Podgorica, (MINA) – Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je na prozivke srpskog predsjednika Aleksandra Vučića povodom njene posjete Kosovu, trebalo da odgovori predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Gorčević je u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandre Vuković u vezi sa komentarima Vučiča, rekla da je nakon njene posjete Prištini bilo raznih dešavanja u Crnoj Gori.
“Na prozivke koje su se desile od Vučića trebalo je, po protoklu, da odgovori predsjednik države. Zašto on to nije uradio, to je pitanje za njega”, kazala je Gorčević.
Odgovarajući na pitanje Vuković Kuč o zabrinutosti Sjedinjenih Američkih Država da bi lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) mogli biti dio vlade, Gorčević je rekla kontinuirano informišu međunarodne partnere o aktivnostima u cilju ispunjenja obaveza na putu evropskih integracija.
“Takode, više puta smo domaću i inostranu javnost podsjetili na koalicioni sporazum koji su zaključili činioci sadašnje parlamentarne većine, kao i činjenicu da na tom polju nije bilo odstupanja”, kazala je Gorčević.
Ona je rekla da to uključuje i predsjednika Skupštine Andriju Mandića koji je, kako je navela, svojim angažmanom doprinio konsenzusu oko suštinskih imenovanja.
“Čime su se stekli uslovi da, nakon nekoliko godina, iskoračimo u našem integracionom procesu”, dodala je Gorčević.
Ona je rekla da je uvjerena da će dalju posvećenost konstituenti vladajuće većine pokazati i u pogledu razmatranja i usvajanja zakonskih rješenja neophodnih za stvaranje preduslova za ulazak u narednu fazu pregovarackog procesa, odnosno dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24.
“U tom kontekstu, ne treba zanemariti i činjenicu da je aktuelna Vlada heterogena, odnosno sačinjena od različitih političkih subjekata, koji su se obavezali na implementaciju koalicionog sporazuma, odnosno da neće podržavati akte koji bi mogli narušiti koheziju društva i izazvati nepotrebne tenzije”, navela je Gorčević.
Ona je, komentarišući glasanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilija Čarapića o članstvu Kosova u Savjetu Evrope (SE), kazala da svaki poslanik glasa po savjesti.
“Sigurna sam da Čarapić nije glasao protiv Kosova, već dao mogućnost i ohrabrio Kosovo da ispuni određene uslove koji se očekuju radi učlanjenja Kosova u međunarodnu organizaciju”, kazala je Gorčević.
Ona je rekla da se ne obazire na prozivke, bilo sa društvenih mreža, bilo od političara iz države i regiona.
“Ovdje smo da vodimo politiku Crne Gore na najbolji mogući način. Ako to znači da nekad moramo i da istrpimo neke prozivke, nijesu me pomjerile ni za milimetar”, dodala je Gorčević.
Ona je, komentarišući navode Vuković Kuč o tome da koalicioni sporazum parlamentarne većine više ne postoji i da je srušen, kazala da svaka Vlada ima svoj koalicioni sporazum.
“Do sada taj sporazum nije prekršen, naravno da ćete vi, kao opozicija, izražavati neku vrstu zabrinutosti. Ja za sada vidim da DF glasa za sve ono što nije moglo godinama da se završi kada su u pitanju EU integracije”, rekla je Gorčević.
Komentarišući tvrdnje da je njen stav da će Crna Gora glasati za članstvo Kosova u SE relativizovao ministar vanjskih poslova Filip Ivanović i da ga je doveo u pitanje Čarapić, Gorčević je rekla da smatra je njen stav oko Kosova bio ispravan.
“Apsolutno ne vjerujem da je on bio ishitren niti vjerujem da sam uticala na rušenje odnosa sa Kosovom ili Srbijom. Stav Crne Gore će biti poznat kada bude ministarski sastanak i glasanje, a to da li će ta tačka doći na dnevni red, o tome će se naknadno odlučivati”, rekla je Gorčević.
Gorčević je, odgovarajući na pitanje poslanika PES-a Miloša Pižurice o tome koje je korake Ministarstvo evropskih poslova (MEP) preduzelo u pogledu kreiranja Reformske agende, rekla da je sve što su radili u prethodnih pet mjeseci odblokiralo evropske integracije i da na to Crna Gora može biti ponosna.
Ona je podsjetila da je u januru održana Međuvladina konferencija sa Evropskom unijom (EU), kao i da imaju najavu za dobijanje IBAR-a.
„I mislim da je to najveći napredak, koji Crna Gora očekuje već neko vrijeme“, kazala je Gorčević.
Ona je, govoreći o Reformskoj agendi, podsjetila da je Evropska komisija usvojila 8. novembra prošle godine predlog novog Plana rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem ubrzanja procesa proširenja.
Gorčević je navela da će finansijska podrška biti uslovljena ispunjenošću niza kriterijuma u oblasti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, a koji će biti definisani pojedinačno za svaku od država.
“Dodatno, preduslov za dodjelu ukupnog paketa finansijske podrške je priprema i usvajanje Reformske agende. Regulativom je predviđeno da se isplate obavljaju tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi”, dodala je Gorčević.
Ona je poručila da Reformska agenda treba da pruži jasan prikaz konkretnih mjera, kao i ključne aktivnosti i precizne indikatore za mjere napretka i ispunjenost mjera, uključujući uspostavljanje striktnih uslova za iznos i dinamiku isplate sredstava.
“Ispunjenost reformi iz Reformske agende biće uslov za dobijanje evropskog novca kao podrške budžetu dva puta godišnje”, kazala je Gorčević.
Na pitanje poslanika PES-a Borisa Pejovića, koliko će Crna Gora imati sredstava na raspolaganju iz fondova EU kada postane članica Unije, Gorčević je rekla da će Crna Gora biti u mogućnosti da koristi izdašne evropske strukturne i investicijske fondove.
“Sami iznos sredstava koji će nam biti na raspolaganju nakon članstva ne može se precizirati u ovom trenutku pregovaračkog procesa, jer on zavisi od nekoliko varijabli, uz formulu koja se primjenjuje prije samog zatvaranja pregovora”, rekla je Gorčević.
Ona je pojasnila da formula uzima u obzir broj stanovnika, iznos BDP-a, stopu rasta BDP-a i stopu inflacije, ali i razvijenost regiona i geografsku poziciju države.
“Na osnovu prvih procjena, a uzimajući u obzir trenutnu vrijednost makroekonomskih indikatora, očekivanje je da će Crna Gora za sedmogodišnji period imati na raspolaganju oko tri milijarde EUR sredstava kroz različite instrumente EU”, rekla je Gorčević.
Ona je, odgovarajući na pitanje poslanice DPS-a Drite Lole o tome kolika je bila konačna realizacija planiranih obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore 2023-2024, rekla da taj broj iznosi 300.
“Od čega je u ovom trenutku realizovano 98, što čini 33 odsto realizacije”, kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, podaci upućuju da je procenat planiranih obaveza za prošlu godinu bio nedopustivo skroman.
Ona je navela da je prošle sedmice usvojen novi Program pristupania Crne Gore EU.
Gorčević je rekla da je Državna revizorska institucija jedina koja je ispunila sve, odnosno tri od tri obaveze koje su bile predviđene.
Ona je kazala da deset institucija nije realizovalo nijednu obavezu – ministarstva prosvjete, javne uprave, odbrane, Uprava prihoda i carina, Agencija za elektronske komunikacije i postansku djelatnost, Agencija za nadzor osiguranja, Komisija za tržište kapitala i Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
