Podgorica, (MINA) – Monografija „Dijaspora Crne Gore“ istorijsko je svjedočanstvo migracionih tokova crnogorskog stanovništva svih vjera i nacija kroz vjekove, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, na predstavljanju te publikacije.
Monografija „Dijaspora Crne Gore“ u prošlosti i sadašnjosti, obrađuje iseljavanje iz Crne Gore od 16 vijeka do danas.
Darmanović, je na predstavljanju publikaciju u Narodnoj biblioteci, „Radosav Ljumović“, rekao da o životu i dostignućima crnogorskog iseljeništva postoji obimna dokumentarna građa.
„Monografija Crne Gore u prošlosti sadašnjosti predstavlja prirodno slijed prethodnih napora u toj oblasti, i značajan je podsjećaj na onu Crnu Goru, koja je živi na prostorima, Sjeverne latinske Amerike, Australije, Azije, Afrike i Evrope“, istakao je Darmanović.
Kako je kazao, monografija predstavlja istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva, svih vjera i nacija kroz vjekove.
„Istovremeno je i znakovita retrospektiva društvenih odnosa, međunarodnog položaja, odraz socijalnog i kulturnog aspekta naše domovine“, smatra Darmanović.
On je rekao da se nada da će ovo izdanje doprinijeti boljem razumijavanju crnogorske dijaspore u široj javnosti, i da će biti koristiti akademskoj zajednici.
Ministarstvo vanjskih poslova, kako je naveo, posredstvom ambasada konzulata, nastoji da crnogorske diplomatske konzularne misije u svijetu, „budu istinski dom sa izraženim senzibilitetom u cilju očuvanja državnog i nacionalnog identiteta“.
„Sigurni smo da će dijaspora dati svoj puni doprinos u odbrani Crne Gore od nastojanja da se ona vrati na srednjovjekovni koncept društva i preusmjeri od pravca ka evroatlanskoj zajednici demokratija i njenih vrijednosti“, rekao je Darmanović.
Direktor Uprave za dijasporu, Predrag Mitrović, kazao je da je promocije monografije jedan od najznačajnih projekta, koji je rađen zajedno sa Dnevnim novinama, koje su njegovo realizovanje inicirale krajem jula prošle godine.
„Smatrali smo da je postojala potreba da se na jednom mjestu objedine dosadašnja saznanja i prikažu glavni migratorni tokovi stanovništva sa crnogorskog prostora“, istakao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti iseljenici su pronijeli ime Crne Gore širom svijeta, i bezbroj puta su pomagali svoju domovinu.
„Dijaspora je bila i ostala nezaobilazan činilac društvenih procesa u Crnoj Gori“, ocijenio je Mitrović.
Istovremeno, kako je naveo, htjeli su da prikažu, što u do sada objavljenoj literaturi nije bio slučaj, institucionalni odnos crnogorskih državnih organa i ustanova u toj oblasti.
„Uvjereni smo da smo postavljene ciljeve ostvarili publikovanjem upravo te monografije. Sada postoji publikacija koja će pomoći da što bolje upoznamo dijasporu širom svijeta“, rekao je Mitrović.
On smatra da monografija otvara nove horizonte u sagledavanju i razumijevanju složene strukture, kao što je to slučaj sa dijasporom Crne Gore.
Urednik monografije, Ivan Jovović, kazao je da „Dijaspora Crne Gore“ knjiga koja predstavlja jedan kapitalni izdavački poduhvat, s obzirom da je zadnja monografija toga tipa urađena prije skoro dvije decenije.
„U relativnom kratkom periodu određeni broj autora, uspio je da napiše sintezu crnogorske dijaspore, od srednjeg vijeka zaključno sa savremenim dobom“, pojasnio je Jovović.
Od, kako je naveo, obnove nezavisnosti, mijenja se percepcija, kako unutar samih državnih organa, tako ukupnog crnogorskog društva prema dijaspori.
Jovović je rekao da tada, dijaspora postaje važan činilac u političkom, ekonomskom, kulturnom i svakom drugom smislu.
„Dovoljno je pogledati stranice ove monografije i vidjeti intezitet susreta najviših državnih zvaničnika Crne Gore i državnih organa sa predstavnicima iseljeničkih udruženja svih kontinenata“, kazao je Jovović.
Prema njegovim riječima, monografija o crnogorskom iseljeništvu nudi drugačiji koncept, baziran na sagledavanju i tumačenju institucionalnog odnosa organa.
„Ona je prvi objektivni prikaz u kome se analizira doprinos dijaspore svojoj matici“, istakao je Jovović.
Kako je kazao, monografija je nastala i za širu i za užu akademsku publiku, i u jednom formatu obuhvaćen je veliki broj osoba i organizacija i rad crnogorske dijaspore u minulum periodu.
„Velika djela crnogorskih iseljenika, uslovila su neraskidivu vezu Crne Gore i njene dijaspore, zbog čega publikacije ovog tipa, služe za njegovanje kulture sjećanja, kao vrijednosti koja je imanentna civilizovanim narodima i državama“, rekao je Jovović.
Upravo je, kako je naglasio, pisana riječ, trajni pomen na one koji su svoje živote položili na oltar domovine.
Jedan od autora monografije, Marko Špadijer, rekao da je posao autora knjige, bio otežan zbog nedostatka izvora, stoga su, kako je naveo, morali da tragaju za dokumentima, porodičnim arhivama, a važan oslonac je bio sjećanje učesnika.
„Moja dionica je bila da opišem period od 1990. do 2000. godine, i to je vrijeme kada se Crna Gora, sasvim pogubila i nije vidjela potrebu da održava veze sa dijasporom“, kazao je Špadijer.
Zadovoljstvo zbog objave knjige ne smije biti, kako je naveo, pokvareno manama koje su mogu u njoj naći.
Prema njegovim riječima, sastavljena je bez namjenskih istraživanja, bez komocije i bez redakcijskog ujednačavanja.
On je ocijenio da ta publukacija, uz sve mane, svojom sadržinom, dokumentarnošću, obuhvatnošću i likovnim i grafičkim izgledom, prevazilazi sve što je Crnoj Gori, do sada bilo štampano na tu temu.
Danas, kako je istakao, Crna Gora, ima strategiju, diplomatiju, savjet i upravu koja se bavi iseljeničkim pitanjima, a državni službenici i funkcioneri obilaze klubove i udruženja dijaspore po svijetu.
„Nedostatak demografskih, socioloških, antropoloških i kulturoloških studija je razlog što iseljenička politika boluje od subjektivizma i što u obrazovnom sistemu još nema pravo mjesto“, objasnio je Špadijer.
On je rekao da obnavlja predlog za osnivanje Muzeja crnogorskog iseljeništva, jer objavom ove knjige, trebalo bi da je jasnije koliko su dragocjenog blaga pruža dio istorijskog duhovnog života Crne Gore i koliko se muzejskog materijala, može sakupiti, kako bi se prezentovao dio bića crnogorskog naroda.
„Muzej bi bio baza za istraživanje dijaspore, ogledalo za održavanje veze sa državom porijekla i izaraz svijesti da smo jedna porodica“, poručio je Špadija.
Sait Šabotić, koji je takođe bio u autorskom timu, rekao je da je socijano filozofski fenomen čovjeka koji se seli prisutan i sada.
„Upravo zbog te činjenice, mi kao društvo i kao državna zajednica moramo imati na umu, da Crna Gora, danas ima brojnu dijasporu koja je rasuta širom svijeta, i o njima se mora brinuti“, kazao je Šabotić.
Prema njegovim riječima, kroz dugu istoriju, njemu je kao dijelu autorskog tima, bio zadatak da se pozabavi iseljavanjima bosanskog odnosno muslimanskog stanovnštva.
„Ova knjiga ima veliki broj ilustrativnih priloga i fotografija koje slikaju život naših iseljenika. Svi iseljenici koji odlaze i koji čine tu dijasporu su oni ljudi za koje možemo pitati da li oni tamo dosežu tu svoju traženu sreću“, smatra Šabotić.
