Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori se na bolničkom liječenju nalazi 66 kovid pacijenata, a u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) hospitalizovano je 17, saopštila je direktorica KCCG-a Ljiljana Radulović.
Ona je na konferenciji za novinare kazala da se u KCCG nakon više od mjeseci liječi manje od 20 kovid pacijenata.
“Usljed ovakvih okolnosti, konkretno u KCCG-u, zatvorili smo staru medicinsku školu i oslobodili glavno odjeljenje interne klinike, koje se trenutno adaptira”, rekla je Radulović.
Ona je navela da Specijalna bolnica Brezovik više neće biti kovid bolnica, s obzirom da se tamo trenutno nalaze samo dva pacijenta.
“U Opštoj bolnici (OB) Bar nalazi se 16 pacijenata, OB Pljevlja deset, OB Kotor osam, OB Berane i OB Nikšić po pet, a u OB Bijelo Polje tri”, kazala je Radulović.
Ona je poručila da, ukoliko se ovakav trend nastavi, očekuje da KCCG dodatno ubrza rad na svim odjeljenjima.
Kako je saopštila, ljekari svih specijalnosti će sada biti rasterećeni pa će im kompletan fokus biti na sopstvenim primarnim pacijentima.
“Nadamo se da će čekanje na redovne preglede biti kraće nego što je to danas”, navela je Radulović.
Ona je podsjetila da je, u do 50 odsto slučajeva, uzrok dužeg čekanja na specijalističke preglede to što se zakazani pacijenti ne javljaju na telefon ili se ne pojave na zakazani termin.
Radulović je apelovala da se pacijeti, koji ne mogu stići na pregled, otkažu pregled na vrijeme, kako bi se KCCG reorganizovao i omogućio pacijentima da dođu do specijalista i subspecijalista.
Na pitanje da li fale ljekovi i medicinska sredstva, Radulović je kazala da značajno kašnjenje sa isporukama ljekova u KCCG-u ne postoji.
Direktor Instituta za javno zdravlje, Igor Galić, na pitanje koliko je testova rađeno na simptomatskim pacijentima, jer se mnogo testova radi za putovanja, kazao je da je pravilnicima o testiranju precizirano koje osobe se testiraju.
On je dodao da su to u najvećem procentu osobe za koje se sumnja da su oboljele od kovida.
Galić je istakao da prate i pozitivnost broja testova u odnosu na ukupan broj testova, i da je on svakako u padu.
„U prethodnoj nedjelji i u prethodne dvije nedjelje je bio oko 13 odsto, zadnjih nekoliko dana je ispod deset odsto. Što nam ukazuje da epidemija gubi intezitet“, rekao je Galić.
Galić je kazao da je kazao da u Crnoj Gori postoji dobar nadzor nad situacijom na terenu, s obzirom da su u podatke uključene informacije iz privatnih i državnih laboratorija, kao i podaci za antigenske i PCR testove.
On je naveo da trenutno nema podatak o odnosu antigenskih i PCR testova.
Na pitanje da li se kada neko dobije negativan antigenski test, potvrđuje PCR testom, Galić je kazao da je lažno pozitivnih antigenskih brzih testova relativno mali broj, na nivou onoga kako je to i proizvođač predvidio.
„Što se tiče metodologije načina potvrđivanja pozitivnog slučaja, dakle kada se osoba javi na pregled u ambulantu, gledaju se tri elementa, osoba mora da ima kliničke simptome i mora da ima epidemiološku vezu sa nekim već pozitivnim slučajem, i nakon toga se radi antigenski brzi test“, kazao je Galić.
Galić je pojasnio da se, ukoliko antigenski brzi test bude negativan, a ljekar procijeni da ipak treba raditi PCR test zbog simpotma ili epidemiološke veze sa drugim slučajem, radi PCR test i da je to u najvećem broju slučajeva pravilo.
On je istakao da se nije odustalo od praćenja kontakata i da je protokolima Svjetske zdravstvene organizacije jasno precizirano da se kontakti prate.
Upitan da li se možda može očekivati i ukidanje obaveznog nošenja maski, Galić je kazao da će se, ako indikatori epidemije budu pokazivali stabilizaciju i opadanje, mjere liberalizovati.
„Za sada se razmišlja o tome da se kovid potvrde u većini slučajeva ukidaju. Moramo biti oprezni u dinamici liberalizacije mjere, obzirom na to da nas je novi koronavirus nekoliko puta inzenadio po pitanju kontagioznosti novih sojeva“, naveo je Galić.
Galić je istakao da se nošenje maski pokazalo kao jako djelotvorno, pogotovo u zatvorenim prostorima.
„Svakako će da će ta mjera biti na snazi do posljednjeg momenta dok budemo imali pandemiju na ovom nivou“, dodao je Galić.
On je istakao da je pandemija i dalje na snazi i da nije odjavljenja.
Na pitanje koliko situaciju u Ukrajini i migracije mogu da predstavljaju opasnost po Crnoj Goru, Galić je kazao da za sada nijesu zabilježene značajnije mutacije poslije omikron soja, tako da za sada nema opasnosti, čak ni zbog krize u Ukrajini.
Galić je upozorio na epidemiju malih boginja, koja je 2018. godine zahvatila Crnu Goru i zemlje regiona.
On je naveo da je najveći broj tih slučajeva, zbog slabog obuhvata vakcinacijom MMR vakcinom, bio upravo u Ukrajini.
Galić je pozvao građane da vakcinišu djecu MMR vakcinom, koja je u kalendaru obavezne vakcinacije.
„U svijetu ove nažalost krize u Ukrajini, takva vrstva događaja predstavlja prijetnju po zdravlje svih građana, ne samo pogođenog regiona, već i građana iz okruženja. Za sada pratimo situaciju i spremno ćemo dočekati bilo kakve izazove po tom pitanju“, dodao je Galić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
