Podgorica, (MINA) – Preko 65 odsto građana smatra da mediji u Crnoj Gori treba da budu dio jednog, zajedničkog samoregulatornog tijela, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Misije OEBS-a i Ministarstva kulture i medija (MKM) uradila agencije Damar.
Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, istraživanje je sprovedeno od 11. do 21. juna, na uzorku od 1.002 ispitanika.
Izvršni direktor Damara Vuk Čađenović je, predstavljajući rezulate, rekao da četiri od pet ispitanika nije upoznato sa pojmom samoregulacije medija, dok samo svaki četvrti zna za taj pojam.
On je rekao da je 58,8 odsto onih koji su upoznati sa pojmom samoregulacije medija veoma zadovoljno ili zadovoljno trenutnim stanjem.
„Neutralan stav ima 28,6 odsto ispitanika, dok je 12,6 odsto nezadovoljno trenutnim stanjem samoregulacije medija“, dodao je Čađenović.
On je naveo da 54,6 odsto ispitnika smatra da novinari i mediji poštuju etički kodeks pri izvještavanju.
„Nasuprot tome, 39,2 odsto ispitanika smatra da novinari ne poštuju etički kodeks“, dodao je Čađenović.
On je kazao 18,4 odsto građana misli da su najveći izazov u procesu samoregulacije medija interesi vlasnika koji utiču na uređivačku politiku.
Čađenović je rekao da slijede slaba primjena etičkih standarda, 16,9 odsto, nedostatak transparentnosti u radu 16,6 odsto i nedostatak obuke za novinare o etičkim standardima 16,2 odsto.
On je kazao da većina ispitanika, preko 75 odsto, smatra da mediji ponekad ili često primjenjuju interne mehanizme samoregulacije.
„Manji dio ispitanika smatra da to čine rijetko, 13,3 odsto, uvijek 6,8 odsto ili nikada 2,3 odsto“, rekao je Čađenović.
Kako je naveo, skoro četiri petine, odnosno 73,7 odsto građana, smatra da veće uključivanje javnosti može da poboljša proces samoregulacije medija, dok 26,3 odsto ne dijeli to mišljenje.
„Blizu dvije trećine, 65,5 odsto, smatra da bi bilo bolje da svi mediji u Crnoj Gori budu dio jednog, zajedničkog samoregulatornog tijela, dok 34,5 odsto nije saglasno sa tim“, rekao je Čađenović.
Prema njegovim riječima, najveći broj ispitanika, 28,7 odsto, misli da bi portali, putem internih timova za moderaciju, trebalo da budu odgovorni za kontrolu komenatara, dok 20.5 odsto vjeruje da bi korisnici trebalo da imaju tu odgovornost kroz mehanizme prijavljivanja.
Čađenović je kazao da je samo 3,2 odsto građana prijavilo komentar na onlajn portalu koji smatraju neprimjerenim, dok 96,8 odsto to nikad nije uradilo.
On je rekao da oko dvije trećine ispitanika, 64,5 odsto, smatra da strože regulisanje komenatara na onlajn portalima ne bi uticalo na slobodu izražavanja, dok 35,5 odsto vjeruje da bi imalo uticaja.
Čađenović je naveo da 69 odsto građana nije upoznato sa postojanjem ombudsmana na Radio-televiziji Crne Gore (RTCG), dok 31 odsto građana jeste.
„Većina ispitanika, 58,6 odsto, smatra da RTCG ne pruža dovoljno prostora za kritički osvrt javnosti na svoj rad, dok 41,4 odsto ima suprotan stav“, kazao je Čađenović.
Prema njegovim riječima, 89,6 odsto ispitanika ne zna da li MKM efikasno podržava samoregulaciju medija.
Čađenović je rekao da je samo 8,5 odsto građana podnijelo prigovor na izvještavanje nekog medija, dok 91,5 odsto to nikad nije uradilo.
Kako je naveo, većina ispitanika, 55,7 odsto, smatra da su mehnizmi samoregulacije i načini na koji građani mogu podnijeti pritužbe na portalima i sajtovima medija uglavnom ili potpuno nevidljivi.
„Sa druge strane, 44,3 odsto građana vjeruje da su ti mehanizmi uglavnom ili potpuno vidljivi“, rekao je Čađenović.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da rezultati istraživanja pokazuju da građani smatraju da mediji sami treba da promovišu mehanizme samoregulacije.
„I da mi sa institucionalne strane treba da radimo više u vezi sa onim što se tiče osnaživanja građana da se uključe u te procese“, dodala je Vujović.
Prema njenim riječima, nesporno je da većina ispitanika misli da je potrebno jedno samoregulatorno tijelo.
Vujović je rekla da je MKM, bez obzira da li se njihov rad vidi ili ne, tu da podrži sve ono što izađe kao rezultat i istraživanja i međusobnih razgovora novinara i medija.
„Mi stojimo tu sa pruženom rukom da budemo partneri u tom procesu da se efikasni mehanizmi uspostave“, kazala je Vujović.
Ona je podsjetila da se jedna od ključnih promjena, koja se nalazi u Zakonu o medijima, već pokazala korisnom za jačanje samoregulacije.
Vujović je rekla da se ta promjena odnosi na dodatne uslove koje osnivači medija moraju da ispune kako bi mogli da konkurišu za sredstva iz Fonda za podsticanje medijskog pluralizma i raznovrsnosti medija.
„Svi osnivači medija moraju biti članovi Kolektivnog samoregulatornog tijela ili imati interno tijelo. U suprotnom neće moći da učestvuju na javnim konkursima za dodjelu sredstava iz Fonda“, precizirala je Vujović.
Prema njenim riječima, rezultati su već ohrabrujući.
„Broj medija koji su dio Kolektivnog samoregulatornog tijela povećan je sa 17 na 55, uz tendenciju daljeg rasta“, dodala je Vujović.
Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a Đovani Gabasi kazao je da rezultati istraživanja upućuju na to da je javnosti potrebno više informacija o mehanizmima samoregulacije.
„Snažna samoregulacija jača medije, što dovodi do odgovornijeg izvještavanja i omogućava direktno uključivanje javnosti”, kazao je Gabasi.
On je rekao da je Misija, od 2017. godine, sa Tehničkom radnom grupom za samoregulaciju, podržala razvoj raznih priručnika koji novinarima nude praktične smjernice za tumačenje i poštovanje Etičkog kodeksa crnogorskih novinara.
Gabasi je dodao da će naredne godine, na bazi dosadašnjih rezultata i u saradnji sa Savjetom Evrope, Misija početi zvanični proces izmjena Etičkog kodeksa.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
