Podgorica, (MINA) – Izgradnja doma za djecu bez roditeljskog staranja u Rožajama u suprotnosti je sa strateškim opredjeljenjem države i najboljim interesom djeteta i sve buduće aktivnosti koje bi se eventualno sprovodile treba obustaviti, ocijenio je crnogorski Ombudsman.
U organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori i lokalne samouprave u Rožajama, krajem prošle godine postavljen je kamen temeljac za gradnju doma za nezbrinutu djecu koji će se finansirati sredstvima Vlade Kuvajta.
Kamen temeljac za izgradnju doma postavljen je na parceli koja je dobijena od opštine 2016. godine.
Kako su ranije objavili mediji, reis Islamske zajednice (IZ) u Crnoj Gori Rifat Fejzić istakao je da tim činom „IZ posvećuje pažnju i vodi brigu o nezbrinutoj djeci, muslimanima i nemuslimanima, navodeći da ima nekoliko desetina muslimanske djece bez roditeljskog staranja, koja žive u dosta lošim uslovima, smještena u domovima, u nemuslimanskim i neislamskim sredinama«.
„Odlučili smo da uđemo u realizaciju ovakvog projekta i da bude u Rožajama, kako bi ta djeca bila vaspitavana ne samo u duhu njihove vjere, kulture i tradicije unutar objekta, nego da to vaspitanje i kulturu stiču i u komunikaciji sa narodom«, saopštio je Fejzić.
Informacije o početku gradnje doma su objavljene i na sajtu Mešihata IZ u Crnoj Gori, 9. novembra prošle godine.
Ombudsman je, na osnovu Zakona o Zaštitniku, u vezi navodne gradnje doma za djecu bez roditeljskog staranja u Rožajama, pokrenuo ispitni postupak po sopstvenoj inicijativi, po saznanju iz medija.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja dostavilo je izjašnjenje u kojem se navodi da se taj resor posredstvom sredstava informisanja upoznalo sa aktivnostima IZ za gradnju doma za nezbrinutu djecu u Rožajama.
Ističe se da ove aktivnosti nijesu u skladu sa strateškim opredjeljenima Crne Gore u oblasti zaštite djece.
“Vaspitanje djece bez roditeljskog staranja, u ovom slučaju „nezbrinute djece” u duhu njihove vjere, kulture i tradicije unutar objekta je u suprotnosti sa ulogom institucija koji se bave pitanjima zaštite djece, gdje se zaštita pruža svoj djeci bez obzira na njihovu vjersku pripadnost«, navode iz Ministrastva.
Ističe se da propisima iz oblasti dječje zaštite nije data mogućnost usluga smještaja djeci bez roditeljskog staranja po vjerskom osnovu.
»Djeci bez roditeljskog staranja u institucijama sistema obezbjeđuju se uslovi smještaja i boravka u skladu sa propisanim normativima i standardima, na osnovu kojih su dobili licencu kao pružaoci usluga smještaja. U institucijama sistema vodi se računa da se svoj djeci omogući ispoljavanje vjerskih osjećanja i na njihov zahtjev omogući i prilagođeni način ishrane«, navode iz Ministarstva.
Uprava za inspekcijske poslove dostavila je Zaštitniku izjašnjenje u kojem se navodi da je utvrdila da nema zakonske osnove za postupanje.
»Oni smatraju da je za rješavanje ovog pitanja potrebno da Ministarstvo rada i socijalnog staranja predloži i rješenje za zaustavljanje daljih aktivnosti na gradnji objekta u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma kao organom nadležnim za sprovođenje nadzora u oblasti građenja«, kaže se u Mišljenu Zaštitnika, koje potpisuje zamjenica Snežana Mijušković.
Iz te institucije podsjećaju da su, shodno važećim međunarodnim i domaćim propisima, kao i strateškim dokumentima Crne Gore, djeca bez roditeljskog staranja prepoznata kao posebna ranjiva grupa i da je njihova zaštita u direktnoj nadležnosti države.
Nesporno je, kako se ističe, da je biološka porodica najbolje okruženje za razvoj svakog djeteta. »Međutim, u situacijama kada djeca iz različitih razloga ostanu bez roditeljskog staranja, država je dužna da brine o njima, odnosno da im pruži posebnu zaštitu i pomoć«.
To, kako se navodi, prije svega podrazumijeva alternativno staranje o djeci: smještanje u hraniteljsku porodicu, usvajanje, a u izuzetnom slučaju smještaj u odgovarajuću instituciju za brigu o djeci.
“Uloga države je da kroz nadležne organe osigura nadzor nad sigurnošću, razvojem i dobrobiti svakog djeteta koje koristi neki oblik alternativnog zbrinjavanja, kao i da sprovodi redovne provjere radi utvrđivanja prikladnosti pruženog aranžmana zbrinjavanja«, navodi se u Mišljenju.
Mijušković podsjeća na Zaključna zapažanja o kombinovanom drugom i trećem periodičnom izvještaju Crne Gore Komiteta za prava djeteta UN kojim je državi preporučeno da promoviše porodičnu brigu o djeci koja su lišena porodičnog okruženja uključujući program hraniteljstva i da smanji institucionalizaciju djece.
Smjernicama za alternativno zbrinjavanje Generalne skupštine UN definisan je niz odgovarajućih mogućnosti alternativnog zbrinjavanja djece i nvodi da pružanje alternativnog zbrinjavanja nikada ne bi trebalo vršiti ukoliko je njegova osnovna svrha promovisanje političkih, religijskih ili ekonomskih ciljeva.
„Smještaj s ciljem usvajanja ili kafale prema islamskom pravu ne smije se uzimati kao odgovarajuća polazna mogućnost u slučaje djeteta bez pratnje ili odvojenog djeteta, te se države pozivaju da takve mogućnosti razmotre tek nakon što se iscrpe svi napori usmjereni na pronalaženje djetetovih roditelja, proširene porodice ili uobičajenig pružalaca zaštite«, kaže se u ovom dokumentu.
Shodno ovim Smjernicama uloga države je da kroz nadležne organe osigura nadzor nad sigurnošću, dobrobiti i razvojem svakog djeteta smještenog u neki oblik alternativnog zbrinjavanja i redovne provjere radi utvrđivanja prikladnosti aranžmana zbrinjavanja.
Iz institucije Ombudsmana su preporučili ministarstvima rada i socijalog staranja i održivog razvoja i turizma i opštini Rožaje da preduzmu mjere i radnje kako bi se stopirale aktivnosti na izgradnji doma za djecu bez roditeljskog staranja u Rožajama, za koju je postavljen kamen temeljac.
Opštini Rožaje je preporučeno da intenzivira ativnosti na izradi lokalnog plana razvoja socijalne i dječje zaštite, kako bi bio donešen bez daljeg odlaganja, kao i da u budućim slučajevima prilikom donošenja odluka u učešću u razvoju usluga socijalne i dječje zaštite vodi računa o strateškim opredjeljenjima države.
