Podgorica, (MINA) – Pandemija COVID-19 pokazala je da Crna Gora mora da gradi otpornost društva, kako bi svim građanima obezbijedila jednake mogućnosti, smatra stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova, ocjenjujući da je digitalna transformacija jedan od mehanizama za dostizanje tog cilja.
UNDP u Crnoj Gori nedavno je predstavio „Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za Crnu Goru za 2020. godinu: Nadomak digitalne budućnosti za sve“.
Iz te organizacije kazali su da su tom značajnom analizom kreatorima politika u Crnoj Gori željeli da poruče da vjeruju u socio-ekonomski razvoj zemlje koja posjeduje nezamjenjiv potencijal i resurse za četvrtu industrijsku revoluciju.
Gašparikova je u intervjuu agenciji MINA ocijenila da je pandemija COVID-19 pokazala kako lako mogu biti ugroženi svi faktori na kojima počiva razvoj po mjeri čovjeka.
Kako je navela, digitalno pismeno stanovništvo je imalo značajno veće prednosti u socijalnom i ekonomskom životu zajednice, dok se pristup internetu smatrao svakodnevnom i neupitnom potrebom, iako nije bio svima omogućen.
„U nestabilnim vremenima od suštinskog je značaja da Crna Gora izgradi otpornost društva i sistema kako bi se u „novoj realnosti“ svim građanima obezbijedile jednake mogućnosti i da niko u tom procesu ne bude zapostavljen“, rekla je Gašparikova.
Ona je objasnila da se sam koncept razvoja po mjeri čovjeka odnosi na kvalitet života i podrazumijeva stvaranje mogućnosti izbora, koji neće zavisiti isključivo od ekonomskih faktora.
Gašparikova je navela da je Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) osmišljen kako bi se naglasilo da su za ocjenu razvoja jedne zemlje ključni kriterijumi upravo njeni građani i njihovo blagostanje, ne samo ekonomski rast i bruto domaći proizvod (BDP).
Zbog toga se, kako je kazala, prilikom mjerenja HDI u obzir uzimaju dostignuća u okviru tri ključne dimenzije za razvoj po mjeri čovjeka – dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard.
Gašparikova je pojasnila da to svakako predstavlja znatno širi opseg mjerenja u odnosu na makroekonomske indikatore poput BDP-a koji se i dalje smatra primarnom mjerom blagostanja.
„Ali, to nije jedino mjerilo kvaliteta življenja. Zemlje koje u kontinuitetu imaju visok HDI nijesu samo one koje su ekonomski bogate, već one čiji građani u prosjeku žive šest godina duže od građana Crne Gore i uče i usavršavaju vještine tokom cijelog života“, rekla je Gašparikova.
Primjer su, kako je dodala, građani Norveške ili Irske, koji provedu u prosjeku 13 godina školujući se, što je skoro dvije godine više u odnosu na crnogorske građane.
Crna Gora bilježi stabilan napredak od 2006. godine i ostaje u kategoriji zemalja sa visokim stepenom HDI, koji je iznosio 0,829 u 2019. godini, što je rangira na 48. mjesto među 189 zemalja i teritorija.
S druge strane, pojasnila je Gašparikova, postoji rizik da COVID-19 ugrozi napredak postignut tokom posljednjih šest godina u oblasti razvoja po mjeri čovjeka i vrati Crnu Goru unazad na nivo od prije 2014. godine.
Ona je navela da se procjenjuje da bi HDI za prošlu godinu mogao pasti na 0,812.
Gašparikova je objasnila da je ta procjena zasnovana na projektovanom padu BDP-a od 12 odsto i očekivanju da će sistem obrazovanja prilagođen novim okolnostima dovesti do toga da neka djeca odustanu od obrazovanja, ponove razred ili se suoče sa psihosocijalnim poteškoćama koje bi ih mogle spriječiti u ostvarivanju punog potencijala.
„Ukoliko promjene koje će pokrenuti digitalna transformacija na vrijeme prepoznamo kao šansu i na njih adekvatno odgovorimo, one ne moraju imati negativan uticaj na mlade, naročito nezaposlene, kao i zaposlene sa niskim nivoom obrazovanja i prihodima, a koji najčešće posluju u zoni sive ekonomije“, navela je Gašparikova.
Izvještaj, kako je rekla, ističe da te promjene ne moraju biti nužno loše, uz planiranje i pravovremenu i adekvatnu reakciju.
„Dakle, iako će digitalizacija dovesti do automatizacije većine djelatnosti u sektorima, turizma, ugostiteljstva i javne administracije, istovremeno će otvoriti mogućnosti za nove profesije i zaposlenja“, kazala je Gašparikova.
Ona je poručila da će sposobnost obrazovnog sistema da odgovori novim potrebama tržišta i spremnost za blisku saradnju sa privatnim sektorom u oblasti cjeloživotnog učenja, biti ključni faktori u tom procesu.
Prema riječima Gašparikove, izvještaj pruža smjernice za poboljšanja u oblastima tržišta rada, obrazovanja i e-uprave, kako bi Crna Gora Gora iskoristila potencijal kojim raspolaže.
„Unapređenjem kvaliteta života, stvaranjem obrazovnog i zdravstvenog sistema koji će biti dostupan svima, širenjem mogućnosti za sopstvene životne izbore, uz povećanje zarada i za žene i za muškarace, trasiramo put za razvoj po mjeri čovjeka“, navela je Gašparikova.
Rad na izvještaju započet je prije pandemije, ali je, kako je pojasnila, potreba za ubrzanom digitalnom transformacijom dobila na značaju, jer je djelimično postala odgovor na krizu, posebno uzimajući u obzir njen uticaj na tržište rada, obrazovanje i odgovorno upravljanje.
Gašparikova je kazala da je digitalna transformacija samo jedan od mehanizama za kreiranje otpornog sistema, dok je čovjek taj koji znanjem, razmišljanjem i inovacijama kreira, gradi i stvara budućnost kojom može upravljati.
„Tokom protekle godine smo pokazali sposobnost da se u rekordnom roku prilagodimo, a sada, kada je vakcina na dohvat ruke, naročito je važno ne posustati u namjeri da sačuvamo zdravlje i ljudske živote“, poručila je Gašparikova.
Kako je navela, podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti 46 odsto i da je potrebno kreirati još 40 hiljada radnih mjesta da bi se dostigla prosječna stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji (EU) od 65 odsto.
Dodaje da je svako treće radno mjesto u Crnoj Gori u neformalnoj „sivoj“ ekonomskoj zoni, kojoj nedostaje stabilnost i zaštita i koja podstiče i druge oblike marginalizacije.
Gašparikova je kazala da pokretač za nejednakosti po rodnoj pripadnosti leži baš u ekonomskoj sferi – učešće žena na tržištu rada je 46,5 odsto, a evidentna je i niska zastupljenost žena u ekonomiji, visokoplatežnim sektorima i na rukovodećim i liderskim pozicijama.
„Ali su, s druge strane, prekomjerno zastupljene u neformalnoj ekonomiji, po stopi od 16,6 odsto u odnosu na učešće muškaraca od 11,9 odsto“, precizirala je Gašparikova.
Ona smatra da digitalna transformacija posebno ima potencijal da formalizuje poslovanje i omogući izlazak iz sive zone digitalizacijom sistema poslovanja, što će direktno uticati na povećanje transparentnosti i efikasnosti.
„Ona predstavlja i priliku za generisanje prihoda i mogućnosti zaposlenja, a posebno za korišćenje nedovoljno iskorišćenog potencijala žena, koji je često presudan za veću fleksibilnost potrebnu za usklađivanje posla i porodičnih obaveza“, navela je Gašparikova.
Ona je ocijenila da u Crnoj Gori većina sektora još nije prepoznala važnost digitalizacije, zaposleni nemaju dovoljno razvijene digitalne vještine, a nejednakost ostavlja posljedice i na digitalizaciju obrazovanja.
„Ukoliko nejednakosti sa kojima se određene grupe stanovništva suočavaju ne prepozamo i svjesno ne pružimo konkretan odgovor, rizikujemo da ih digitalizacija produbi i još više učvrsti“, poručila je ona.
Na pitanje koja bi bila poruka donosiocima odluka i kreatorima politika u Crnoj Gori, kako bi na najbolji način i što brže digitalna budućnost postala sadašnjost, ona je odgovorila da u središtu procesa digitalne transformacije mora biti čovjek, iako se na prvi pogled čini da ona ima veze isključivo sa računarima, softverima, podacima.
„U osnovi digitalne transformacije je korišćenje tehnologije koja će dovesti do skoka u ljudskom razvoju, u suprotnom, ona će ostati samo resurs koji je lijepo imati, ali koji suštinski ne poboljšava kvalitet naših života“, rekla je Gašparikova.
U Crnoj Gori su tokom posljednjih nekoliko godina ispunjeni brojni preduslovi za ubrzano uvođenje elektronskih servisa, što će, vjeruje Gašparikova, dovesti do poboljšanja u pružanju usluga građanima i preduzećima.
„Iako mnogi građani Crne Gore i dalje radije biraju tradicionalni pristup uslugama i odlazak na šalter umjesto korišćenja elektronskih servisa, vjerujem da će se i to promijeniti ukoliko se e-usluge kreiraju prema potrebama i navikama ljudi, ali i poslovne zajednice“, navela je Gašparikova.
Kako je dodala, istraživanja pokazuju da poslovna zajednica digitalizaciju doživljava uglavnom kao mogućnost, dok je građani vide kao opasnost, strahujući da će ih zamijeniti roboti i uskratiti im prilike za zapošljavanje.
Gašparikova kao zanimljiv podatak ističe to što je ta zabrinutost prisutnija među građanima sa višim nivoom obrazovanja.
„Razvijanje programa saradnje, prekvalifikacija i razvoja vještina između privatnog sektora i obrazovnog sistema, koji će omogućiti kontinuirano cjeloživotno učenje, jedan je od ključnih odgovora na promjene koje digitalna tranformacija donosi tržištu rada“, kazala je Gašparikova.
Ona je rekla da će razvoj vještina neophodnih za produktivnu upotrebu novih tehnologija u stvaranju novih vrijednosti dovesti do toga da građani postepeno počnu koristiti internet i digitalne alate ne samo za zabavu, već i za prevazilaženje problema i traženje inovativnih rješenja.
Iako je, kako je rekla, pristup crnogorskog društva internetu iznad svjetskog prosjeka, nalazi ukazuju na to da je pristup mreži u Crnoj Gori ipak neravnomjerno raspoređen i zavisi od geografskog područja, prihoda, obrazovanja, pola.
„Crna Gora u cilju oporavka od COVID krize treba da radi na jačanju internet mreže i obezbjeđivanju pristupačnosti internetu na cijeloj teritoriji, ali i stvaranju uslova u kojima će svi građani moći da ga priušte“, zaključila je Gašparikova.
