Podgorica, (MINA) – Eliminisanje diskriminacije, podsticanje tolerancije i jednakosti među ljudima zajednički je izazov regionalnih ombudsmanskih institucija i tijela.
To je poručeno na otvaranju Četvrte regionalne konferencije tijela za jednakost, koja je danas počela u Podgorici, a čiji domaćin je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Učesnici skupa su predstavnici 11 ombudsmanskih i institucija srodnog mandata, koje u svojim državama zagovaraju načela jednakosti, tolerancije i nediskriminacije.
Zdenka Perović, zamjenica koja obavlja dužnost Zaštitnika kazala je da Ombudsman podržava sve regionalne i šire inicijative koje spajaju narode i institucije, promovišu jednakost i toleranciju i doprinose jačanju sistema, zaštite od diskriminacije, odnosno pospješuju toleranciju u svim društvenim okolnostima.
„Uloga tijela za jednakost je da razbijaju predrasude i tabue, eliminišu zablude iz prošlosti, da se suoče sa postojećim preprekama i spremno dočekaju izazove budućnosti. Zbog toga su ovakve inicijative nasušna potreba diskriminisanih, kao i pravo i obaveza tijela za jednakost da rade na eliminaciji diskriminacije i podsticanju tolerancije među ljudima“, kazala je Perović.
Ona je posebno istakla važnost primjene međunarodnih standarda u zaštiti od diskriminacije, kao što su revidirana Preporuke opšte politike broj 2 Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije i Preporuke Evropske Komisije o strandardima tijela za jednakost.
„Sa zadovoljstvom moram istaći da se ova dva dokumenta u cjelosti poštuju kada se govori o strateškoj orijentaciji crnogorskog Zaštitnika i to ne samo u oblasti zaštite jednakosti, nego i sa stanovišta sveukupne funkcije, odnosno nadleženosti institucije“, navela je Perović.
Predsjednik Skupštine, Ivan Brajović kazao je da su vrijednosti i standardi u zaštiti od diskriminacije ciljevi koje je teško u potpunosti ostvariti.
„Slobodan sam da sa ponosom kažem da je riječ o vrijednostima koje tradicionalno njeguje i glasno promoviše država Crna Gora. Politika zastupanja tih vrijednosti sačuvala je našu nacionalnu, kulturnu i vjersku raznolikost“, rekao je Brajović.
On je ukazao na ulogu institucije Zaštitnika u daljoj demokratizaciji društva, ocjenjujući da ona u Crnoj Gori uživa sve veće poštovanje čemu su, kako je rekao, dogogodišnjim radom doprinijeli doskorašnji ombudsman Šućko Baković i njegovi saradnici.
Podsjetio je da je u toku izbor novog ombudsmana.
„Vjerujem da imamo odlučne kandidate koji će ovu važnu ulogu dalje osnaživati“, poručio je Brajović.
Prema njegovim riječima, osnivački sporazum Mreže tijela za jednakost je ambiciozan i poželio je uspjeh u ostvarivanju ciljeva potpisnicima tog dokumenta, njihovim državama i društvima .
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Mariz Davije /Maryse Daviet/, podsjetila je da su se države učesnice OEBS-a obavezale da podržavaju i brane ravnopravnost i ljudska prava i u tom cilju su uspostavile mehanizme, agencije i institucije da doprinesu postizanju ravnopravnosti.
„Rad svakog od tijela za ravnopravnost koji su danas ovdje je od presudnog značaja. Ova konferencija je važna i predstavlja odličnu priliku za razmjenu najboljih praksi“, rekla je Davije.
Predstavnica Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori, Michaela Bauer podsjetila je da se obilježava 30 godina od usvajanja UN konvencije o pravima djeteta.
Kako je rekla, širom svijeta se svjedoči unaprjeđenju kvaliteta života djece, pa tako i u regionu i u Crnoj Gori.
Međutim, ukazala je na brojne aktuelne izazove zbog kojih nemaju sva djeca jednake šanse za srećno djetinjstvo, kao što su siromaštvo i nejednakost, nedostatak pristupa uslugama i podršci, diskriminacija i stigma, nasilje u kući, u školi i on line.
Predsjednica Izvršnog odbora EQUINET mreže, Tena Šimonović Einwalter ukazala je da je iz perspektive te organizacije regionalna Mreža tijela za jednakost jugoistočne Evrope vrlo korisna.
Ona smatra da su sličnosti ombudsmanskih institucija iz regiona brojne, »jer smo suočeni s brojnim, vrlo sličnim izazovima«.
Predsjednik Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore, Halil Duković saglasio se da je u Crnoj Gori dobar zakonodavni okvir, ali da je problem njegova adekvatna primjena.
Prema njegovim riječima, kontinuiranim praćenjem stanja u oblasti zabrane diskriminacije ocijenjeno je da je i dalje prisutno nedovoljno prepoznavanje i procesuiranje slučajeva diskriminacije, na šta ukazuje i Zaštitnik, zbog čega su neophodni dodatni napori na promociji zakonodavnog okvira.
Duković je ukazao na važnost regionalnog povezivanja u rješavanju uočenih problema, navodeći da je za nezavisno djelovanje nezavisnih institucija neophodno obezbjediti dovoljno finansijskih sredstava za njihov rad.
Generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava Ministarstva za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović, ukazala je da je približavanje Crne Gore međunarodnim standardima već dobrim dijelom izvršeno u oblasti antidiskriminacionog zakonodavstva.
Ona je podsjetila na važnost adekvatnog vođenja baze podataka o slučajevima diskriminacije, koje su po zakonu dužni Zaštitniku dostavljati organi policije, sudstva, tužilaštva i svih inspekcijskih službi.
„Ovi podaci su od suštinskog značaja jer je baza podataka ključna da bi mogli uočiti u kom dijelu je diskriminacija u Crnoj Gori najviše izražena, na koji način se problemi sa diskriminacijom rešavanju i da omogućimo Zaštitniku promptne reakcije na uočene pojave«, zaključila je Marović.
