Podgorica, (MINA) –Crna Gora je učinila sve da obezbijedi da Duško Knežević, koji je iznio teške optužbe na račun države i njenih institucija i čelnih ljudi, dobije priliku da pred domaćim sudovima da argumente za svoje ocjene, kazao je predsjednik države Milo Đukanović.
Na pitanje kada očekuje da bi se odbjegli biznismen Duško Knežević mogao biti izručen, Đukanović je rekao da je Crna Gora uradila sve da obezbijedi ono što je interes države i javnosti.
„Da čovjek koji je iznio teške optužbe na račun države, njenih institucija i nekih od čelnih ljudi koji obavljaju najvažnije državne funkcije, dobije priliku da pred sudovima ove države da argumente za te svoje ocjene“, rekao je Đukanović.
On je kazao da je procedura koja se odvija u Velikoj Britaniji duga, posebno kada se ima u vidu nestrpljenje domaće javnosti.
„Ali, to je procedura na koju računamo. Najvažnije je da smo mi sa svoje strane uradili sve što je Velika Britanija tražila, i sada je na nama da sačekamo da obave te procedure“, rekao je Đukanović.
Na pitanje kako komentariše najave dijela opozicije da će bojkotovati naredne izbore ukoliko ne bude tehničke vlade, on je rekao da je to pokušaj ucjene.
„To se jedino može nazvati pravim imenom – pokušaj ucjene. Vi znate da smo se negativno odredili na takvu ucjenu”, kazao je Đukanović.
On je podsjetio da su u oktobru 2016. godine održani parlamentarni izbori u uslovima, kako je naveo, do tada nezapamćenih inostranih pritisaka prema Crnoj Gori sa željom da se osujeti njena namjera da se učlani u NATO.
„Imali smo i neviđenu destrukciju, ili pravilnije autodestrukciju, od domaćih političkih subjekata u odnosu na funkcionalnost političkog sistema i regularnost izbornog procesa“, dodao je Đukanović.
Kako je kazao, u takvoj atmosferi, DPS je pobijedio i sa koalicionim partnerima formirao vladu.
Đukanović je istakao da niko, pa ni DPS, nema pravo da se prema povjerenju građana odnosi kao prema bezvrjednom poklonu.
To je, kako je naveo, prije svega pitanje odgovornosti za dato povjerenje.
„Zbog toga ne namjeravamo nikome da ustupamo ono što su nam građani povjerili na izborima. Isto tako, nemamo namjeru da pristajemo na bilo čiju ucjenu, dakle ni crnogorske opozicije. Dakle, odgovor na takve zahtjeve je i dalje ne“, poručio je Đukanović.
Komentarišući izjavu ministra pravde Zorana Pažina o Tužilaštvu, Đukanović je rekao da je povjerenje građana nešto što predstavlja najrelevantniji sud o kvalitetu funkcionisanja države u cjelini.
„Ostaje kao imperativ obaveza da pokušamo da sa kvalitetnijom funkcionalnošću i senzibilnijim odnosom prema očekivanjima građana unaprjeđujemo taj stepen povjerenja“, rekao je Đukanović.
Kako je kazao, to nije nikada jednostavno, „posebno u vremenu u kakvom danas mi živimo, gdje se završava proces tranzicije, koji je uvijek socijalno bolan i politički nezahvalan“.
Đukanović je kazao da vjeruje da su ljudi u Crnoj Gori do sada dobro procjenjivali šta institucije države rade, a što je njihovom interesu.
„Ipak se ovdje čine određeni pomaci, i moj utisak je da ljudi to prepoznaju i da ne zaokružuju nasumice neku od ponuda tokom izbornog procesa, nego da ipak dobro promisle. Prema tome, vjerujem da ipak kao vlast možemo biti zadovoljni stabilnošću povjerenja koju nam građani poklanjaju“, naveo je on.
Đukanović je ocijenio da je Tužilaštvo napravilo ozbiljne pomake na planu suzbijanja kriminala, korupcije i stvaranja utiska o pouzdanijoj stabilnosti i sigurnosti prava svakog građanina Crne Gore.
„Ipak moramo konstatovati da kriminal, koji nam je prije par godina izgledao kao prilično oubiljna opasnost po stabilnost i demokratski život Crne Gore, danas u mnogo nepovoljnijoj poziciji, upravo zahvaljujući institucijama države, iključujući i tužilaštvo“, kazao je on.
Generalno se, kako je kazao, u Crnoj Gori stvari pomjeraju na bolje, čemu doprinose institucije države, uključujući i Tužilaštvo.
Na pitanje da li će Slavoljub Stijepović, protiv koga je proširena istraga, biti suspendovan sa funkcije koju obavlja, Đukanović je rekao da će, kao i uvijek do sada, sačekati da Tužilaštvom obavi svoj posao.
„Svjedoci smo da se u mnogo slučajeva otvore i zatvore istrage, i da i kada se podignu, optužnice ne rezultiraju uvijek osuđujućim presudama“, rekao je Đukanović.
On je kazao da bi novi nivo demokratske kulture nalagao strpljenje.
„Najlakše je na svaku optužbu, bilo da dolazi iz medija ili kao naznaka iz neke institucije, reagovati tako što bismo odrubili glavu osumnjičenom. Ja nikada nijesam tako postupao, i neću“, poručio je Đukanović.
Na pitanje je li pravi trenutak da se riješi crkveno pitanje u Crnoj Gori, Đukanović je rekao da se nije žurilo sa otvaranjem te teme, i podsjetio da je crnogorska nezavisnost obnovljena 2006. godine.
„Nijesmo žurili, nego smo bili vođeni potrebom vrlo senzitivnog odnosa prema unutrašnjoj političkoj i društvenoj sceni Crne Gore, opterećenoj podjelama“, kazao je Đukanović.
On je rekao da je realno da se ta tema nađe sada na dnevnom redu, jer je to važno pitanje državnog, nacionalnog kulturnog i vjerskog identiteta Crne Gore, „a čini ga urgentnim i djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u odnosu na Crnu Goru“.
„Sa najviših adresa SPC mi imamo uvredljiv odnos i prema Crnoj Gori kao državi, i kroz dejstvo filijale SPC u Crnoj Gori koja pokušava da poništava sve vrijednosti savremene Crne Gore“, naveo je Đukanović.
To, kako je kazao, djeluje vrlo subverzivno u odnosu na evropske i demokratske aspiracije Crne Gore.
„Ne možemo dalje zatvarati oči pred tim problemom, moramo jezikom istorijskih činjenica i logike koja je vrlo utemeljena u kanonskom pravu, ali prije svega vođeni svojim interesima da izgrađujemo duštvo punih sloboda, da obezbijedimo svakom građaninu Crne Gore da svoja vjerska prava može ostvarivati u crkvi u kojoj on to želi, a ne u onoj koju mu neko propisuuje kao monopolsku“, rekao je Đukanović.
Komentarišući inicijativu koju je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić o formiraranju „Balkanske unije“, on je rekao da bi se prvo moralo vidjeti šta ta ideja podrazumijeva.
Đukanović je ponovio da je Crna Gora otvorena za sve regionalne inicijative, ako su na liniji strateškog cilja – dostizanja evropskih standarda.
„Ako su to inicijative koje se nude kao alternativa evropskoj integraciji, onda ćemo ih odbiti“, poručio je on.
Đukanović je podsjetio da je i prije nekoliko dana u Briselu kazao da je jedna politika ako su vrata Evropske unije otvorena.
„Ali, ako vam neko nagovijesti da ta vrata sada više nijesu toliko otvorena, kao što su bila do sada, onda to valjda nalaže potrebu da se nađemo u našrm sastavu i vidimo šta je, zapravo, dalja budućnost ovog evropskog regiona“, pojasnio je on.
Crna Gora je, kako je kazao, bezrezervno saopštila da je njena strategija evropeizacija društva.
„Više puta sam govorio – uz partnerstvo sa EU ili bez toga, mi idemo da evropeizujemo crnogorsko društvo“, kazao je Đukanović, dodajući da je „evropeizacija Crne Gore stariji interes od članstva u EU“.
Kako je naveo, mnogo je lakše taj cilj ostvariti ako partner na evropskoj strani drži otvorena vrata.
„Ali, i da toga nema, ja mislim da mi nemamo drugog izbora, da je Crna Gora napravila taj početni iskorak i povukla sve druge zemolje regiona tim putem. Dakle, vrijeme je da Balkan konačno nađe svoje mjesto u Evropi“, poručio je Đukanović.
On je rekao da ima određena saznanja da se u nekim evropskim krugovima razmišlja o nekom novom modelu pregovora sa budućim članicama.
„Nije fer mijenjati pravila tokom utakmice“, istakao je Đukanović, podsjećajući da je Crna Gora taj proces započela prije sedam godina.
Kako je kazao, nije dobro ni nagovještavati promjenu modela, a ne saopštiti u kom pravcu se on želi promijeniti.
„Zapadni Balkan mora biti akter dogovora o tome kako se nastavlja proces proširenja“, istakao je Đukanović.
