fbpx
16.9 C
Podgorica
September 26, 2022.
NaslovnicaCrna GoraNeophodno konstantno unapređivanje medijskog zakonodavstva

Neophodno konstantno unapređivanje medijskog zakonodavstva

Podgorica, (MINA) – Medijsko zakonodavstvo nudi solidna rješenja za unapređenje slobode medija i položaja medijskih radnika, ali je neophodno njegovo konstantno unapređivanje kako bi bilo spremno da odgovori novim izazovima sa kojima se profesija suočava.

To je poručeno sa okruglog stola „Dvije godine primjene medijskih zakona: Naučene lekcije“, koji je organizovao Sindikat medija (SMCG) sa predstavnicima političkih partija i civilnog sektora.

Na okruglom stolu, kako je saopšteno iz SMCG, istaknuto je da je nužno uložiti više napora da se predviđena dobra rješenja kvalitetnije primjenjuju u praksi.

Potpredsjednik SMCG Radomir Kračković osvrnuo se na dvogodišnju primjenu novih zakona o medijima i o nacionalnom javnom emiteru.

Kako je kazao, i pored izmjena medijskih zakona od 2020. godine, stanje slobode medija u Crnoj Gori i dalje karakterišu brojni problem.

Kračković je rekao da se problemi prvenstveno ogledaju u lošem materijalnom položaju novinara i medijskih radnika.

“I pored povećanja plata tokom prošle godine, novinari i medijski radnici su bili generalno preopterećeni tokom epidemije kovida i rijetki su mediji koji su nagradili njihov veliki trud tokom tog perioda”, naveo je Kračković.

On je kazao da se prekovremeni rad uglavnom ne plaća i da su mnogi novinari i medijski radnici prinuđeni da rade dodatne poslove.

Kračković je dodao da, generalno, prosječna plata novinara i medijskih radnika ne odražava značaj njihove profesije.

“Tome svakako doprinosi i činjenica da imamo preko 200 medija u državi, pa je ogromna konkurencija, a ne može biti puno novca baš za sve“, rekao je Kračković.

On je kazao da je izmjenama Zakona o medijima, na insistiranje SMCG, unaprijeđena autonomija novinara unutar redakcija.

“I to usvajanjem rješenja da im ne smije biti mijenjan tekst/prilog bez njihove saglasnosti, da imaju pravo da odbiju da urade sadržaj koji je u suprotnosti sa etičkim načelima, da imaju pravo na slobodu izražavanja mišljenja, bez straha da im zbog toga može prestati radni odnos”, naveo je Kračković.

Jedna od glavnih novina, kako je rekao, bila je obaveza da se javno objavljuju podaci o oglašavanju državnih organa u medijima.

Prema riječima Kračkovića, nakon dvije godine može se reći da su rezultati polovični.

“Ministarstvo zaduženo za medije za prošlu godinu nije uspjelo da dobije sve potrebne podatke od javnih ustanova, jer se čak 81 odsto institucija oglušilo o tu zakonsku obavezu i nije poslalo podatke kojim su medijima i koliko novca uplatili za oglašavanje”, kazao je Kračković.

On je dodao da im nije poznato šta je resorno ministarstvo učinilo tim povodom.

Kračković je podsjetio da je Zakonom o medijima osnovan Fond za podsticanje medijskog pluralizma iz kog se privatnim medijima dijeli novac iz budžeta za razne medijske sadržaje koji su u javnom interesu.

Kako je naveo, prva raspodjela Fonda pokazala je potrebu za dodatnim preciziranjima.

Kračković je poručio da je neophodno podzakonskim aktima kreirati mjerljive kriterijume za dodjelu novca, unaprijediti sistem monitoringa i pobrinuti se da dodijeljeni novac zaista bude utrošen u povećanje pluralizma medijskog sadržaja.

Kako je naglasio, budući da je riječ o državnom novcu, neophodno je povećati i transparentnost tokom svih faza postupka.

“Medijskom strategijom predviđeno je značajno povećanje budžeta Fonda, pa će potreba za kontrolom tu biti još veća“, dodao je Kračković.

On je kazao da je, kada je riječ o primjeni novog Zakona o Radio Televiziji Crne Gore, fokus bio na praćenju primjene novog sistema samoregulacije – Ombudsmana.

Kračković je dodao da je potrebno jačanje njegove nezavisnosti u radu.

„Ono što nas posebno zabrinjava je nespremnost
države da se pozabavi ozbiljnije pitanjem opstanka lokalnih javnih emitera”, naglasio je Kračković.

SMCG je, kako je rekao, još 2019. uputio preporuke koje su predviđale značajno unapređenje finansijske održivosti tih medija, ali i jačanje nezavisnosti njihovih Savjeta.

Kračković je kazao da su ti predlozi postali dio Nacrta zakona o AVM uslugama.

“Međutim, od tada nije učinjeno ništa”, naveo je Kračković.

On je rekao da je situacija u pojedinim lokalnim javnim emiterima katastrofalna.

“Nekim našim kolegama plate kasne i do 15 mjeseci, nemaju osnovne uslove za rad, gomilaju se dugovi za poreze i doprinose, a u međuvremenu se otvaraju novi lokalni emiteri”, kazao je Kračković.

On je poručio da država mora da povede više računa o tim medijima, koje inače osnivaju opštine, a zapošljavaju više od 350 ljudi.

Kračković je rekao da je SMCG aktivno učestvovao u izradi prve Medijske strategije za period od ove do 2026. godine, koja je prvi Vladin dokument koji ozbiljnije i šire analizira stanje slobode medija u državi.

On je kazao da i u toj strategiji stoji da su zarade novinara u Crnoj Gori na niskom nivou, da postoji nedostatak istraživačkog novinarstva i tema od javnog interesa u izvornoj produkciji medija.

“Kao i da postoji opasnost da mediji budu zloupotrijebljeni kao “oglasne table” političkih i drugih centara moći”, dodao je Kračković.

On je naveo da je Predlog strategije utvrđen u aprilu kada je organizovana javna rasprava, ali da nije poznato šta se desilo poslije toga, jer članovi radne grupe nijesu upoznati sa daljim radom.

“Nije poznato da li su eksperti Savjeta Evrope dali svoj stav i ako jesu kakav je“, kazao je Kračković.

Advokat Mirko Bošković, koji je i saradnik SMCG u servisu besplatne pravne pomoći, podsjetio je da je parlament krajem prošle godine jednoglasno usvojio izmjene Krivičnog zakonika.

Tim izmjenama, kako je dodao, pojačava se krivično pravna zaštita zaposlenih u medijima.

Bošković je podsjetio da su u slučaju krivičnih djela teško ubistvo, teška tjelesna povreda, prinuda, ugrožavanje sigurnosti i sprečavanje štampanja i emitovanja, predviđene strože sankcije.

„Dva su slučaja za sad kvalifikovana po novim odredbama Krivičnog zakonika, i oba za krivično djelo prinuda”, kazao je Bošković.

On je rekao da su postupci u toku, jedan je kod tužioca, a za drugi je počelo suđenje.

Bošković je kazao da je propisivanje krivičnih djela posljednja mjera zaštite bezbjednosti novinara, i da je osnovna funkcija prevencija budućih napada na novinare i druge medijske radnike.

Iz SMCG su kazali da su tokom diskusije predstavnici političkih partija dali podršku zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara i ukazali na potrebu zajedničkog djelovanja u cilju unapređenja medijskog zakonodavstva.

Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da je njegov utisak da je napada sve više, ali da prolaze uz blage reakcije iz civilnog sektora.

“Nažalost, kada govorimo o bezbjednosti novinara napravili smo ne jedan, nego nekoliko koraka unazad”, smatra Zirojević.

Poslanik Demokratskog fronta Nikola Bajčetić poručio je da je suština u političkoj volji i da se politička nestabilnost odražava na slobodu medija.

On je, kako je saopšteno, potencirao problem “botovskih medija” sa kojima se suočavaju brojne društvene zajednice, kao i hiperinflaciju medija.

Poslanica koalicije Crno na bijelo, Božena Jelušić, smatra da su botovi vrste političkog uticaja i da treba uvidjeti da li postoji mogućnost da se to pitanje riješi.

Šef medijskog tima Socijaldemokratske partije Mirko Stanić kazao je da je kritički odnos medija prema najvećim nosiocima državne vlasti djelotvoran za demokratiju, i da ne smije biti predmet targetiranja od javnih zvaničnika.

Predstavnik Demokratske narodne partije Nemanja Baošić rekao je da bi rješenje moglo biti u strožoj kaznenoj politici i pozvao predstavnike medijske zajednice “da svi zajedno doprinesemo mnogo boljem položaju medijskih radnika”.

Direktor Media centra Goran Đurović kazao je da je problem sa primjenom Krivičnog zakonika to što ni u Zakonu o medijima nije definisano ko je novinar.

On je pozvao na profesionalizam struke i uspostavljanje efikasnog samoregulatornog mehanizma.

“Veliki broj medija ne znači i medijski pluralizam, nego je pitanje kakav sadržaj ti mediji proizvode”, poručio je Đurović.

Amina Murić iz Građanske alijanse ocijenila je da je potrebna veća solidarnost između civilnog sektora, medija i medijskih radnika kada je u pitanju poboljšanje statusa medijskih radnika.

Okrugli sto je dio projekta „Unapređenje dijaloga između novinarskih udruženja i parlamenata na Zapadnom Balkanu za snažniji civilni sektor“, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju, a implementira Balkanska mreža za razvoj civilnog društva.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije