Podgorica, (MINA) – Odluku o pojačanom učešću Vojske Crne Gore u misiji KFOR-a na Kosovu, treba da donese Skupština, saopštio je danas predsjednik Milo Đukanović.
On je danas u Briselu razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a, Jensom Stoltenbergom.
Stoltenberg je na konferenciji za novinare, upitan da prokomentariše odluku crnogorskih vlasti da ne učestvuju u misiji KFOR-a na Kosovu i da li ona može izazvati posljedice u odnosima Crne Gore i NATO-a, rekao da je odluka države da li poslati trupe ili ne.
“To je odluka koju mora da preduzme svaki saveznik. Ja ću pozdraviti doprinos iz Crne Gore KFOR-u jer će to da bude podrška važnom radu. Pomoći će da se obezbijedi mir i stabilniost na Kosovu i u širem regionu, a za Crnu Goru to će biti način da se pomogne stabilizovanju susjedstva”, naveo je Stoltenberg.
Đukanović je, na pitanje da li je ta odluka uslovljena prethodnom prijetnjom Demokratskog fronta (DF) nekim članovima Vlade i da li će to pitanje pokrenuti tokom Savjeta za odbranu i bezbjednost, kazao da odluku o tome mora donijeti crnogorski parlament.
“Inicijativu pokreće Ministarstvo odbrane, o tome mišljenje daje Savjet za odbranu i bezbjednost, kojim predsjedavam, a finalnu odluku donosi crnogorski parlament”, naveo je Đukanović.
On je rekao da je pojačana participacija odgovornost Crne Gore.
“Crna Gora je, kao članica NATO-a, dvostruko odgovornija za stabilnost regiona Zapadnog Balkana od drugih zemalja članica i mnogostruko zainteresovanija za tu stabilnost”, naveo je Đukanović.
On je kazao da ne postoji ni jedan ozbiljan razlog zbog čega Crna Gora ne bi pojačano participirala u KFOR-u, i da je to bio politički stav i prethodne Vlade.
“Kolebanja su političke prirode, pokušavaju da ih učvrste oni koji su protivnici nezavisnosti Kosova, koji pokušavaju da vrate točak istorije unatrag. To je nemoguća misija i ne treba povlađivati toj retrogradnoj politici. Crna Gora treba da donese odluku o pojačanom učešću u misiji KFOR-a”, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da su, iz ugla Crne Gore, prethodne četiri godine članstva u Alijansi bile veoma pozitivno iskustvo.
“Vjerujem da je iskustvo sa Crnom Gorom NATO savezu i zemljama članicama potvrdilo opravdanost povjerenja koje nam je poklonjeno 2017. godine”, naveo je Đukanović.
On je rekao da se raduje da NATO nastavlja da sa velikom pažnjom prati stanje na Zapadnom Balkanu.
Đukanović je potvrdio da je Crna Gora potpuno spremna da realizuje sve preuzete obaveze iz nacionalnog plana i da aktivno participira u ravnomjernom podnošenju tereta finasiranja NATO-a.
“Spremni smo da do 2024. godine, kao što smo preuzeli obavezu našim nacionalnim planom, ispunimo obavezu izdvajanja dva odsto bruto domaćeg prozvoda za potrebe odbrane i vojske, a takođe sa zadovoljstvom da kažem da smo tokom prošle godine dostigli 20 odsto izdvajanja za modernizaciju”, naveo je Đukanović.
On je kazao da će se taj podatak potvrditi i u ovoj godini i da će Crna Gora nastaviti da i dalje izdavaja predviđeni procenat za modernizaciju sistema odbrane i vojske.
Đukanović je rekao da penetriranje političkih interesa zemalja čiji su vrijednosni interesi suprotstavljeni evroatlantskom savezu ozbiljno prijeti današnjoj stabilnosti.
“Smatrao sam da je potrebno da kroz ovaj i današnje razgovore pokušam da podstaknem dodatnu mobilizaciju kako bi region Zapadnog Balkana doživjeli kao teren koji treće zemlje pokušavaju da iskoriste kao pristupni teren za destrukciju Evrope i NATO-a”, naveo je Đukanović.
On je kazao da je zbog toga važno pojačati napore kako bi se učvrstila bezbjednist regiona i stvorili uslovi da se zemlje na Zapadnom Balkanu kreću svojim putem do strateškog cilja.
“Ubijeđen sam da je to najbolji izbor za zemlje regiona i da, uprkos izazovima sa kojima se sada suočavamo, kroz još intenzivniju saradnju, možemo učvrstiti evropsku i evroatlantsku stabilnost na Zapadnom Balkanu. Crna Gora ostaje zemlja koja će i dalje veoma posvećeno nastaviti sa promocijom evroatlantskih vrijednosti u našem regionu”, rekao je Đukanović.
Stoltenberg je kazao da je Crna Gora važan saveznik Alijanse.
“U isto vrijeme bezbjednosni izazovi sa kojima smo se suočavali prije pandemije nijesu nestali. Zato NATO misije patrole u vazduhu nastavljaju da osiguravaju bezbjednost vašeg neba, sa avionima iz Italije i Grčke”, naveo je Stoltenberg.
On je kazao da NATO mora da pojača odbranu, da proširi pristup bezbjednosti, da radi sa partnerima da se zaštiti međunarodni poredak baziran na pravilima, i pozdravio podršku Crne Gore u tom procesu.
Upitan da li misli da izazovi u oblasti bezbjednosti i odbrane i dalje postoje, i da li je zadovoljan i sadašnjom saradnjom sa Alijansom, Đukanović je kazao da je odmah nakon završetka parlamentarnih izbora, nova većina potvrdila odgovornost da slijedi kurs Crne Gore i da poštuje preuzete obaveze.
“Svjedoci smo da ima izvjesne nedosljednosti i nesnalaženja. Sastavni dio toga je problem koji se tiče bezbjednosti NATO podataka. Povodom toga Crna Gora je pokrenula postupak ne samo političke nego i pravne odgovornosti”, naveo je Đukanović.
On je kazao da politička odgovornost za taj propust postoji i da se sa njom mora suočiti Vlada i premijer, kao i da misli da to ne ugrožava odnose Crne Gore i NATO-a.
“Danas u Crnoj Gori imamo vlast koja je svoju šansu čekala 30 godina, i koja pokazuje izvjesno nesnalaženje u vršenju vlasti. Niko nema pravo na propuste u obavljanju tako odgovornog posla kakav je posao vlasti u svakoj, posebno u državi članici NATO-a”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, to je definitivno bio politički propust i treba da bude sankcionisan.
Stoltenberg je pozdravio posvećenost nove Vlade NATO-u i transatlantskoj vezi.
“Imamo smjernice i procedure da svi saveznici koji se bave tajnim infromacijama rade na pravi način”, rekao je Stoltenberg.
On je, govoreći o kohabitaciji u Crnoj Gori, kazao da je to domaće političko pitanje i da to nije nešto čime bi trebalo da se bavi NATO.
