Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori ima oko 200 tona opasnih otpadnih hemikalija, a određena količina nalazi se u bivšoj fabrici celuloze i papira u Beranama, saopštio je direktor Agencija za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je agenciji MINA kazao da je prošle godine iz Crne Gore izvezeno oko 85 tona opasnih hemikalija, a da se pretpostavlja da je ostalo oko 200 tona takvih materija.
Gazdić je rekao da je to samo aproksimacija i da je do egzaktih potataka u ovome trenutku vrlo teško, ako ne i nemoguće doći.
“Agencija raspolaže informacijom da se određena količina hemikalija nalazi u bivšoj fabrici celuloze i papira u Beranama”, kazao je Gazdić.
On je rekao da Agencija intezivno priprema projekat koji će se omogućiti da se Crna Gora konačno oslobodi preostalih višedecenijskih količina opasnih hemikalija, i da će o tome crnogorska javnost biti pravovremeno informisana.
Novi Zakon o upravljanju otpadom trebalo bi da bude izrađen do kraja godine, a Gazdić nije mogao da saopšti da li je tim aktom, koji donosi Skupština na predlog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, planirana izgradnja deponije za trajno odlaganje opasnog otpada, što zahtijevaju i evropski standardi.
“Izgradnja deponija je vrlo kompleksan proces, a naročito izgradnja deponije za opasan otpad. Naravno, ukoliko bi se donijela odluka o njenoj izgradnji, ona bi bila izgrađena po svim standardima kako našim, tako i standardima Evropske unije”, rekao je Gazdić.
On je ukazao da u Crnoj Gori ne postoji mogućnost trajnog zbrinjavanja opasnog otpada, i da se iz tog razloga on izvozi.
“Što se tiči izgradnje spalionica, gdje bi se uništavao opasni otpad, slična je priča kao i sa izgradnjom deponija ”, rekao je Gazdić.
Gazdić je istakao da se opasni otpad iz Crne Gore izvozi u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima i procedurama.
“Nakon sprovedenih procedura, Agencija kao nadležni organ izdaje dozvole za izvoz opasnog otpada. Posao izvoza otpada obavljaju specijalizovane firme sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj zahtjevnoj oblasti”, pojasnio je Gazdić.
On je rekao da Agencija nema mogućnost uvida u finansijske ugovore sa kompanijama koje su uključene u izvoz otpada, pa nema informaciju koliko taj proces košta državu Crnu Goru.
Gazdić je kazao da je novi Zakon o upravljanju otpadom prepoznao određene manjkavosti prethodnog i da se svi nadaju da će ispraviti uočeni nedostaci.
Vlada Crne Gore je 2014. godine potpisala Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, za čiju implementaciju je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine.
Projektom je predviđeno da se riješe problemi crnih ekoloških tačaka, i to bivšeg brodogradilišta Bijela, deponije pepela i šljake Maljevac i flotacionog jalovišta Gradac u Pljevljima, pripremi tehnička dokumentacija za sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na KAP lokaciji, kao i da se rješi pitanje tretmana opasnog i neopasnog otpada.
Gazdić je rekao da je remedijacija flotacionog jalovišta „Gradac“ i deponije pepela i šljake „Maljevac“, odnosno rekultivacija Kasete II, izmještanje Paleškog potoka, sanacija klizišta, izgradnja novog taložnika i sanacija 4 i 5 stepenice, završena u drugoj polovini 2021. godine.
Kako je naveo, sa stanovišta Poglavlja 27, završetkom remedijacije tih lokacija ostvaren je značajan napredak u implementaciji i sprovođenju pravne tekovine EU.
“Značaj remedijacije posebno ističemo u pogledu kontrole i sprečavanja daljeg zagađenja opštine Pljevlja i prigradskih naselja, s obzirom na to da su ove deponije prepoznate kao najizraženiji ekološki problemi u Crnoj Gori i sanacija istih, u skladu sa ekološkim standardima, bila je prioritetna”, dodao je Gazdić.
On je, kada je riječ o bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog otpada koji se nalaze na lokaciji KAP-a, rekao da je budžetom projekta obezbijeđen novac za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju, i da je sva tehnička dokumentacija pripremljena i odobrena u skladu sa regulativom.
“Aktivnosti na remedijaciji lokacije brodogradilišta Bijela su u završnoj fazi, kod nas je ostalo oko šest hiljada tona kontaminiranog zemljišta koje je iznad kriterijuma za izvoz, a za koje vjerujemo da će ubrzo biti izvezeno, a lokacija sanirana”, saopštio je Gazdić.
On je napomenuo da je projektom za brodogradilište Bijela bilo opredijeljeno 24 miliona EUR, ali da su uspjeli da sačuvaju 850 hiljada, što znači da taj novac neće uzimati pa sami tim Crna Gora neće imati obavezu da vrati planirani iznos.
Kada je u pitanju tretman opasnog i neopasnog otpada, Gazdić je kazao da je uspostavljen mehanizam za stvaranje i održavanje kvalitente baze podataka, odnosno 3R registra otpada i katastar zagađivača.
“Ovakav 3R registar otpada omogućava evidenciju tokova otpada, digitalizaciju i automatizaciju procesa koji se sprovode prilikom izdavanja dozvola i saglasnosti za upravljanje otpadom”, rekao je Gazdić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS