Podgorica, (MINA) – Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica apelovao je na Skupštinu da što hitnije, već na sjednici u petak, konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Miloradu Gogiću.
Koprivica je u saopštenju naveo da je Skupština u ovom sazivu pokazala da može riješiti važne izazove u pogledu zahtjevnih pravosudnih imenovanja, doprinoseći konsolidaciji institucija i ubrzanju evropskih integracija države.
Na tom fonu, kako je poručio, treba nastaviti.
„U cilju izbjegavanja urušavanja pravnog sistema sa nesagledivim posljedicama, apelujem na Skupštinu Crne Gore da što hitnije, već na samom početku vanrednog zasijedanja u petak, konstatuje prestanak funkcije sudiji Miloradu Gogiću“, naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, apsurdno je da Skupština sprovodi postupak izbora sedmog sudije, a da nije konstatovala prestanak funkcije onom sudiji na čije mjesto treba da stupi novoizabrani sudija, iako su već tri mjeseca ispunjeni svi uslovi za to.
„Ne postoji nijedan pravni razlog da se konstatacija prestanka funkcije ovom sudiji Ustavnog suda ne učini već u petak, čak štaviše postoji već od 27. maja obaveza da se to učini“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da nije prihvatljivo da se ne sprovede konstatacija prestanka funkcije, na osnovu urednog dopisa i obaveštenja Ustavnog suda o ispunjenju uslova za prestanak funkcije jednom sudiji.
„Pomenutom sudiji je prestala funkcija i nikako se bilo kakvim zakonom, pa ni njegovom zloupotrebom, ne može vratiti jer se nijedan zakon ne može retroaktivno primijeniti na taj slučaj“, rekao je Koprivica.
On je kazao da, takođe, Ustavni odbor Skupštine mora pod hitno zatražiti od Ustavnog suda podatke kojim je sve sudijama tog suda nastupio razlog za prestanak funkcije.
„Jasno je da je još dvoje sudija (Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović) imaju uslov za starosnu penziju i da im je po sili Ustava već prestala funkcija, iako i dalje sjede na tim pozicijama“, naveo je Koprivica.
On je rekao da u toku ove godine sutkinja Dragana Đuranović takođe stiče uslov za starosnu penziju i da će joj po sili Ustava prestati funkcija.
„Nezakonit sastav suda je bitna povreda prava, sa jasnim posljedicama“, kazao je Koprivica.
To je, kako je poručio, okolnost o kojoj se i te kako mora voditi računa.
„Kome odgovara ovo stanje, ko njime gubi, a ko dobija“, upitao je Koprivica.
On je kazao da to stanje građanima sigurno ne odgovara, a još manje pravnoj državi.
Prema riječima Koprivice, jedini uživaoci mogu biti sudije i tužioci kojima su ranije Sudski i Tužilački savjet utvrdili prestanak funkcije zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
„Među kojima su dobro poznati korifeji zarobljenog pravosuđa, uključujući i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji su podnijeli ili će podnijeti ustavne žalbe, uzdajući se u sudije Ustavnog suda, koji su u istom položaju i kojima funkcija treba prestati po istom osnovu, da će isti zbog obzira prema svojoj funkciji i ličnoj potrebi da što duže na njoj ostanu, iskoristiti, bolje reći zloupotrebiti svoju superpoziciju u pravnom sistemu i usvojiti njihove ustavne žalbe“, kaže se u saopštenju.
Na djelu je, kako je rekao Koprivica, svojevrsan esnafski dil.
„Njihovo vraćanje mimo prava i stavova pomenutih institucija, bilo bi ravno koruptivnom obrascu, stoga druge grane vlasti, u dijelu svojih nadležnosti, ne smiju to dozvoliti“, poručio je Koprivica.
On je naveo da nije bez značaja skrenuti pažnju i Skupštini i cjelokupnoj javnosti na određene činjenice, koje su nažalost daleko od očiju javnosti.
„Naime, sudije Ustavnog suda koji su ispunili uslove za starosnu penziju, pa samim tim i po sili Ustava i za prestanak funkcije, uključujući i gospodina Gogića, čine većinu u Ustavnom sudu, koja neprincipijelno i mimo ranijih stavova i prakse Ustavnog suda usvaja ustavne žalbe o ukidanju pritvora u vrlo delikatnim predmetima organizovanog kriminala, kao na primjer u slučaju Petra Lazovića“, kaže se u saopštenju.
Prema riječima Koprivice, taj trend je zabrinjavajući i prijeti da učini uzaludnim rad Specijalnog državnog tužilaštva i državnog tuzilaštva u cjelini.
„Nemamo pravo na miješanje u rad Ustavnog suda, ali nemamo ni pravo da u dijelu svojih nadležnosti ne činimo ono što se mora učiniti, a što bi vodilo prekidanju ovih krajnje zabrinjavajućih tendencija“, kazao je Koprivica.
Bez vladavine prava, kako je istakao, nema sveukupnog razvoja društva.
Koprivica je ocijenio da se nad tim idealom danas u Crnoj Gori nadvila jedna opasnost.
On je rekao da je dugo vremena u Crnoj Gori bila blokirana primjena ustavnih normi o prestanku funkcije sudiji i sudiji Ustavnog suda.
„Ustav jasno i nedvosmisleno propisuje da sudiji prestaje funkcija, pored ostalog, i zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju (član 121 Ustava), a sudiji Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju (član 154 Ustava)“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da sudijska funkcija sticanjem uslova za starosnu penziju po automatizmu prestaje, bez obzira na to da li sudije i tužioci žele ili ne da se penzionišu.
To znači, kako je kazao Koprivica, da se sudije ne moraju penzionisati i mogu se baviti drugim poslovima, ali da im sticanjem uslova za starosnu penziju prestaje sudijska funkcija.
„Sam momenat kada određeni sudija ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju je vezan za volju sudije da li želi iskoristiti to svoje pravo i zatražiti penzionisanje“, naveo je Koprivica.
Međutim, kako je rekao, u konkretnom slučaju prestanak sudijske funkcije ne zavisi od volje sudije koji je ispunio uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju, jer se radi o imperativnoj normi koja određuje kada sudiji prestaje funkcija.
„U pravničkom dovijanju da bi što duže ostali na funkciji, sudije su se pozivale na Zakon o radu, iako njime nijesu propisani uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju, koje Ustav postavlja kao osnov za prestanak funkcije“, kaže se u saopštenju.
Koprivica je rekao da se nikako ne može izjednačiti javna funkcija sa radnim odnosom.
„Jasan je i potpuno ispravan stav Vrhovnog suda da “sudije ne zasnivaju radni odnos, već se odlukom Sudskog savjeta biraju radi obavljanja sudijske funkcije, kao javne funkcije““, navodi se u saopštenju.
Koprivica je rekao da se javna funkcija sudije ne ugovara, kao radni odnos, već povjerava izborom sudije od strane Sudskog savjeta.
Kako je kazao, mimo Ustava, pravnih argumenata, stavova Vrhovnog suda, Sudskog i Tužikačkog savjeta i stavova univerzitetskih profesora radnog prava, većina sudija Ustavnog suda je ukidajući odredbe Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju (PIO), zauzela stav da je mjerodavan Zakon o radu (viša starosna granica).
„Pokušavši da provuku i nametnu stav o primjeni zakona koji u konačnom nije meritoran i pravno obavezujući, a sve zato što ispravnom primjenom Ustava i Zakona o PIO na koji upućuje Ustav, za njih četvoro upravo ove godine prestaje funkcija sudije Ustavnog suda“, naveo je Koprivica.
On je ocijenio da je to klasičan sukob interesa, čak i po slovu Zakona o sprečavanju korupcije.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
