Podgorica, (MINA) – Božićna pobuna ili ustanak bila je velika bratska nesreća, zbog čega stogodišnjica od tih događaja treba da bude početak izmirenja i traženja načina kako zacijeliti međusobne istorijske rane, poručio je arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
“Ovaj Božić mi u Crnoj Gori dočekujemo sa međusobno različitim sjećanjem na događaje koji su se, baš u ove dane, odigrali prije 100 godina – na Cetinju i u njegovoj okolini”, naveo je Amfilohije u božićnoj poruci.
U to vrijeme s jedne strane, kako je kazao, za tri dana, tri sveta Božića, takve bitke i krvoprolića na Mojkovcu nije bilo od kad ljudi pamte, a s druge strane u jednom nesrećnom sticaju ratnih i poratnih okolnosti, poslije svih muka i stradanja, od Skadra, preko Bregalnice, do Mojkovca – dočekan je i taj strašni momenat, da udari brat na brata, i da se sukobe oni koji su do juče, i koji su vjekovima, bili u istom stroju – za pravo, čast i obraz otadžbine.
“Tačno prije 100 godina, mučni i neprirodni sukob oko vlasti, u koji su se upustili jedan đed i jedan unuk doveo je do bratskog krvoprolića. Do prolivanja bratske krvi među junacima, rodoljubima, sinovima ćivota Svetog Petra Cetinjskog. Iako su i jedni i drugi bili doživotno odani Crnoj Gori i svome rodu, iako su i jedni i drugi sanjali veliko ujedinjenje koje je donio kraj Velikog rata – ipak su ih varnice i dinastičke razmirice uvele u strašnu bratoubilačku pogibiju”, rekao je Amfilohije.
On je kazao da su pristalice odluka Skupštine u Podgorici bili crnogorski rodoljubi. Među njima su i svi predsjednici kraljevske Vlade, od uvođenja višepartijnosti u Crnoj Gori 1905. do Velikog rata. Jedan od organizatora rada ove Skupštine bio je rođeni brat kraljice Milene.
“Niko od crnogorskih arhijereja i sveštenika iz Kraljevine Crne Gore, nije se usprotivio crkvenom ujedinjenju, tačnije – obnavljanju jedinstva Pećke Patrijaršije 1920. godine, a svi oni, među njima, koji su isprva politički podržali staroga kralja, službovali su Božiju službu, do kraja života kao sveštenici SPC”, precizirao je Amfilohije.
Na drugoj strani našli su se isto tako, kao je rekao, hrabri rodoljubi odani zakletvom svome kralju. I svi su oni kasnije, na čelu sa Jovanom Plamencem i Krstom Zrnovim Popovićem, pomilovani od kralja Jugoslavije, unuka kralja Nikole, i vraćeni u Crnu Goru sa građanskim pravima i određenim privilegijama.
“Događaje o kojima je riječ danas jedni Crnogorci zovu „božićnom pobunom” a drugi „božićnim ustankom”, a u pitanju je bila velika bratska nesreća, nastavljena revolucionarnim bratoubilaštvom u Drugom svetskom ratu odnosno produžetak je krvnih osveta iz vremena Svetog Petra Cetinjskog. Sve je to unijelo metež i podjele, na čijem trajanju neko insistira, do današnjeg dana”, naveo je Amfilohije.
On smatra da je veliki grijeh i bezumlje da danas Cnrogorsci, jedini u Evropi, poslije toliko vremena povampiruju i oživljavaju te sukobe, zaboravljajući da ni Bog, po Aristotelu, ne može poništavati istoriju i istorijske događaje, a kamoli ljudi.
“Zato, zagrlimo jutros, braćo i sestre, kosti i sjeni svih naših predaka, svih onih palih za krst časni i slobodu naše rodne grude! I jedni i drugi su naši, potomci i jednih i drugih su naši! Izdajnik, ne daj Bože, može biti samo onaj, ko pokuša da dijeli i zavađa njihove grobove i njihovo potomstvo”, smatra Amfilohije.
On je kazao da je danas sveta dužnost utišati plotune tako što će se okupiti i ujediniti oko Svetinje mirbožanja i bratske ljubavi i praštanja, pomirenja za Božić, na Božićno jutro.
“Sve razmirice i svađe koje nas dijele, da jutros zaboravimo, da jedni drugima oprostimo, da se za grijehe pokajemo i da Cetinjski manastir i ćivot Svetog Petra Cetinjskog ogradimo najljepšom mogućom ogradom – bratskom slogom”, naveo je Amfilohije.
On je poručio da stogodišnjica božićnih bratoubistava i onih posle njih u Crnoj Gori, bude početak izmirenja.
“Tako ćemo jedino i na pravi način, umiriti svaki
ustanak i svaku pobunu, u nama samima – protiv svoga brata, i protiv svojih najbližih, protiv svakog ljudskog bića”, smatra Amfilohije.
On je, u susret velikom hrišćanskom prazniku, u kome je “samo sobom” sve veselo i svečano, rođenjem vječnog Života, Hrista Bogočovjeka, pozvao sve pravoslavne vjernike i ljude dobre volje u Crnoj Gori i šire, na slogu, mir i ljubav.
“Mir na zemlji, i dobra volja među ljudima – najljepši je način proslavljanja Boga, novorođenog Bogomladenca u ove svete i blage dane Hristovog rođenja. To je način na koji su ga proslavili anđeli i pastiri kada se rodio. Na to su prizvani svi ljudi na svijetu, cijelo čovječanstvo – a naročito oni kojima je već po rođenju dato da su braća, rođaci, kumovi, komšije”, rekao je Amfilohije.
On je poručio da Badnji dan i Božić spadaju u najveselije dane i najsadržajnije svečanosti sveukupne narodne tradicije, kao i sveukupnog ljudskog roda.
“Način kako slavimo božićne blage dane, jedan je od sigurnih dokaza da smo sa Bogom povezani od davnina, od iskoni. Božićna vatra Bogoljublja i bratoljublja nas okuplja vjekovima pozivajući sve ljude i sve zemaljske narode da se na njoj ogriju”, rekao je Amfilohije.
On je kazao da su Badnje drvo i polaznik, koji simbolizuju samog Gospoda i njegov dolazak u svijet i njegovo primanje ljudske prirode, najdraži gosti, i najmiliji ukućani predaka.
“Božiji blagoslov na svima Vama, neka bude od sada pa do vijeka! Vaistinu se rodi”, zaključio je Amfilohije.
