
Podgorica, (MINA) – Crna Gora će, ukoliko bude usvojen Predlog zakona o Vladi koji je poslat Evropskoj komisiji (EK), propustiti priliku da dobije kvalitetno rješenje koje će ograničiti zloupotrebe u radu izvršne vlasti, smatra saradnik na programima u Centru za građansko obrazovnje (CGO), Nikola Mirković.
Mirković je u intervjuu agenciji MINA ocijenio da Predlog zakona o Vladi ne donosi potrebna i dugo čekana unapređenja.
On je kazao da su ignorisane i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije (VK) i civilnog sektora.
„Ukoliko se u ovoj formi usvoji, biće to propuštena prilika da nakon toliko godina Crna Gora dobije kvalitetan Zakon o Vladi, koji će adekvatno adresirati i riješiti brojna pitanja, ali i ograničiti zloupotrebe u radu Vlade“, rekao je Mirković.
Upitan da li očekuje da Predlog zakona o Vladi dobije pozitivno mišljenje EK, on je kazao da je pitanje i koliko će eksplicitno to mišljenje biti, bilo pozitivno ili negativno.
„Značajno bi bilo, iako nije za očekivati, kada bi EK bila direktnija i stroža, kako bi Vlada i resorno Ministarstvo javne uprave (MJU) imali što manje prostora za slobodno tumačenje“, naveo je Mirković.
On je dodao da bi to bilo značajno zbog načina na koji je MJU iskoristilo mišljenje VK na prethodni nacrt, pa je, umjesto da bude unaprijeđen, tekst nacrta unazađen.
Mirković je podsjetio da se jedno od ključnih pitanja koje zakon o Vladi tretira odnosi na strukturu i sastav Vlade.
On je naveo da je prethodni nacrt predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je VK preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora.
„U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja. Takođe, predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje“, smatra Mirković.
Kako je naveo, Crna Gora obara sve rekorde u kategoriji glomaznih Vlada.
„Vjerujem da smo i rekorderi, a toliku administraciju ne bi mogle ni bogatije države da finansiraju“, kazao je Mirković.
On je rekao da brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su im razgraničenja u radu.
„Kao što i niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari“, naglasio je Mirković.
Prema njegovim riječima, potpuno su zanemarene potrebe racionalizacije, profesionalizacije i depolitizacije državne uprave, na kojima jako dugo i EU insistira.
Mirković je kazao da predlog Zakona o Vladi, ukoliko se takav usvoji, teži da sve to ozakoni.
„Mi u CGO-u smatramo da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje pozicija ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jednog po ministarstvu“, naveo je Mirković.
On smatra da je naročito zabrinjavajuće to što je pitanje tehničkog mandata Vlade izbrisano iz Predloga, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.
Prema riječima Mirkovića, VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se to pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse.
On je naglasio da čudi sadašnji stav MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata.
„Izostavljanje jasnog zakonskog regulisanja tog pitanja ostavlja prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada, koje u tom periodu mimo dobre demokratske prakse donose važne odluke, troše državni novac, smjenjuju i imenuju“, istakao je Mirković.
On je, govoreći o transparentnosti rada izvršne vlasti, kazao da je otvorenost sjednica Vlade za javnost ostavljena samo kao mogućnost, a ne obaveza, što je problematično.
Mirković je naveo da je Predlogom regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta.
„Suštinski je osnažen sistem netransparentnosti, umjesto da se zakonski djeluje kako bismo imali minimum reda i transparentnosti, jer sad nijesmo ni na tom minimumu za ovaj stepen procesa pristupanja Crne Gore EU“, rekao je Mirković.
Upitan u kojoj mjeri su uvažene preporuke civilnog sektora tokom pripreme Predloga zakona o Vladi, on je kazao da je od početka odnos Vlade prema civilnom sektoru, kada je riječ o izradi nacrta tog zakona, bio jako loš i netransparentan.
On je istakao da civilni sektor nije bio suštinski i iskreno uključen.
“Često se za nacrte koji bi morali biti na klik dostupni i javno objavljeni, dugo čekalo. To je bespotrebno bio slučaj i sa posljednjim Predlogom, koji je bio spreman za mišljenje EK, ali ne i oči javnosti“, naveo je Mirković.
On je podsjetio da je CGO Predlog zakona o Vladi dobio tek na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Mirković je zaključio da, iako je VK uvažila i pozvala civilni sektor na konsultacije po pitanju nacrta zakona, donosioci odluka u Crnoj Gori nijesu uvažili ni doprinos, ni preporuke civilnog sektora i ostali su nijemi na njihove višegodišnje inicijative.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS