Podgorica, (MINA) – Podaci o multikulturalizmu i aktuelne prakse ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, poručeno je sa Foruma o multikulturalizmu.
Na Forumu, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ocijenjeno je da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima u Crnoj Gori koji ga urušavaju.
Vršiteljka dužnosti (v.d.) generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović kazala je da je pred njima prva izrada nacrta Strategije za društvenu koheziju.
“Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti”, poručila je Popović.
Ona je, kako je saopšteno iz CGO-a, naglasila da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.
“Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu”, navela je Popović.
Kako je istakla, potrebno je preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje.
“Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku”, rekla je Popović.
Programski direktor CGO-a Petar Đukanović rekao je da je Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, dodajući da se ona suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
“Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu”, ocijenio je Đukanović.
On je naglasio da je neophodno jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.
“Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera”, kazao je Đukanović.
Saradnik na programima CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obudhvatilo zasebno dvije kategorije – opštu populaciju i srednjoškolsku populaciju.
“Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu prošlu godinu za skoro 5 odsto. Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu – sa 18,3 odsto na 23,2 odsto”, rekao je Đurašković.
Kako je istakao, kada je riječ o mladima, 70,1 odsto cijeni da je crnogorsko društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, dok 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.
“U CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti”, kazao je Đurašević.
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.
“Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini, 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija”, pojasnio je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević, kazao je, tokom panela o izazovima i mogućnostima za multikulturalizam u Crnoj Gori, da takvi rezultati istraživanja ne iznenađuju, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu.
“Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva, istakao je Dizdarević, dodajući je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je da je sve što se dešava u crnogorskom društvu posljedica političkih procesa.
“Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces”, istakao je Vujović.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović kazao je da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje “apostolske vlade” snažno uzdrmali multikulturalizam.
“Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor,” naveo je Ćorović.
On smatra da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur kazala je da se u društvu osjeća da teme skreću sa građanskih na nacionalne.
“Moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima”, kazala je Ćinćur.
Predsjednik Savjeta Muslimana Sabrija Vulić kazao je da su rezultati istraživanja opominjujući i posljedica negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u crnogorskom društvu.
“Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem”, naveo je Vulić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
