lokalne zajednice”, piše u otvorenom pismu.
Time bi, kako se navodi, istinski podstakli demokratski izbor unutar zajednice i lišili se uspostavljenih monopola.
Potpisnici pisma predložili su da se članovi Savjeta manjina biraju na elektorskim skupštinama iz lokalnih zajednica u kojima pripadnici manjinskog naroda čine minimum tri odsto stanovništva, redova istaknutih intelektualaca, stvaralaca i umjetnika pripadnika manjinske zajednice.
“Sačinjeni spisak takvih pojedinaca bi činio elektorsku skupštinu na kojoj bi birali svoje predstavnike”, navodi se u pismu.
Potpisnici su predložili da se članovi Savjeta manjina biraju iz redova klubova iseljenika pripadnika manjinske zajednice.
“Broj članova Savjeta iz dijaspore bi bio proporcionalan broju ukupno iseljenih u odnosu na broj pripadnika manjinske zajednice u zemlji, a članove Savjeta bi birali predstavnici svih iseljeničkih klubova na svojoj elektorskoj sjednici pod kontrolom Uprave za dijasporu”, objasnili su potpisnici.
Oni su predložili da se članovi Savjeta manjina biraju iz redova vjerske ili vjerskih organizacija i iz nevladinog (NVO) sektora, koji čine sve NVO koji u programskim ciljevima i Statutima imaju naznačenu aktivnost od interesa za konkretnu manjinsku zajednicu.
Kako su naveli, da se taj institut ne bi zloupotrijebio potrebno je propisati vrijeme osnivanja NVO – da postoji najmanje pet, ili deset godina i da je registrovana u Crnoj Gori.
“Broj članova Savjeta koji bi se birao na predloženi način bio bi propisan posebnim aktom za svaku manjinsku zajednicu, koji bi precizirao najveći broj članova Savjeta manjinske zajednice (propisan je minimum od 17 članova)”, dodaje se u otvorenom pismu.
Potpisnici smatraju da su njihovi predlozi u funkciji boljeg, efikasnijeg i transparetnijeg ostvarivanja i da će biti ozbiljno razmotreni.
Oni su zatražili da se izbori za članove Savjeta odlože jer ih je u uslovima pandemije nemoguće organizovati.
“Eventualni izbor nacionalnih savjeta u kojem nije poštovan navedeni princip, za nas je samo produženje bitisanja nefunkcionalnih i nelegitimnih tijela, osmišljenih samo kao bankomat kod Fonda za manjine, te u tom smislu, tako izabran Savjet smatramo nelegitimnim i protivnom važećem Ustavu i zakonima”, zaključuje se u pismu.
Otvoreno pismo upućeno Leposaviću i Bjekoviću potpisali su, između ostalih, istoričar Šerbo Rastoder, bivši poslanik Ervin Spahić, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, poslanica Suada Zoronjić, poslanik Albin Ćeman, književnik Adrović Braho.
