Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo preko 27 hiljada mladih koji nijesu zaposleni, niti u procesu obrazovanja ili obuke (NEET), saopšteno je na konferenciji Foruma Mladi i neformalna edukacija (MNE) i poručeno da je neophodan multisektorski pristup u cilju povećanja šanse za kvalitetno zapošljavanje i društvenu inkluziju te kategorije stanovništva.
Konferencija Foruma MNE organizovana je u okviru projekta „Inkluzivan napredak ka EU integracijama – Osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinos inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica“, koji finansira EU i Ministarstvo javne uprave Crne Gore, a sprovode Forum MNE i Centar za omladinsku edukaciju.
Anđelija Lučić iz Foruma MNE kazala je da se mladi danas suočavaju sa neadekvatnim prilikama za zapošljavanje, usporenim socio-ekonomskim osamostaljivanjem, odloženim zasnivanjem porodice i slabom uključenošću u tokove društvenih odlučivanja.
Forum MNE, kako je rekla, sve svoje programe realizuje zasnovano na potrebama mladih.
“NEET mladi su veoma heterogena grupa mladih. To su mladi koje srećemo na ulici, u kafićima, koji su morali da prekinu školovanje iz različitih razloga, mladi iz ruralnih područja, kao i oni koji su nevidjljivi za najveći broj aktera koji se bave upravo mladima i njihovim položajem”, navela je Lućić.
Ona je rekla da osnovu njihovog programa podsticanja zapošljivosti mladih čini One–stop-shop model.
To je, kako je pojasnila Lučić, integrisani model usluga koji mladima na jednom mjestu obezbjeđuje karijerno savjetovanje i sticanje digitalnih i mekih vještina.
Prema njenim riječima, veliki broj mladih je upravo u okviru projekta “Inkluzivan napredak ka EU integracijama – Osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinos inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica” dobio priliku da pohađa program u centralnom dijelu Crne Gore.
Program su, kako je dodala Lučić, realizovali i na sjeveru Crne Gore, a preko 38 odsto polaznika je promijenilo svoj status zaposlenja nakon sprovedenih obuka.
Anja Redžić iz Foruma MNE predstavila je tri inicijative javnog zagovaranja, a prva se odnosi se na prepoznavanje NEET mladih u strateškim i zakonodavnim dokumentima.
Neophodno je, kako je poručila, evidentirati i uvesti NEET mlade kao posebnu kategoriju u okviru strateških i zakonskih dokumenata.
“Ovaj iskorak bi podrazumijevao praćenje indikatora koji se odnose na NEET mlade, kao i kreiranje specifičnih mjera, namijenjenih samo za tu populacionu grupu”, navela je Redžić.
Prema njenim riječima, druga inicijativa Foruma MNE tiče se transformacije Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), institucije koja ima centralnu ulogu na tržištu rada.
Redžić je kazala da ZZZ mora proći kroz proces prilagođavanja i da rukovodeći kadar ZZZ mora biti spreman na redistribuciju ljudskih resursa te institucije, odnosno povećanje broja kadrova koji se bave direktnim kontaktom sa klijentima na uštrb rukovodećih i administrativnih pozicija.
To, kako je navela, prije svega mora biti sprovedeno u susret implementaciji programa Garancija za mlade, u kojem je ZZZ glavni implemantacioni partner u Crnoj Gori.
Treća inicijativa, kako je kazala Redžić, tiče se poboljšanja kvaliteta i dostupnosti programa karijernog savjetovanja, kako bi se mladima pružila adekvatna podrška u donošenju ključnih odluka o karijeri.
Prema njenim riječima, implementacija tih preporuka zahtijeva multisektorski pristup, koji uključuje državne institucije, obrazovne ustanove, nevladine organizacije i privatni sektor.
“Ključni cilj je stvaranje povoljnijeg okruženja za mlade, posebno za NEET populaciju, kako bi se smanjila njihova marginalizacija i povećale njihove šanse za kvalitetno zapošljavanje i društvenu inkluziju”, istakla je Redžić.
Ona je naglasila da je neophodno da svi zajedno rade na poboljžanju položaja NEET mladih u Crnoj Gori.
Konsultant Stevan Kandić predstavio je istraživanje „NEET mladi – situaciona analiza“, koje je rađeno na uzorku od 105 mladih starosti od 15 do 30 godina.
On je kazao da udio NEET osoba u ukupnoj populaciji mladih starosti od 15 do 29 godina korelira sa opštim trendovima u crnogorskoj ekonomiji.
Kandić je naveo da je procentualna stopa NEET osoba u ukupnoj populaciji mladih u Crnoj Gori prošle godine iznosila 20,3 odsto, 2022. godine 23,2 odsto, a 2021. je bilo 26,5 odsto mladih koji nijesu zaposleni, niti u procesu obrazovanja ili obuke.
“Na kraju prošle godine, broj mladih sa NEET statusom u Crnoj Gori iznosio je oko 27,1 hiljadu pojedinaca”, rekao je Kandić.
Prema njegovim riječima, prosječna NEET stopa u Evropskoj uniji iznosi 11,2 odsto, dok najgore postignuće bilježe Rumunija 19,3 odsto i Italija 16,1 odsto.
Kandić je rekao da stopa NEET muškaraca pada znatno brže od broja NEET žena, kao i da je stopa NEET mladih na sjeveru znatno veća od državnog prosjeka.
On je, govoreći o strateškom i zakonodavnom okviru, kazao da se u Strategiji za mlade za period od 2023. do 2027. godine stopa NEET mladih ne uzima kao indikator uspjeha prilikom ocjene realizacije ni za jednu od mjera.
Kandić je rekao da se u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine kao podmjera navodi da treba značajno smanjiti udio mladih koji nijesu obihvaćeni zaposlenjem, obrazovanjem ili obukom.
Kako je naveo, Nacionalnom strategijom zapošljavanja za period od 2021. do 2025. godine je planirano smanjenje NEET stope mladih do 24 godine na 15 odsto do 2025.
“Zakon o mladima ne prepozanaje NEET mlade kao posebnu kategoriju. U lokalnim akcionim planovi ne navodi se visina opredjeljejih sredstava, niti izvori finansiranja, dodao je Kandić.
Pomoćnik direktora ZZZ Aleksandar Rakočević je, na panel diskusiji „Položaj NEET mladih u Crnoj Gori – neophodnost multisektorskog pristupa u rješavanju problema“, ocijenio je da su NEET mladi ispod radara mnogih institucija i da su nevidljivi.
On je kazao da je ZZZ vrlo ozbiljno pristupio reformi, prvenstveno reformi svijesti –„da izađu iz zone kada su se bojali priliva nezaposlenih osoba“.
„Sada idemo ka tome da pronađemo svakog čovjeka, posebno mladog, prepoznamo njegov problem i privolimo ga da dođe u instituciju koja je osposobljena da mu pomogne i riješi njegov problem”, rekao je Rakočević.
On je poručio da je ZZZ spreman za program Garancija za mlade, koji će kao pilot projekat početi da se implementira od januara naredne godine u tri opštine – Nikšiću, Bijelom Polju i Ulcinju.
Pilot projekat, kako je naveo, trajaće dvije godine, a nakon toga će preći na ostale gradove.
Rakočević je kazao da rade na obukama zaposlenih i kreiranju timova koji imaju afinitet prema radu sa mladima, dodajući da taj program podrazumijeva i kvalitativno i kvantitativno jačanje ZZZ.
„ZZZ je spreman da počne sa pilotiranjem. Kao i svaki pilot projekat, nemate očekivanja da će sve biti savršeno, jer moraju i drugi činioci društva da nas prate, i u finansijskom i u smislu legislative”, naveo je Rakočević.
On je poručio da traže podršku svih aktera, između ostalog i civilnog društva.
„Svaki čovjek je, prema mom mišljenju, sa razlogom nezaposlen, da li je to njegova lična odluka, ili su u pitanju neki problemi koje treba rješavati“, naveo je Rakočević.
Programski direktor Juventasa Jovan Bojović kazao je da NEET status nije problem samo mladih koji spadaju u NEET populaciju, nego cjelokupne crnogorske zajednice.
On smatra da procentualna stopa NEET mladih u Crnoj Gori treba da zabrinjava.
„Zašto? Manji broj zaposlenih stvara problem cjelokupnoj zajednici i, dodatno, teret za socijalni sistem. Upravo ti mladi onda su tražioci različitih usluga socijalnog sistema, koje opet treba da obezbijedi država“, naveo je Bojović.
Kako je kazao, ukoliko postoji ovako visoka stopa NEET populacije u Crnoj Gori, onda zasigurno raste nepovjerenje mladih u institucije sistema i dovodi ih do razmišljanja o odlasku iz Crne Gore.
Posljednji podaci popisa, kako je dodao Bojović, ukazali su na značajan pad populacije mladih u Crnoj Gori u odnosu na popis iz 2011. godine.
On je ukazao na potkategorije NEET mladih – osobe sa invaliditetom, mlade iz LGBT zajednice, mlade koji su bili ili su sada u sukobu sa zakonom, Rome i druge kategorije prema kojima, kako je naveo, i dalje postoji značajan stepen stigme i diskriminacije.
To im, kako je rekao, značajno otežava tranziciju nakon školovanja do zaposlenja.
Bojović smatra da su obrazovni problemi brojni.
„Godinama unazad govorimo o tome da u Crnoj Gori imamo hiperprodukciju određenih kadrova i da obrazovni sistem nije usklađen sa tržištem rada“, kazao je Bojović.
Psihološkinja Branka Nikočević kazala je da NEET status zasigurno utiče na mentalno stanje mladih i da se te osobe ne osjećaju prijatno u svojoj koži, da imaju negativnu sliku o sebi i da je njihovo samopouzdanje na nižem nivou.
U Crnoj Gori, kako je navela, nema konkretnih statističkih podataka o mentalnom zdravlju NEET mladih.
„Istraživanja sprovedena u zemljama okruženja pokazuju da su oni u dva puta većem riziku od razvoja anksioznosti i depresije u odnosu na opštu populaciju. Veoma je važno da vidimo i čujemo te ljude oko nas”, naglasila je Nikočević.
Ona je ukazala da su aktivno slušanje, empatija i asertivna komunikacija osnovne vještine koje moraju imati stručnjak i profesionalac u radu sa NEET mladima.
„Mi se sa vještinama ne rađamo, nego ih stičemo tokom života, i od naše motivacije zavisi koju veštinu ćemo unaprijediti“, navela je Nikočević.
NEET mlada osoba Marija Blažević kazala je da je One-stop-shop program zapošljavanja mladih, koji sprovodi Forum MNE, ispunio njena očekivanja, da je vrlo koristan i da je tokom njega stekla vještine.
Ona smatra da obrazovni sistem, što se tiče znanja, priprema za tržište rada, ali ne i što se tiče vještina.
“Svoje vještine sam stekla, a i dalje ih stičem kroz neformalno obrazovanje – seminare, obuke”, navela je Blažević i poručila mladima da ne treba da budu obeshrabreni i da ne smiju da sumnjaju u svoju perspektivu.
Ekspertkinja digitalnog marketinga u kompaniji Amplitudo, Sara Dragojević, kazala je da neki mladi posmatraju digitalne vještine kao nužno zlo, a neki kao priliku.
“Digitalne vještine su zanat današnjeg doba”, istakla je Dragojević.
Ona je ocijenila da su privatne kompanije otvorene prema mladima u toj mjeri da oni mogu da “ugrabe” priliku.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
