Podgorica, (MINA) – Medijska scena u Crnoj Gori ostaje duboko polarizovana i široko politizovana, pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija i nedovoljno u praksi transparentnim i kompetitivnim sistemom finansiranja iz javnih fondova.
To su neki od ključnih nalaza izvještaja o stanju medija u Crnoj Gori “Mediji u lavirintu promjena”, koji je danas predstavljen u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević, na prezentaciji izvještaja, kazala je da mediji u Crnoj Gori nesumnjivo djeluju u izazovnim uslovima.
Ona je, kako je saopšteno iz CGO-a, navela da to predstavlja objektivno opterećenje i da je u tom segmentu potrebna veća sinergija institucija, crnogorskih i međunarodnih organizacija i medija kako bi se taj ambijent mijenjao na bolje.
“Međutim, primjetni su i problemi u dijelu profesionalnog izvještavanja i poštovanja medijskih standarda, a za taj dio ključnu odgovornost nose novinari i medijske kuće”, rekla je Uljarević.
Ona je ukazala da je zakonodavni okvir za rad medija u značajnom dobar, navodeći da su potrebne određene intervencije na Zakonu o medijima.
“Posebno u dijelu valjane evidencije medija, zaštite prava građana u odnosu na komentare sa portala, ali i skidanja sa budžeta samoregulatornih tijela, jer se finansiranjem od izvršne vlasti takvih tijela obesmišljava koncept samoregulacije”, navela je Uljarević.
Ona je ocijenila da Zakon o Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG i da bi to moralo biti prioritetno adresirano predstojećim izmjenama i dopunama tog teksta.
Uljarević je ukazala na zabrinjavajući bilans napada na novinare i imovinu medija.
Ona je podsjetila da je prošle godine zabilježen 21 napad na novinare.
“To je odraz izrazito loše klime u društvu, nabijene tenzijama, koja očito djeluje podsticajno za one koji u novinarima vide mete, a posebno kada otvaraju neprijatne teme u odnosu na formalne ili neformalne moćnike, ali i nekažnjivosti za prethodne napade”, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, dobro je što su izmjenama Krivičnog zakonika pooštrene kazne za napade na novinare, ali ključna će biti dalja praksa u procesuiranju napada.
Ona je, kako je saopšteno, naglasila odgovornost samih medija za nedostatnu praksu samoregulacije, navodeći da ne treba insistirati na jedinstvenom samoregulatornom tijelu u crnogorskom kontekstu.
Uljarević je kazala da, međutim, treba insistirati na primjeni Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore.
“Tu podjednako učinkoviti mogu biti i ombudsmani u okviru medija, ukoliko posao rade posvećeno, a kad je to potrebno i proaktivno, i naravno uz uslov da mediji u okviru kojeg ombudsman funkcioniše taj mehanizam koristi kao svoj korektiv”, rekla je Uljarević.
Ona je istakla da način rada ombudsmanke Vijesti Paule Petričević može biti uzor i drugim ombudsmanima.
Glavna autorka izvještaja Vesna Rajković Nenadić dala je osvrt na rad Agencije za elektronske medije (AEM).
“Formalno nezavisni regulator ne uspijeva da ostvari punu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu,” ocijenila je Rajković Nenadić.
Ona je kazala da je 2020. godine Agencija izrekla 110 upozorenja, od čega 88 po službenoj dužnosti i 22 po osnovu prigovora.
Kako je navela Rajković Nenadić, broj upozorenja tokom prošle godine je značajno veći – 149, od čega 127 po službenoj dužnosti i 22 po osnovu prigovora, što je u postojećoj situaciji pozitivno.
Ona je ocijenila da AEM godinama nije adekvatno reagovao da spriječi emitovanje sadržaja iz regionalnih medijskih kuća u kojima se širio sporan govor, ali ni u slučajevima kada su najprizemnijim uvredama etiketirane ličnosti prepoznate kao oponenti tadašnjoj vlasti.
“Prve takve značajnije mjere, i to u suzbijanju govora mržnje, zabilježene su tek 2020. godine, a intezivirane ove godine kada je AEM, u januaru, donijela odluku o zabrani emitovanja četiri emisije srpske televizije Happy u Crnoj Gori u narednih šest mjeseci”, navela je Rajković Nenadić.
Ona je ukazala na izvještavanja RTCG o pojedinim pitanjima, posebno oko ruske agresije na Ukrajinu.
“RTCG je na dan ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija na Cetinju, u jeku protesta i velikih tenzija, objavila informaciju “da su protestanti pucali na policiju”. Ni policija, ni RTCG, međutim, nijesu pružili dokaze za takve tvrdnje”, dodala je Rajković Nenadić.
Ona je ocijenila da RTCG danas nije istinski javni servis.
“Mi imamo simuliranu različitost, koja možda ima kvantitativni, ali ne i kvalitativni izraz”, rekla je Rajković Nenadić
Ona je kazala da su se tradicionalni mediji u Crnoj Gori i ranijih godina, prije pandemije koronavirusa, suočavali sa problemom finansijske održivosti, a tokom pandemije taj problem bio je naglašen.
Rajković Nenadić je podsjetila da je Vlada u više navrata finansijski pomogla medije.
Ti postupci su, kako je navela, uglavnom sprovedeni netransparentno i nema zvaničnih sistematizovanih podataka koliko je ta pomoć iznosila tokom prethodne tri godine.
Iz CGO-a su najavili da će uskoro objaviti zaseban detaljan izvještaj, koji se odnosi na finansiranje medija iz javnih fondova.
Rajković Nenadić se osvrnula i na pitanje medijske pismenosti i pratećih izazova, koji se odnose na sporne sadržaje na društvenim mrežama i u komentarima na portalima.
Rajković Nenadić je kazala da društvene mreže, koje su najmanje regulisana oblast, imaju sve veći uticaj u Crnoj Gori, a prepoznate su kao oblast u kojima se širi zapaljivi i uvredljivi govor.
“Posljednjih nekoliko godina imamo rastući trend uvredljivog govora u onlajn prostoru, koji nerijetko prelazi u govor mržnje, kao i širenje dezinformacija i propagande”, rekla je Rajković Nenadić.
Ona smatra da nadležni državni organi nijesu na adekvatan način odgovorili na te izazove.
Rajković Nenadić je navela da istraživanja ukazuju da se zakonske odredbe u dijelu brisanja spornih komentara ne primjenjuju dosljedno i da je potrebno da redakcije ulože dodatan napor kako bi obezbijedile stručne moderatore komentara.
Ona je naglašavajući da je na portalima, kroz komentare, ali i na društvenim mrežama, “došlo do eksplozije seksističkog i mizoginog govora”.
“Krivičnopravna i prekršajnopravna zaštita mora samo izuzetno biti korištena kao način ograničenja slobode govora, ali je potrebno obezbjediti balans između slobode izražavanja i zaštite drugih ljudskih prava”, naglašeno je na prezentaciji.
Izvještaj je dio projekta projekta „Mediji za mene!“, koji CGO sprovodi uz podršku ambasade Holandije, Ministarstva vanjskih poslova Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
