Podgorica, (MINA) – Država koja pretenduje da uđe u Evropsku uniju (EU), da bi uspjela u vladavini prava, mora da pokaže adekvatan nivo političke kulture koji podrazumijeva adekvatno funkcionisanje svih segmenata političkog sistema, smatra bivši premijer Igor Lukšić.
On je ocijenio da se vladavina prava ne iscrpljuje samo kroz poštovanje zakona, jer oni, teoretski, mogu biti i autokratski.
„Država koja pretenduje na ulazak u EU da bi uspjela u vladavini prava, mora da pokaže, zapravo, i adekvatan nivo političke kulture, koji podrazumijeva adekvatno funkcionisanje svih segmenata političkog sistema, a to znači poštovanje i formalnih i neformalnih pravila“, kazao je Lukšić u intervjuu agenciji MINA.
On je rekao da je zato važan dijalog, transparetnost i stabilnost institucija koja ne zavisi od toga koja je koalicija ili personalni sastav u vlasti.
Lukšić je ocijenio da je u Crnoj Gori u procesu pristupanja EU urađeno puno, ne samo što su otvoreni pregovori, već i sva poglavlja.
„Vlada koju sam vodio praktično je za osam – devet mjeseci ispunila ono što se mislilo da je nemoguće u kratkom roku i da će godine biti potrebne, i zaslužila preporuku za otvaranje pregovora u oktobru 2011, prije otprilike deset godina“, kazao je Lukšić.
On je rekao da je imao zadovoljstvo da predvodi crnogorsku delegaciju na više međuvladinih pregovora tokom kojih je otvoreno više od 20 poglavlja.
Prema njegovim riječima, jasno je po tome da je Crna Gora i dalje lider u regionu.
„Ipak, ukoliko me pitate da li je moglo više za prethodnih deset godina, vjerujem da jeste. Kada se govori o vladavini prava na primjer, jednako kao i kvalitet pravosudnog sistema, tu oblast bi trebalo da karakteriše i kvalitet političkog sistema“, kazao je Lukšić.
On smatra da u Crnoj Gori nedostaje dovoljno evropskog optimizma i samim tim i nužne evropske klime, bez obzira na istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju drugačije.
Lukšić je rekao da je jedna stvar reći da ste za članstvo u EU, a druga šta radite da to postignete.
„Dodatno, poći u kontekstu promjene vlasti od toga da je sve ranije bilo pogrešno, je samo po sebi apsurdno i uvodi vas u samodestrukciju. Zato je očigledno potrebno puno političkog, ali i menadžerskog truda da bi se brod usmjerio u pravom smjeru“, kazao je Lukšić.
On je ocijenio da u raznim aspektima posljednji Izvještaj o napretku upravo o tome govori.
„Da bi nekoga od skeptika u EU ubijedili da razmišlja na temu proširenja potrebno je da djelujete par koraka ispred, odnosno da razmišljate proaktivno i nudite opipljive razloge zbog kojih će članstvo u EU biti dodatna vrijednost, a ne dodatni problem“, rekao je Lukšić.
On smatra da, osim političkog sazrijevanja, to znači i sveukupni ekonomski razvoj, i to konkretan i uz dugoročno vidljiv trend, a ne vještački.
Lukšić je naveo da vjeruje da je vrijeme za politički dijalog u Crnoj Gori, ističući da je produktivan dijalog jedna od ključnih karakteristika kulture vladavine prava.
On je poručio da svi moraju prihvatiti Crnu Goru takva kakva jeste, suočiti se sa svim njenim prednostima i manama i doći do rješenja.
„Političke elite su ponekad dio problema, a njihova je obaveza da to ne budu. U vremenu dekarbonizacije, digitalne transformacije i održivog rasta, mi izgleda da prvo moramo poraditi na održivosti našeg društva“, ocijenio je Lukšić.
On je kazao da je tačna teza da EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana, i da se praktično od 2003. godine, kada je perspektiva članstva definisana, ta tvrdnja potencira.
Lukšić smatra da je neobično da, 18 godina nakon uspostavljanja Solunske agende, na nedavnom Samitu dolazi do svojevrsnog hlađenja te teme i potpunog zaobilaženja pominjanja bilo kakvog datuma kao podsticaja.
„Razloga, naravno, ima više. S jedne strane, očigledno je da zemlje aspiranti nijesu spremne i da je pred njima mnogo posla. Nedavni izvještaji puno toga ističu“, kazao je Lukšić.
On je rekao da se narativ regiona, i pored brojnih pozitivnih pomaka na planu regionalne saradnje, trenutno koncentriše više oko problema, a manje oko prostora za dalju saradnju, pa se nove inicijative dočekuju ambivalentno.
Lukšić smatra da je, u određenom smislu, i pandemija koronavirusa pojedine procese usporila, ali i da se i pred EU nalazi nekoliko ozbiljnih izazova.
On je kazao da Bregzit i sve što se dešavalo u vezi s njim, kako prije tako i nakon, ostavlja određene traumatične posljedice na Uniju.
Kako je naveo, problemi koji postoje oko temeljnih pitanja sa nekim članicama utiču da se unutar Unije formiraju neformalne grupe pristalica, odnosno protivnika proširenja u nekom neposrednom periodu.
„Pitanja vezana za budućnost EU, na primjer njena strateška autonomija koju otvara Francuska, kao i veoma transparentan stav (Emanuela) Makrona da je potrebna unutrašnja reforma da bi Unija bila spremna za proširenje, takođe je od krucijalnog značaja kako bi se razumio aktuelni trenutak“, ocijenio je Lukšić.
Prema njegovim riječima, teza da EU nije dovoljno prisutna na Zapadnom Balkanu i da to koriste Kina i Rusija da povećaju svoj uticaj, ne stoji u cjelini.
Lukšić je rekao da je EU veoma prisutna u regionu, kako politički tako i ekonomski kao ključni donator i vjerovatno sam proces koji je dosta tehnokratski utiče na pogrešnu percepciju.
„Ukoliko je, međutim, pitanje da li ima prostora za proaktivniji i neposredniji angažman, kako na rješavanju pojedinih problema, tako i na korekciji različitih oblika devijacija od dobre evropske prakse koja bi trebalo da bude uzor, onda svakako da da“, naveo je Lukšić.
On je istakao da to ne znači da bi Unija trebalo da rješava probleme država, već da bi mogla da igra ulogu akceleratora.
Lukšić je rekao da, nažalost, na Balkanu pojedini politički stavovi i podrška različitim reformama često nemaju adekvatan operativni iskaz, i da je to nešto gdje EU može jasno da utiče i da manje zavisi od interpretacije godišnjih izvještaja.
„Što se trećih strana tiče, mislim da ih ne treba po definiciji doživljavati negativno. Mogu biti i koncentrisani na razvoj zemlje ili regiona i komplementarni politici EU“, naveo je Lukšić.
On je dodao da je Balkan u mnogim periodima izazivao pažnju i budio interese.
„Međutim, prirodnost procesa evropske integracija, ukoliko je praćena jasnim djelovanjem zemlje aspiranta za članstvo u EU, je sasvim uspješan okvir za suočavanje sa eventualno destruktivnim pokušajima uticaja“, kazao je Lukšić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
