Podgorica, (MINA) – Crna Gora ima priliku da, mudrim odlukama svojih građana, kroz izborne procese obnovi stabilnost i otvori put ka reformama i daljem napretku na putu do punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU), poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Đukanović je, na Kongresu Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) i antifašista Crne Gore, rekao da vjeruje da Crnu Goru u ovoj godini očekuje sveobuhvatni izborni ciklus.
On je kazao da je taj ciklus počeo raspisanim predsjedničkim izborima za 19. mart i, kako je naveo, nastaviće se nekoliko mjeseci nakon toga održavanjem vanrednih parlamentarnih izbora.
“Crna Gora, dakle, ima priliku da mudrim odlukama svojih građana, kroz izborne procese obnovi stabilnost i otvori put ka bržem ekonomskom razvoju, reformama i daljem napretku, na putu do punopravnog članstva u EU”, poručio je Đukanović.
On je kazao da je SUBNOR doprinio afirmaciji antifašizma kao državnog civilizacijskog svjetonazora na kome se temelji savremena Crna Gora.
Prema riječima Đukanovića, kongres SUBNOR-a se održava u vremenu u kojem već drugu godinu traju brutalne invazije Rusije na Ukrajinu.
“Svjedočimo pogoršanju prilika u regionu, i povampirenju retrogradnih politika. Zato njegove poruke i dometi imaju poseban značaj za crnogorsko društvo”, ocijenio je Đukanović.
On je rekao da je postojeći društveni i politički kontekst opterećen beskrupuloznim nasrtajima na samu srž antifašističkih vrijednosti.
Kako je dodao, na te napade treba ukazivati jer to pokazuje karakter određenih političkih snaga i opasnost koju oni predstavljaju za crnogorsko društvo.
“Jednako kao i drugdje u Evropi, a posebno u regionu, antifašizam je na udaru pokušaja revizionizma. Krivotvorenjem istorijskih činjenica i manipulacijom kolektivnim sjećanjem, pokušavaju se zamijeniti uloge i opravdati i legitimisati izdaja i sluganstvo”, smatra Đukanović.
On je kazao da to, nažalost, postaje moralno prihvatljivo, dodajući da na to nije imuna ni Crna Gora.
Prema riječima Đukanovića, svjedoči se relativizaciji istorijske istine, koja na mala vrata rehabilituje zločine, a od zločinaca pokušava praviti uzor mladim generacijama.
“Istovremeno, stvara se klima koja podriva ne samo politički sistem, već i temelj bez kojih Crna Gora kao država ne može postojati. Nažalost, i sadašnja državna poltika svjesno ili nesvjesno stavljena je u tu funkciju”, rekao je Đukanović.
On je kazao da se za manje od tri godine Crna Gora, od oaze multietničke demokratije i uspješne evropske priče, danas opisuje kao “rak rana Balkana i Evrope”.
Đukanović je dodao da je to vrijeme u kojem se, i sa oficijelnog nivoa, borci protiv fašizma pokušavaju prikazati kao nasilnici i avanturisti, a saradnici okupatora kao borci za slobodu.
Prema njegovim riječima, pojedini predstavnci političkih stranaka pozivaju na pomirenje, prećutkujući da pod tim podrazumijevaju izjednačavanja antifašista i saradnika okupatora, odnosno boraca za slobodu i kolaboranata.
“Pomirenje je dobrodošlo i nužno potrebno Crnoj Gori, ali ne po cijenu odricanja od svojih najvećih vrijednosti, a to je antifašizam”, poručio je Đukanović.
Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Zuvdija Hodžić kazao je da ta organizacija od svog osnivanja neprekidno njeguje tekovine 13. jula i interese Crne Gore stavlja ispred svojih.
“Zato ističemo – naša partija je Crna Gora, antifašistička, demokratska i građanska. Nadahnuće i obavezu za svoje djelovanje nalazimo u snazi NOB-a, njegovom duhovnom i etičkom nasljeđu”, rekao je Hodžić.
On je kazao da se ugledaju na primjere predaka koji su znali vrijednost štampane knjige, ali koji su svjesni da je sloboda preča od svega.
Prema riječima Hodžića, SUBNOR, koji je nastao na krilima partizanskih boraca, bio je i ostao najdržavotvornija i najpatriotijska organizacija na crnogorskoj sceni.
“Crnogorski narod je 13. jula upalio vatru i dao je čovječanstvu. Tog datuma 1941. nijesmo bili prvi zato što smo veliki, ali smo veliki zato što smo bili prvi”, rekao je Hodžić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
