Podgorica, (MINA) – Većinu pacijenata Instituta za bolesti djece (IBD) mogli su adekvatno i pravovremeno da zbrinu i pedijatri u domovima zdravlja, kazao je direktor IBD-a Velibor Majić i poručio da se mora vratiti povjerenje u pedijatre i izabrane doktore.
Majić je u intervjuu agenciji MINA rekao da IBD-u nedostaje prostornih kapaciteta, i da bi napuštanjem i manjeg broja ljekara adekvatan rad Instituta bio doveden u pitanje.
On je ukazao da se u IBD-u godišnje obavi 100 hiljada pregleda.
Majić je naveo da se oko 68 hiljada ambulantnih pregleda obavi na Poliklinici, 20 hiljada na Odjeljenju za radiološku dijagnostiku i oko 12 hiljada u Centru za autizam.
“To je ujedno i približan broj djece do 16 godina u Crnoj Gori. Tako da je, u prosjeku, svako dijete u Crnoj Gori do 16 godine, imalo pregled u IBD-u”, kazao je Majić.
On je rekao da je protekle godine obavljeno oko 1,7 hiljada operacija u opštoj anesteziji.
Majić je istakao da je najopterećeniji dio IBD-a Centar za neonatologiju, koji je tokom cijele godine popunjen preko 100 odsto kapaciteta.
“Što se tiče pedijatrije, najveći dio bolničkih dana ima Odjeljenje neurologije sa epileptologijom. Ljeti bude najviše opterećeno Odjeljenje gastroenterologije, a u hladnijim mjesecima Odjeljenje pulmologije”, dodao je Majić.
Na pitanje kako planiraju da riješe problem predugog čekanja na pojedine specijalističke preglede, Majić je odgovorio da je u većini ambulanti Poliklinike vrijeme čekanja na specijalistički pregled oko 15 dana.
Kako je rekao, popunjenost svih termina može se objasniti periodom godine, ali i enormnim brojem upućivanja sa primarnog nivoa.
“Iskustvo kolega pokazuje da je oko 70 odsto pacijenata mogao adekvatno i pravovremeno da zbrine pedijatar u domu zdravlja”, naveo je Majić.
Da bi pacijenti kojima je nužan specijalista imali što bolju prohodnost i efikasniji put do njega, prema riječima Majića, mora se vratiti povjerenje u pedijatre na nivou domova zdravlja i generalno u izabrane doktore.
“Moramo shvatiti da su oni naše uvažene kolege, a ne štampači uputa, kako ih, nažalost, dio javnosti nepravedno percipira. Oni imaju vještine i znanja da zbrinu većinu pacijenta jer znate da se hitni slučajevi zbrinjavaju odmah, bez odlaganja”, istakao je direktor IBD-a.
On je kao razlog naveo i deficit prostora na Poliklinici, kao i korišćenje godišnjih odmora koji su bili prolongirani zbog epidemije kovida.
Majić je kazao da su do kraja februara popunjene ambulante pulmologije i alergologije, ali da planiraju uvođenje dodatnih termina.
On je rekao da su konzilijumi IBD-a u toku protekle godine izdali oko 1,5 hiljadu uputa za liječenje, kontrolu ili dijagnostiku van Crne Gore.
“Skoro trećinu navedenih uputa čine djeca koja se upućuju na stimulativne tretmane sa konzilijuma za neurologiju i psihijatriju, zatim djeca koja se prate nakon operacije urođenih srčanih mana”, objasnio je Majić.
On je rekao da je IBD u proteklih godinu dobio dosta novih savremenih aparata za dijagnostiku i liječenje putem donacija i iz budžeta KCCG, ali da se moraju obnoviti i postojeći aparati.
“Trenutno je fokus na nabavci novog parnog sterilizatora, jer je postojeći star više od 15 godina. Planirane su rekonstrukcije pojedinih segmenata IBD-a, kao i nabavka novih mikroskopa za rad u operacionoj sali”, istakao je Majić.
On je, govoreći o odlivu kadra, rekao da su u protekle dvije godine IBD napustila dva dječja radiologa, koja su nastavila rad u privatnoj praksi.
“Za nekoliko mjeseci jedna koleginica završava specijalizaciju iz radiologije, tako da će deficit tog kadra biti smanjen. Takođe, imamo samo jednog dječjeg fizijatra i jednu koleginicu koja je na specijalizaciji”, naveo je Majić.
On je kazao da je stvaranje kadra dug proces i da je očuvanje ljudskih resursa najvažniji dio rada svakog menadžmenta.
Komentarišući izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se ljekarima zabranjuje dopunski rad u privatnim ustanovama, Majić je ocijenio da novi zakon mora pretrpjeti izmjene u mnogim segmentima.
On je rekao da postoji bojazan da će, ako bude usvojen predloženi zakon, neki ljekari napustiti javni zdravstveni sistem.
“Bojazan od odliva kadra postoji i on je stvaran. Pojedini segmenti zdravstvene zaštite djece postoje samo u našoj ustanovi sa malim brojem izvršilaca. Napuštanjem i manjeg broja ljekara adekvatan rad bi bio doveden u pitanje”, poručio je Majić.
Govoreći o prostornim kapacitetima IBD-a, Majić je kazao da je Institut izgrađen 1962. godine i da nije bio predviđen za kliničko zbrinjavanje ovako široke patologije.
Kako je naveo, unazad 20 godina se primjenjuje princip zbrinjavanja sve djece na jednom mjestu, tako da danas pored hirurgije, pedijatrije, neonatologije imaju i nove segmente – ortopediju, ORL, oftalmologiju, radiologiju, fizijatriju, sopstvenu službu anestezije, sa dežurnim anesteziologom.
Majić je rekao da savremeno liječenje podrazumijeva i odvajanje pojedinih patologija, kako na Pedijatrijskoj, tako i Hirurškoj klinici.
“Kod nas su trenutno sve hirurške grane u jednom segmentu dječje bolnice. Pomenuo sam ranije neonatologiju, tako da često imamo nedostatak prostornih kapaciteta”, dodao je Majić.
On je kazao da je u planu izgradnja banke humanog mlijeka i banke tkiva.
Majić je dodao i da postoji namjera da se napravi nova dječja bolnica.
“Kada naše društvo shvati da su djeca najvažniji resurs svake države, ta ideja će se i realizovati”, zaključio je Majić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
